1.čvrsto vjeruje da je u vrijeme geopolitičkih i institucijskih promjena, financijskog pritiska, klimatskih promjena i društvenih izazova pouzdan, snažan i fleksibilan proračun EU-a usmjeren na ulaganja i dalje ključan za provedbu politika Unije i od središnje važnosti za odgovaranje na sve veće potrebe ljudi, a da pritom nitko nije zapostavljen zbog zelene i digitalne tranzicije, pri ostvarivanju blagostanja i sigurnosti za ljude i poticanju konkurentnosti gospodarstva EU-a;

2.ističe teške okolnosti proračunskog postupka za 2025., koji se odvija u trenutku velikih međunarodnih napetosti i nesigurnosti te u izbornoj godini u kojoj će Parlament i Komisija morati upravljati tranzicijom parlamentarnog saziva; u potpunosti je svjestan ozbiljnih, ali neizbježnih kalendarskih ograničenja i poziva sve aktere da ih uzmu u obzir razmišljajući pritom na konstruktivan način;

3.duboko žali zbog činjenice da Vijeće nije uspjelo postići dogovor o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) prije kraja 2023.; stoga napominje da je morao pokrenuti proračunski postupak u stanju nedostatka sigurnosti u pogledu nekoliko ključnih elemenata financijskog programiranja za 2025. te je izrazito svjestan nažalost vrlo malih, a u nekim slučajevima i negativnih razlika do gornjih granica VFO-a;

4.smatra da je ishod revizije VFO-a ispod početnih težnji Europskog parlamenta; naglašava da je revizija Uredbe o VFO-u ključan preduvjet kako bi se osigurala srednjoročna financijska potpora Ukrajini, omogućilo povećanje sredstava za ciljane prioritete politike, uključujući promicanje strateške autonomije EU-a, te zaštitili programi Unije i proračunska fleksibilnost s obzirom na kamatne stope koje su više od predviđenih, a time i troškove zaduživanja Unije koji su viši od planiranih; napominje da će godišnji proračunski postupak za 2025. biti prvi postupak koji će se u potpunosti temeljiti na revidiranoj Uredbi o VFO-u;

5.podsjeća da se Zajednička izjava koju su tri institucije dogovorile u okviru sporazuma o VFO-u za 2020., i prema kojoj „je cilj da se rashodima kojima se pokrivaju troškovi financiranja instrumenta NextGenerationEU ne smanjuju programi i sredstva”, i dalje primjenjuje i služi kao referentna točka za proračunsko tijelo, posebno za mobilizaciju instrumenta EURI kako bi se pokrio barem dio manjka troškova zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU; stoga namjerava osigurati odgovarajuća sredstva za sve programe i održavanje fleksibilnosti proračuna i kapaciteta za odgovor u cijelom godišnjem proračunskom postupku; ustraje u tome da Komisija treba pružati pouzdane, pravodobne i točne podatke o troškovima zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU i očekivanim isplatama iz Mehanizma za oporavak i otpornost tijekom cijelog proračunskog postupka;

6.poziva Vijeće i Komisiju da u cijelosti primijene Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 o općem sustavu uvjetovanosti za zaštitu proračuna EU-a; posebno naglašava da je usklađenost s vladavinom prava ključan preduvjet za pristup sredstvima EU-a; naglašava da se sredstva ne mogu isplatiti ako države članice ne ispunjavaju sve relevantne zahtjeve; ponavlja da sustavni problemi s vladavinom prava, poput kršenja načela diobe vlasti ili nedavnih pokušaja napada na neovisnost pravosuđa u nekim državama članicama predstavljaju jasne rizike za financijske interese EU-a i zaštitu proračuna EU-a te poziva Komisiju da ne dopusti nazadovanje kad je riječ o postignućima u području vladavine prava; ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno osigura da obustavljena sredstva EU-a dođu do građana, poduzeća, regionalnih i lokalnih tijela, nevladinih organizacija i svih drugih relevantnih dionika putem lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva, u skladu s mehanizmom uvjetovanosti u pogledu vladavine prava;

7.ističe da je otplata troškova zaduživanja u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) pravna obveza EU-a i nediskrecijska rashodovna stavka u proračunu EU-a; napominje da troškovi zaduživanja ovise o brzini isplata u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i o tržišnim fluktuacijama prinosa na obveznice, te su stoga sami po sebi nepredvidivi i nestabilni; ponovno ističe svoje stajalište da je troškove zaduživanja EURI-ja trebalo u potpunosti staviti u posebni instrument EURI-ja iznad gornjih granica VFO-a kako bi se vratila određena razlika do gornje granice unutar naslova 2.b i zaštitio proračunski prostor u instrumentu fleksibilnosti i jedinstvenom instrumentu za razliku do gornje granice; nastojat će osigurati da primjena kaskadnog mehanizma EURI-ja u revidiranom VFO-u ne dovede do aranžmana koji uzrokuju neopravdanu kolateralnu štetu programiranim rashodima ili raspoloživim sredstvima u okviru netematskih posebnih instrumenata;

8.podsjeća da se predviđa Europska komisija, „Winter 2024 Economic Forecast: A delayed rebound in growth amid faster easing of inflation” (Zimska gospodarska prognoza 2024.: odgođeni oporavak rasta zbog bržeg ublažavanja inflacije), 2023. da će europsko gospodarstvo vrlo skromno rasti (0,9 % u 2024. i 1,7 % u 2025.), dok se očekuje da će inflacija ostati znatno iznad 2 %, što se upotrebljava kao automatski deflator za VFO (3,0 % u 2024. i 2,5 % u 2025.); potvrđuje da to znači kontinuirani gubitak kupovne moći za proračun koji mora ostati uravnotežen i ograničen apsolutnim iznosima; ističe vrlo nisku stopu posljednjih godina preuzetih obveza za vlastita sredstva koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND) (0,46 % u nacrtu proračuna za 2024.), što je posljedica kombiniranog učinka inflacije, niskih razina odobrenih sredstava za plaćanje i većeg dohotka od nekih drugih vlastitih sredstava; podsjeća na svoje stajalište da bi rabate i druge mehanizme korekcije trebalo trajno ukinuti te da bi, do njihova trajnog ukidanja, bruto smanjenja nacionalnih doprinosa na temelju BND-a trebala podlijegati fiksnom deflatoru do 2 % godišnje;

