–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Armeniji, Azerbajdžanu i stanju u Gorskom Karabahu,
–uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, Helsinški završni akt i Deklaraciju iz Almatyja od 21. prosinca 1991.,
–uzimajući u obzir Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (CEPA) SL L 23, 26.1.2018., str. 4., koji je u potpunosti stupio na snagu 1. ožujka 2021.,
–uzimajući u obzir obraćanje armenskog premijera Nikola