9.žali zbog nedostatka napretka Vijeća u reformi sustava vlastitih sredstava; podsjeća na svoje stajalište o izmijenjenim prijedlozima Komisije kojim se podupire uvođenje novih vlastitih sredstava; smatra da bi se uvođenjem novih stvarnih izvora prihoda, u skladu s planom iz Međuinstitucijskog sporazuma, pokrilo dodatno proračunsko opterećenje koje proizlazi iz zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU i time zaštitile razlike do gornje granice i mehanizmi fleksibilnosti, čime bi se olakšalo donošenje proračunskih odluka o nepredviđenim potrebama, kao i nove inicijative za strateško predviđanje; nadalje, potiče Komisiju da nastavi ulagati napore u utvrđivanje novih i po mogućnosti istinskih vlastitih sredstava i drugih izvora prihoda za proračun EU-a izvan Međuinstitucijskog sporazuma;

10.žali zbog činjenice da proračunski nedostaci znatno utječu na sposobnost reagiranja na nepredviđene događaje ili pokretanja novih inicijativa te namjerava ispraviti tu situaciju u mjeri u kojoj je to moguće te uzimajući u obzir povećana očekivanja građana EU-a; podsjeća da je potrebno uspostaviti dodatni posebni instrument izvan gornjih granica VFO-a kako bi se proračun EU-a mogao bolje prilagoditi i brzo reagirati na krize i njihove društvene i gospodarske učinke;

11.odlučan je, unatoč tim brojnim ograničenjima, zadržati dosljedno i jedinstveno stajalište koje odražava njegove utvrđene političke prioritete i institucionalne interese, uključujući poticanje konkurentnosti Unije, smanjenje strateških ovisnosti, ubrzavanje uvođenja čiste energije, osiguravanje postizanja klimatskih ciljnih vrijednosti Unije i ciljnih vrijednosti Unije u pogledu uključivanja bioraznolikosti, povećanje svojih sigurnosnih i obrambenih kapaciteta te pridonošenje zelenoj i digitalnoj tranziciji, uz istodobno smanjivanje negativnih učinaka na vodeće programe na najmanju moguću mjeru i maksimalno povećavanje prelijevanja koristi od gospodarskog rasta za sve ljude u EU-u;

12.primjećuje da su cjenovno pristupačan život i društvena kohezija i dalje trajni izazovi u svim državama članicama EU-a i njihovim regijama i u tom pogledu podsjeća na ulogu visokokvalitetnih i pristupačnih javnih usluga; želi istaknuti uključivost i dostupnost financiranja kad god je to primjereno i u skladu s relevantnim kriterijima prihvatljivosti, kao i maksimalno povećati mogućnosti financiranja iskorištavanjem postojećih fondova; smatra da bi socijalna dimenzija potrošnje EU-a, kao nužna značajka za njezinu legitimnost, trebala ostati međusektorski kriterij za sva područja politike;

13.ističe da je proračun EU-a prije svega proračun s učinkom poluge kojim se mogu potaknuti ciljevi Unije i njezino donošenje politika te nadopunjavati nacionalne politike i time odgovoriti na potrebe svih ljudi u EU-u; podsjeća na važnost Mehanizma za oporavak i otpornost u jačanju otpornosti Unije i ublažavanju socioekonomskih učinaka prijašnjih i aktualnih kriza; smatra da bi trebalo uložiti sve moguće napore kako bi se osiguralo da se ta dva glavna izvora financiranja EU-a troše učinkovito i bez daljnje odgode;

14.čvrsto je odlučan iskoristiti proračun EU-a kako bi se ostvarile konkretne i vidljive promjene za građane i gospodarstvo na jedinstvenom tržištu te kako bi se postigli ciljevi zelenog plana podupiranjem otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u suvremenim industrijama, osiguravanjem prilagodbe tržišta rada budućim promjenama s pomoću razvoja vještina i programa za poticanje talenata, borbom protiv nezaposlenosti, jačanjem europske konkurentnosti i povećanjem obrambene spremnosti Unije; smatra da su tehnološka autonomija i održivi rast ključni za postizanje dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva Unije; ponavlja svoj poziv da se zadrže odgovarajuća financijska sredstva za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) kao okosnici europskog gospodarstva, start-up poduzećima i mladima, poljoprivrednicima, nastavnicima i radnicima u prometnom sektoru; ističe da je potrebno dodatno poboljšati energetsku i prometnu infrastrukturu, kao i ulagati u unaprjeđenje javnog zdravstva i usluga socijalne skrbi, socijalne i teritorijalne kohezije i uključenosti te u podupiranje ranjivih, udaljenih i ruralnih zajednica, uključujući pametna sela; ističe da se proračunom mora osigurati zelena tranzicija uz istodobno podupiranje kvalitetne poljoprivrede, osiguravajući pristup kvalitetnom zdravstvu i obrazovanju;

15.naglašava velik utjecaj istraživanja i inovacija na konkurentnost, dugoročan rast i zapošljavanje u Europskoj uniji; podsjeća na dugogodišnju inicijativu da se intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj EU-a poveća na 3 % BDP-a; priznaje postojeći jaz između tog cilja i stvarnog osiguranog financiranja; naglašava da je europsko tehnološko vodstvo ključno za provedbu zelenog plana i zdravstvene unije jer stvara visokokvalificirana radna mjesta u Uniji duž cijelog lanca vrijednosti i jača izvrsnost istraživanja i inovacija unutar Unije; duboko je zabrinut što dostupna sredstva pokrivaju samo dio svih podnesenih prijava, što rezultira visokim razinama prekomjernog broja prijava za programe i odlaskom istraživača iz Unije u konkurentske regije;

16.naglašava da se moraju pružiti održiva i dugoročna rješenja za uspješno suočavanje sa strukturnim demografskim izazovima, kao i za smanjenje odljeva mozgova u slabije razvijenim regijama i gradovima EU-a; naglašava potrebu za financijskim sredstvima kako bi se revitalizirale regije u kojima opada broj stanovnika s pomoću ulaganja u socijalne i demografske politike za potporu obiteljima te kako bi se sve starijem stanovništvu u Europi pružila odgovarajuća potpora u pogledu pristupa zdravstvenoj skrbi, mobilnosti i javnim uslugama;

17.ustraje u tome da bi se u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti trebalo mobilizirati maksimalno moguće financiranje kako bi se promicalo učenje i poduzetništvo te poboljšale vještine, formalno, neformalno i informalno obrazovanje i zapošljivost mladih te promicala socijalna uključenost; ponavlja da je potrebno osigurati da oba programa jamče jednake mogućnosti, s posebnim naglaskom na osobama u nepovoljnom položaju diljem EU-a i pridruženih zemalja; i dalje smatra da se bespovratna sredstva za mobilnost u okviru programa Erasmus+ moraju dodatno poduprijeti kako bi se pokrila povećanja životnih troškova i osigurala pristupačnost, jednake mogućnosti i uključivo sudjelovanje, posebno povećavanjem minimalnih bespovratnih sredstava po sudioniku na odgovarajuću razinu;

18.ističe važnost provedbe europskog stupa socijalnih prava i poziva Komisiju da započne s razmatranjem metodologije za praćenje socijalnih rashoda u proračunu EU-a u sljedećem programskom razdoblju; ističe ključnu ulogu proračuna EU-a u doprinosu inicijativama kojima se osnažuje socijalni dijalog, jačaju lokalne i regionalne socijalne mjere i svima omogućuje pristup ključnim uslugama; ponovno ističe potrebu za europskom strategijom za starije osobe s posebnim mjerama za borbu protiv marginalizacije, usamljenosti i izolacije; nadalje podsjeća na potrebu za cjelovitom provedbom strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. kako bi se poboljšali njihovi životni uvjeti u Uniji; ističe slučaj europskih prijevoznika koji se suočavaju s različitim izazovima u svakoj državi članici, od sve većih troškova do manjka kapaciteta, te potrebu za fleksibilnošću i boljim radnim uvjetima; naglašava potrebu za jačanjem postojećih pravila za njihovu zaštitu i dodjelom dodatnih sredstava za praćenje radnih uvjeta diljem država članica; u tom pogledu ističe koristi osmišljavanja IT alata na razini EU-a koji pomažu u boljoj provedbi birokratskih zahtjeva i standardizaciji potvrda;

19.poziva Komisiju i države članice da dodijele odgovarajuća sredstva za djelotvornu provedbu propisa EU-a o koordinaciji socijalnog osiguranja kako bi se olakšali radna mobilnost i prijenos naknada socijalne sigurnosti; poziva na to da se sredstva EU-a iskoriste za razvoj elektroničkog sustava razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti i za potporu daljnjoj digitalizaciji sustava socijalne sigurnosti za pravednu mobilnost radne snage;

20.priznaje da tehnologija i umjetna inteligencija brzo mijenjaju okružje zapošljavanja; ističe gospodarski potencijal koji pouzdane tehnologije umjetne inteligencije usmjerene na ljude mogu ponuditi za gospodarski rast Europe, uz poboljšanje života građana u nizu područja, kao što su zdravstvo, poljoprivreda, energija, promet i sigurnost; poziva da se to uzme u obzir u programima i politikama EU-a putem dodjele odgovarajućih financijskih sredstava; naglašava potrebu za poboljšanjem osnovnih digitalnih vještina građana kako bi se zadovoljile potrebe poduzeća i zaštitilo građane od dezinformacija; podržava mjere EU-a kojima se na koordiniran način dopunjuju nacionalne strategije zapošljavanja za prekvalifikaciju i mobilnost na razini EU-a, a istodobno prihvaća potencijal tih promjena za uspješnu i prilagodljivu radnu snagu poticanjem prekvalifikacije i mobilnosti, čime se osigurava neometana tranzicija na nove poslovne sektore i poslovne sektore u nastajanju;

21.zabrinut je zbog sve većeg broja ekstremnih vremenskih prilika, kao što su intenzivni požari, poplave i druge prirodne katastrofe povezane s pogoršanjem situacije u vezi s klimatskim promjenama diljem Europe; stoga ističe da je potrebno osigurati dostatna financijska sredstva za Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i poziva na bolju konsolidaciju kapaciteta EU-a za odgovor na hitne situacije jačanjem zajedničkih medicinskih timova i timova za hitne intervencije; poziva Komisiju da osigura da se sredstva mogu brzo staviti na raspolaganje i putem Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) i pričuve za pomoć u nuždi;

22.naglašava važnost dodjele odgovarajućih sredstava za aktivnosti utvrđene u Uredbi „EU za zdravlje”; uviđa da cijena lijekova i zdravstvenih tehnologija ima velik utjecaj na sposobnost pacijenata da im pristupe; naglašava da financijski nepristupačni lijekovi predstavljaju stvarnu prepreku liječenju i poziva na provedbu posebnih mjera kako bi se riješili ti izazovi; u tom pogledu poziva na bolju koordinaciju na razini EU-a i zajedničku nabavu lijekova radi smanjenja troškova; naglašava važnost borbe protiv dječjih bolesti s posebnim naglaskom na rijetkim bolestima; posebno ističe važnost plana za borbu protiv raka; poziva na donošenje ambicioznog proračuna za klaster „Zdravlje” u programu Obzor Europa kako bi se osiguralo da EU može učinkovito odgovoriti na buduće zdravstvene krize, pomoglo ojačati zdravstvene sustave i poboljšalo tjelesno i mentalno zdravlje osoba povećanjem cjenovne pristupačnosti i dostupnosti zdravstva; priznaje da su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni uzrok smrti u EU-u; smatra da je rješavanje problema kardiovaskularnih bolesti ulaganjem u mjere usmjerene na personaliziranu medicinu i e-zdravstvo od ključne važnosti jer će se na taj način povećati standardi prevencije i liječenja te svim građanima omogućiti jednak pristup zdravstvenoj skrbi; naglašava potrebu za sprječavanjem nestašica lijekova do kojih je došlo u nekim državama članicama u posljednjih nekoliko godina; priznaje da je potrebno smanjiti nejednakosti u zdravstvu kako bi se osiguralo pružanje jednakih zdravstvenih usluga za sve žene, uključujući pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju, te podsjeća da je od presudne važnosti da žensko zdravlje ostane prioritet politika i istraživački prioritet;

23.podsjeća na potrebu za rješavanjem problema nedostatka vještina, odljeva mozgova i korelacije između tržišnih potreba i vještina, među ostalim i iz perspektive situacije u različitim regijama EU-a; smatra da je potrebno definirati ključna područja za osposobljavanje i prekvalifikaciju kako bi radna snaga EU-a ostala konkurentna, posebno za promicanje zelenih i digitalnih vještina; naglašava da su potrebna daljnja ulaganja za modernizaciju obrazovnih sustava Unije, stvaranje programa za poticanje talenata i poticanje mladih poduzetnika; poziva na ubrzanje provedbe Europske godine vještina i europskog prostora obrazovanja; poziva Komisiju da brzo provede rješenja koja su utvrđena kao ključna tijekom Europske godine vještina, naglašavajući potrebu za boljom suradnjom s poduzećima, uključujući ocjenu učinka iz perspektive mladih i zabranu neplaćenog stažiranja; s obzirom na preporuke usvojene na Konferenciji o budućnosti Europe, podsjeća na važnost uspostave europskog obrazovnog plana, s financijskim sredstvima za potporu kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja nastavnika te za smanjenje stope ranog napuštanja školovanja;

24.naglašava dodanu vrijednost programa financiranja u području demokracije, prava i vrijednosti; podsjeća na važnu ulogu koju proračun EU-a ima u promicanju europskih vrijednosti sadržanih u članku 2. UEU-a, kulture i prava građana te u izgradnji otpornih društava i podržavanju ključnih načela demokracije, vladavine prava, solidarnosti, uključivosti, pravde, nediskriminacije i ravnopravnosti, uključujući rodnu ravnopravnost; želi da se relevantne proračunske linije i tijela ojačaju kako bi se riješio problem polarizacije, porasta političkog ekstremizma i slabog povjerenja u institucije, poticala participativna demokracija, promicala temeljna prava te spriječilo nazadovanje demokracije, slabljenje vladavine prava, smanjenje prostora za djelovanje organizacija civilnog društva aktivnih u tom području na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, kao i instrumentalizacija euroskepticizma; poziva na osiguravanje dostatnih sredstava EU-a za program Građani, jednakost, prava i vrijednosti te naglašava važan rad obavljen u okviru potprograma Vrijednosti Unije, koji pruža izravna financijska sredstva za organizacije civilnog društva, kao i potprograma Daphne i Jednakost i prava; ponavlja da bi potrebna sredstva trebala biti namijenjena borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i podupiranju prava i pristupa sigurnim uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, kao i organizacijama za prava žena te inicijativama i tijelima EU-a za borbu protiv diskriminacije žena; poziva Komisiju da olakša pristup programu Građani, jednakost, prava i vrijednosti, kao i da zajamči fleksibilnost u postupku obnovljenih potpora koje subjekti u državama članicama pružaju lokalnim organizacijama kako bi osigurala da sredstva dođu do onih koji najbliže surađuju s građanima;

25.poziva Komisiju da poveća potporu Unije za zaštitu građana, manjina, vjerskih zajednica i javnih prostora od terorističkih prijetnji, za borbu protiv radikalizacije i terorističkog sadržaja na internetu te za suzbijanje porasta govora mržnje, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i rasizma diljem Europe i svijeta;

26.ističe sve češće prijetnje i opasnosti od organiziranih i ciljanih kampanja dezinformiranja koje strani dionici provode na štetu Europske unije; traži financijska sredstva za program Obzor Europa i aktivnosti koje se provode pod upravljanjem Komisije i ESVD-a radi suzbijanja širenja dezinformacija u velikoj mjeri i osmišljavanja učinkovitijih protumjera; poziva Uniju i države članice da iskoriste sredstva EU-a za aktivnosti namijenjene povećanju medijske pismenosti među građanima; poziva na povećanje sredstava za borbu protiv govora mržnje i terorističkog sadržaja na internetu; ističe potrebu za jačanjem novinarske slobode i medijskog pluralizma odgovarajućim resursima, u skladu s relevantnim propisima, te za podupiranjem novinara, uključujući istraživačke novinare, boraca za ljudska prava i članova civilnog društva koji se suočavaju s mjerama odmazde, kao što su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja; poziva na odgovarajuću potporu kulturnom sektoru, uključujući promicanje prekograničnog optjecaja europskih filmova, glazbe i videoigara; stoga poziva na povećanje financijskih sredstava namijenjenih za program Kreativna Europa;

27.naglašava važnost smanjenja strateških ovisnosti Unije u ključnim sektorima; pozdravlja novu Uredbu o platformi STEP, ali ističe potrebu za strukturnim odgovorom na investicijske potrebe strateških industrija kako bi se olakšalo utvrđivanje, razvoj i širenje revolucionarnih tehnologija; žali što je postojeća razina financijskih sredstava za program Obzor Europa u tom pogledu nedostatna i poziva na povećanje financijskih sredstava namijenjenih za program Obzor Europa i druge ključne programe Unije u tom području, kao što je program InvestEU, kako bi se ispunio cilj otvorene strateške autonomije; smatra da ovisnost EU-a o opskrbi resursima predstavlja sve veću zabrinutost; poziva na daljnja ulaganja EU-a u izgradnju otvorene strateške autonomije osiguravanjem bržeg uvođenja obnovljive energije, bržih procesa izdavanja dozvola, dekarbonizacije zgrada i pristupa kritičnim sirovinama te razvojem otpornih vrijednosnih lanaca za industrijske ekosustave EU-a, posebno u ključnim područjima kao što su zdravlje i obrana; traži odgovarajuća financijska sredstva kako bi se osigurao kontinuiran razvoj postojećih vodećih europskih programa u svemirskom sektoru, uključujući program Copernicus, program Galileo/EGNOS, europsku inicijativu za satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM) i komponentu za svijest o situaciji u svemiru (SSA);

28.smatra da digitalna tranzicija nudi brojne mogućnosti za poboljšanje digitalne infrastrukture i povezanosti te za razvoj digitalnih vještina; u tom pogledu ističe važnost programa Digitalna Europa (DEP) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF-Digitalni sektor), kao i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje; ponovno ističe potrebu za obrazovnim programom u području umjetne inteligencije, kodiranja i robotike koji je osmišljen za nastavnike i učenike i koji će se financirati u okviru relevantnih programa; ističe da se proračunom EU-a mora na odgovarajući način podupirati etička i nediskriminirajuća upotreba umjetne inteligencije, osobito u obrazovnom i kulturnom sektoru; podsjeća na potrebu za programima koje financira EU kako bi se dodatno ulagalo u poboljšanje digitalne pismenosti u društvu i premošćivanje digitalnog jaza, uključujući digitalni jaz među spolovima, u obrazovanju i cjeloživotnom učenju;

29.ističe središnju ulogu proračuna EU-a u ostvarivanju europskog zelenog plana i borbi protiv klimatskih promjena putem smanjenja emisija, povećanja upotrebe obnovljive energije, stvaranja kružnoga gospodarstva, zaštite ekosustava i preokretanja zabrinjavajućeg trenda gubitka bioraznolikosti, istodobno štiteći konkurentnost, otvarajući zelena radna mjesta i stvarajući rast u EU-u; ističe središnju ulogu programa LIFE kada je riječ o ostvarivanju europskog zelenog plana i postizanju cilja klimatske neutralnosti Unije, u skladu s Europskim zakonom o klimi i Pariškim sporazumom; duboko je zabrinut zbog ozbiljnih učinaka klimatskih promjena, među ostalim u obliku nestašice vode;

30.naglašava da zabrinutosti u vezi sa sigurnošću opskrbe energijom i visokim cijenama energije znače da je pitanje energetskog siromaštva ključno i da predstavlja izazove za europsku industriju, a posebno za MSP-ove; u tom pogledu naglašava potrebu za poticanjem ulaganja EU-a u aktualnu tranziciju Unije na klimatsku neutralnost, među ostalim u energetsku učinkovitost, istraživanje i inovacije u području održivih niskougljičnih tehnologija i tehnologija bez emisija ugljika, posebno u područjima s pozitivnim učinkom na smanjenje troškova života kućanstava, kao što su poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i uvođenje obnovljivih izvora energije; prima na znanje goleme investicijske potrebe za dekarbonizaciju prometa i stalan rast cijena građevinskih materijala i sirovina; uviđa stratešku vrijednost proširenja mreže TEN-T na istočno susjedstvo i jače povezanosti sa strateškim partnerima EU-a; ističe važnost programa CEF-Promet i njegove pozitivne uloge u postizanju ciljeva zelenog plana te prelaska na čistu energiju;

31.naglašava da proračun za 2025. mora biti usklađen s ciljevima politike i međunarodnim obvezama Unije; naglašava potrebu za kontinuiranim radom na postizanju ciljnih vrijednosti uključivanja klimatskih pitanja i bioraznolikosti za proračunsku potrošnju Unije utvrđenih u Međuinstitucijskom sporazumu, kao dio šireg cilja postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050.; podsjeća na odredbu Međuinstitucijskog sporazuma o utvrđivanju relevantnih mjera koje treba poduzeti u slučaju da periodična analiza pokaže nedovoljan napredak u postizanju primjenjivih ciljnih vrijednosti; izražava zabrinutost zbog ocjene Komisije da se ciljna vrijednost od 10 % potrošnje za bioraznolikost u 2026. i 2027. najvjerojatnije neće postići i zbog toga što ne postoji jasan put prema postizanju dogovorenih ciljnih vrijednosti; poziva Komisiju da prati provedbu načela nenanošenja značajne štete i da poduzme nužne korektivne prema potrebi;

32.naglašava važnost Europske urbane inicijative i njezina odgovarajućeg financiranja kako bi se ispunili svi njezini ciljevi; poziva na izravnije financiranje lokalnih tijela vlasti kako bi se ojačala njihova izgradnja kapaciteta, tehnička potpora i razmjena najboljih praksi; poziva na povećanje sredstava za relevantne agencije, što mora odgovarati radnom opterećenju koje proizlazi iz programa europskog zelenog plana, posebno paketa „Spremni za 55 %”;

33.ističe ključan doprinos poljoprivrednika i ribara društvu te stoga naglašava središnju važnost zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i zajedničke ribarstvene politike za sigurnost opskrbe hranom i veću autonomiju EU-a u proizvodnji visokokvalitetne hrane; ističe ulogu ZPP-a u osiguravanju održivih i primjerenih prihoda za poljoprivrednike u EU-u, posebno za male i mlade poljoprivrednike; poziva na donošenje konkretnih mjera za rješavanje temeljnih uzroka nezadovoljstva poljoprivrednika diljem EU-a, a konkretno poziva na hitna sredstva i mjere kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se nose s posljedicama inflacije, troškovima goriva, novim proizvodnim standardima i promjenama na globalnom tržištu hrane; naglašava da je potrebno pomoći novim i mladim poljoprivrednicima, čime bi se osigurala generacijska obnova te istodobno riješio problem nedostatka radne snage i vještina u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; ističe da se europski poljoprivrednici suočavaju s brojnim izazovima, posebno prekomjernom birokracijom i administrativnim opterećenjem, sve većim regulatornim preklapanjima, manjkovima i teškim radnim uvjetima; naglašava da je potrebno bolje rješavati problem učinka sve češćih i intenzivnijih poplava, suša i šumskih požara na sektore s pomoću namjenskih mjera potpore; poziva na odgovarajuće prihode za sve u poljoprivrednom sektoru; ističe potrebu za odgovarajućom potporom za istraživanje i inovacije te za poštovanjem radnih standarda, kao i za odgovarajućim ulaganjima kako bi se ponudili alternativni izvori prihoda i olakšao prelazak na održiviji i cjenovno pristupačniji prehrambeni sustav, posebno s pomoću inovacija i očuvanja prihoda poljoprivrednika, uz istodobno izbjegavanje situacije u kojoj se europski poljoprivrednici suočavaju s nejednakim uvjetima u pogledu tržišnog natjecanja u odnosu na uvoz koji ne ispunjava naše standarde; očekuje da će se strateškim dijalogom o budućnosti poljoprivrede prionuti na rješavanje svih relevantnih pitanja, uključujući preventivne aspekte;

34.ponavlja da bi se svi programi, politike i aktivnosti EU-a trebali provoditi tako da se u ostvarivanju njihovih ciljeva promiče rodna ravnopravnost; u tom pogledu pozdravlja rad Komisije na rodno osjetljivom proračunu i ističe potrebu za dodatnim razvojem njezine metodologije praćenja rodne ravnopravnosti za mjerenje utjecaja rashoda Unije na rodnu ravnopravnost, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu; poziva Komisiju da pokaže rezultate te metodologije u proračunu za 2025. te da ih poprati sustavnim prikupljanjem, priopćavanjem i evaluacijom podataka razvrstanih po spolu;

35.ponovno ističe potrebu za provedbom migracijske politike i politike azila koja se temelji na solidarnosti, dijeljenju odgovornosti i poštovanju ljudskih prava u skladu s vrijednostima Unije i međunarodnim obvezama; naglašava da su djelotvorno, humano i pravedno upravljanje vanjskim granicama Unije i njihova zaštita ključni za osiguravanje sigurnosti Unije te jamčenje neometane i učinkovite provedbe migracijske politike i politike azila Unije, posebno kako bi se pripremio početak primjene novog pakta o migracijama i azilu, među ostalim kad je riječ o djelotvornim, sigurnim i dostojanstvenim postupcima prihvata, integracije te vraćanja i ponovnog prihvata; ističe ključnu ulogu Fonda za azil, migracije i integraciju te Instrumenta za upravljanje granicama i vize (BMVI) u tom pogledu; podsjeća na potrebu za očuvanjem slobodnog kretanja ljudi unutar Unije; podsjeća da su se Rumunjska i Bugarska do ožujka 2024. pridružile europskoj schengenskoj zoni bez granica i ponovno ističe važnost hitnog zaključivanja i operacionalizacije potpunog pristupanja, uključujući kopnene i željezničke veze; nastojat će maksimalno povećati raspoloživa sredstva u proračunu za 2025. u te svrhe; smatra da EU mora blisko surađivati sa svojim susjedima i trećim zemljama podrijetla i tranzita kako bi se potaknuo stabilan, održiv i uključiv razvoj i riješili temeljni uzroci migracija, čime bi se spriječile nezakonite migracije i zaštitile ugrožene osobe od mreža za krijumčarenje i trgovinu ljudima, kao i od smrti na moru; posebno ističe sve veće odgovornosti agencija zaduženih za nadzor granica i upravljanje granicama, potporu državama članicama u izvršavanju njihovih zadaća u okviru zajedničkog europskog sustava azila i poštovanje temeljnih prava; naglašava potrebu za odgovarajućim financiranjem, zapošljavanjem osoblja i osposobljavanjem osoblja u svim agencijama koje djeluju u području sigurnosti, pravosuđa, izvršavanja zakonodavstva, azila i migracija te upravljanja granicama kako bi mogle ispuniti svoje mandate; podsjeća na poseban naglasak na pravilnoj provedbi velikih IT sustava EU-a, koji pridonose sigurnosnom okružju Unije, i upravljanju njima;

36.ističe da je sigurnosno okružje EU-a i dalje vrlo nestabilno; i dalje stavlja snažan naglasak na europske sigurnosne i obrambene kapacitete kako bi se bolje odgovorilo na dosad nezabilježene geopolitičke izazove; smatra da je proračun EU-a ključan u kontekstu zajedničke obrambene strategije EU-a te pojačane sigurnosne i obrambene koordinacije među državama članicama; želi ojačati svoje najuspješnije i najrelevantnije programe, kao što su Europski fond za obranu i njegove agencije, radi poticanja europskog suvereniteta; želi istaknuti sinergije i učinkovitost ulaganja na razini EU-a u području obrane, a posebno u području vojne mobilnosti, zaštite i interoperabilnosti infrastrukture; naglašava potrebu za rješavanjem problema kao što su dezinformacije, koje predstavljaju sve veći politički i sigurnosni izazov, posebno nakon pokretanja ruskog rata protiv Ukrajine, te kibernetički kriminal ili organizirani kriminal s prekograničnom dimenzijom;

37.ponovno osuđuje ruski rat protiv Ukrajine i naglašava da je taj rat doveo do ponovnog ratovanja u susjedstvu Europske unije te je utjecao na lance opskrbe, trgovinu i gospodarske odnose; ponavlja svoju punu potporu Ukrajini u borbi za njezinu slobodu i demokraciju; žali zbog užasnog utjecaja na ljudske živote, zbog patnje ukrajinskog naroda, kao i zbog znatnih gospodarskih i socijalnih posljedica za europsko stanovništvo uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim ruskim agresivnim ratom; smatra da bi proračun za 2025. trebao doprinijeti ublažavanju učinka krize troškova života i inflacije; podsjeća da su određene države članice, posebno one na vanjskim granicama, i ranjivi gospodarski sektori, i dalje posebno izloženi posljedicama ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine te zaslužuju potporu u područjima kao što su poljoprivreda ili infrastruktura, ali i vojna mobilnost, u duhu solidarnosti EU-a;

38.i dalje je odlučan pomoći Ukrajini i podržati je putem predloženog instrumenta za Ukrajinu kojim će se pružiti potpora u obliku bespovratnih sredstava i zajmova za obnovu, oporavak i ponovnu izgradnju Ukrajine te za makrofinancijsku pomoć, institucijsku, socijalnu, gospodarsku i ekološku uzlaznu konvergenciju i javna ulaganja, kao i za put Ukrajine prema članstvu u EU-u; naglašava hitnost i priliku za kombiniranje potpore Ukrajini i napora za obnovu s konstruktivnim pretpristupnim procesom kojim se potiču reforme i postupan prelazak na pravnu stečevinu EU-a; podsjeća da humanitarna pomoć za Ukrajinu neće biti obuhvaćena tim instrumentom, stoga ističe da će biti potrebno osigurati dostatna sredstva za humanitarnu pomoć u tom kontekstu i u proračunu za 2025.;

39.smatra da je potpora za zemlje zapadnog Balkana i dalje važna u pogledu proširenja EU-a i pozdravlja Komisijin Novi plan rasta za zapadni Balkan kao dobar korak prema pružanju dodatne potpore zemljama zapadnog Balkana u gospodarskoj konvergenciji s jedinstvenim tržištem EU-a; ističe važnost trajne potpore zemljama kandidatkinjama u provedbi potrebnih reformi povezanih s pristupanjem, posebno kad je riječ o vladavini prava, borbi protiv korupcije i demokraciji, kao i u jačanju njihove otpornosti te sprečavanju i suzbijanju hibridnih prijetnji;

40.pozdravlja odluku da se Ukrajini i Republici Moldovi dodijeli status zemlje kandidatkinje i ustraje u tome da je potrebno izdvojiti potrebna sredstva kako bi se podržao njihov pristupni proces; naglašava da bi se dodjelom sredstava za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) i relevantne proračunske linije u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa u 2025. trebala ubrzati suradnja s Moldovom i Gruzijom u skladu sa sporazumom o reviziji VFO-a;

41.ističe da je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa ključan instrument za položaj Unije kao vodeće globalne sile i za ispunjavanje njezine uloge kao mirovne stabilizirajuće sile u cijelom svijetu, čime bi se ojačali geopolitički interesi Unije u svijetu; napominje da je financijska rezerva tog instrumenta iscrpljena i da bi trebao imati koristi od hitnog povećanja sredstava;

42.nadalje ističe važnost programâ u okviru tog instrumenta za podršku globalnim izazovima, promicanje ljudskih prava, sloboda i demokracije, kao i za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva te ispunjavanje međunarodnih obveza Unije u području klime i bioraznolikosti, u sklopu sveobuhvatnog sustava praćenja i kontrole;

43.žali što Komisija nije učinkovitije uvjetovala plaćanja trećim zemljama kao sredstvo za provedbu geopolitičkih interesa Unije, posebno u vezi s Unijinim migracijskim politikama, zabrinutostima u vezi s obranom te u vezi s ljudskim pravima; poziva Komisiju da utvrdi posebne uvjete i ključne etape za svoja plaćanja trećim zemljama u skladu s konkretnim političkim interesima Unije te da odmah obustavi relevantni dio plaćanja ako treća zemlja ne uspije ispuniti zadane uvjete; očekuje da će se svi odgovorni kandidati za povjerenika na svojim saslušanjima obvezati na to strože uvjetovanje proračuna EU-a prema trećim zemljama na temelju interesa;

44.naglašava važnost jačanja linija južnog i istočnog susjedstva kako bi se poduprle političke, gospodarske i socijalne reforme u tim regijama te pružila pomoć izbjeglicama, posebno osiguravanjem kontinuiranog, ojačanog i predvidljivog financiranja relevantnih aktera i agencija, razmjernog razini potreba, kako bi se doprlo do ljudi na terenu s pomoću mehanizma razborite raspodjele u potpunosti u skladu s pravilima EU-a u cilju sprečavanja nezakonitog korištenja europskih sredstava;

45.podsjeća da je humanitarna pomoć EU-a neophodna za civile u osobito teškim situacijama i da doprinosi izgradnji stabilnosti i mira u pogođenim regijama te da se pružanje hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći mora zajamčiti, a ne ometati, u skladu s međunarodnim presudama, uz uobičajene postupke provjere i praćenja; očekuje da će se financijske potrebe za humanitarnom pomoći dodatno povećati kao posljedica ratova, sve veće geopolitičke nestabilnosti, trajnog ekstremnog siromaštva i češćih prirodnih katastrofa; na temelju tih pretpostavki smatra da će EU morati znatno povećati humanitarnu pomoć kako bi odgovorio na povećane potrebe na terenu, posebno za osobe kojima je potrebna pomoć na Bliskom istoku;

46.ponavlja da nedvosmisleno osuđuje brutalne terorističke napade Hamasa na Izrael i njegov narod 7. listopada 2023. te izražava duboko žaljenje zbog nedužnih žrtava s obiju strana; naglašava da se proračunom Unije mora nastaviti pružati potpora izgradnji mira i stabilnosti u regiji, borbi protiv mržnje, političkog ekstremizma i fundamentalizma te promicanju ljudskih prava;

47.podsjeća na svoju rezoluciju donesenu 18. siječnja 2024. u kojoj se priznaje uloga Agencije za pomoć i rad Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice na Bliskom istoku (UNRWA), koja trenutačno pruža utočište za više od milijun interno raseljenih osoba i najveća je platforma za pružanje humanitarne pomoći stanovništvu pojasa Gaze, u kojem se cijelo stanovništvo suočava sa sve lošijim humanitarnim uvjetima, uključujući nestašice skloništa, čiste vode, hrane i medicinske pomoći; stoga ponovno ističe važnost kontinuiranog i predvidljivog financiranja EU-a; pozdravlja činjenicu da je UN bez odgode pokrenuo istragu nakon ozbiljnih optužbi u vezi s pojedinim članovima osoblja UNRWA-e koji su navodno sudjelovali u terorističkim napadima na Izrael 7. listopada 2023., kao i informacije koje je Agencija pružila i hitne mjere koje je poduzela, posebno kako bi odmah raskinula postojeće ugovore; prima na znanje poziv Komisije da se provede vanjska revizija kojom će se preispitati ocjena sustava kontrole UN-a na temelju stupova, na koju je UNRWA pristala; podržava sustave kontrole, praćenja i nadzora koje provodi Komisija i podsjeća da korisnici pri upotrebi sredstava EU-a moraju poštovati pravila i zaštitne mjere EU-a te međunarodno pravo; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojoj reviziji financijske pomoći Unije Palestini zaključila da kontrole te postojeće i djelotvorne zaštitne mjere dobro funkcioniraju i da nisu pronađeni dokazi da je novac preusmjeren u neplanirane svrhe, kao i procjenu rizika i povezane dodatne mjere;

48.podsjeća na to da Parlament u potpunosti podupire kohezijsku politiku u ostvarivanju prioriteta politika EU-a i poticanju gospodarstva EU-a koja se očituje u njezinu doprinosu pravednom, uključivom i održivom rastu i razvoju, promicanju socijalne i ekonomske konvergencije između država članica i njihovih regija, podupiranju zelene i digitalne tranzicije te poticanju inovacija i zapošljavanja; ponovo ističe svoje uvjerenje da se ciljevi kohezijske politike mogu postići samo ako se uhvati u koštac s kašnjenjima u provedbi programa, i to po hitnom postupku; smatra da bi takav pristup ubrzanju apsorpcije i provedbe također bio najučinkovitiji način da se dodana vrijednost potrošnje EU-a učini vidljivom i konkretnom za ljude u EU-u; podsjeća na potrebu za pružanjem veće tehničke pomoći kako bi se dodatno potaknuo apsorpcijski kapacitet država članica;

49.naglašava da proračunska sredstva EU-a moraju doprijeti do građana i MSP-ova u Uniji; podsjeća da su pojednostavnjenje administrativnih postupaka, uspostava sveobuhvatnih internetskih stranica i portala prilagođenih korisnicima, smanjenje birokracije i stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka ključni kako bi programi EU-a bili pristupačniji lokalnim i regionalnim tijelima, organizacijama civilnog društva, mladim poduzetnicima i MSP-ovima;

50.potiče države članice i Komisiju da ubrzaju provedbu operativnih programa u okviru fondova s podijeljenim upravljanjem i da osiguraju brzo izvršenje proračuna, posebno kohezijskih fondova; napominje da bi se udio neiskorištenih sredstava u okviru programa za razdoblje 2014. – 2020. trebao preraspodijeliti državama članicama kako bi se nastavilo sa smanjenjem regionalnih razlika; poziva na brzu provedbu planova za oporavak i otpornost, uključujući evaluaciju Komisije u pogledu postupka provedbe, prepreka i rezultata; zabrinut je zbog toga što će neiskorištenost sredstava, osim ako se situacija brzo ne ublaži, dovesti do krize plaćanja, tj. neusklađenosti potreba za plaćanjima i raspoloživog prostora u okviru gornje granice za plaćanje VFO-a 2026. i 2027.;

51.smatra da bi se dužna pažnja, odgovornost i poštovanje vrijednosti Unije trebali primjenjivati na sve korisnike sredstava EU-a i partnere u provedbi kako bi se zaštitili financijski interesi EU-a i izbjeglo nepotrebno upletanje; ponavlja važnost učinkovitih i temeljitih tijela za praćenje i kontrolu koja otkrivaju, istražuju, progone i privode pravdi počinitelje kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a jer novac potrošen na borbu protiv korupcije donosi golem neto povrat u EU; stoga smatra da bi ta tijela trebala imati odgovarajuće financijske i ljudske resurse kako bi obavljala svoje zadaće na najučinkovitiji mogući način; slično tome, ističe da je potreban odgovarajući nadzor na razini EU-a kako bi se osiguralo da financijski sektor funkcionira u korist građana i potrošača; u cilju postizanja zdravog, uključivog i otpornog financijskog sektora, zahtijeva da resursi za europska tijela i agencije za financijski nadzor, koji su ovlašteni za nadzorne zadaće ili izradu tehničkih regulatornih standarda u tom pogledu, budu potpuno prilagođeni kako bi se uzele u obzir sve nove regulatorne zadaće koje su važne za ispunjenje tih ciljeva politika;

52.poziva sve uključene aktere da ulože dodatne napore kako bi se potaknula provedba projekata i apsorpcija prihvatljivih sredstava, čime bi se smanjile neuobičajeno visoke nepodmirene obveze (reste à liquider – RAL); smatra da bi se 2024. i 2025. trebale iskoristiti za utvrđivanje i ispravljanje svih uskih grla koja ometaju učinkovitiju provedbu; poziva na odgovarajuća proračunska sredstva radi ubrzanja provedbe programa s pomoću dodatne izgradnje kapaciteta i tehničke pomoći za države članice, posebno za one koje se suočavaju s povećanim poteškoćama pri apsorpciji, među ostalim i za sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i na mjere za ubrzavanje pravednih, konkurentnih i učinkovitih postupaka javne nabave i javnih natječaja kako bi se pojačali napori u provedbi;

53.naglašava važnost učinkovite komunikacije i vidljivosti politika i programa EU-a u podizanju razine svijesti o dodanoj vrijednosti koju EU donosi građanima, poduzećima i partnerima; poziva da se u tom pogledu osiguraju odgovarajuća sredstva;

54.podsjeća da je pravilna provedba dobro osmišljenih programa moguća samo uz potporu namjenskih posebnih tijela; naglašava ključan rad tijela i decentraliziranih agencija te smatra da im je potrebno osigurati odgovarajuće osoblje i odgovarajuća sredstva kako bi mogle obavljati svoje zadaće; ističe da se njihove zadaće razvijaju u skladu s političkim prioritetima, kao što su zelena i digitalna tranzicija, te naglašava da nove odgovornosti, kao i proširenje njihovih mandata, moraju biti razmjerno popraćeni novim resursima;

55.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.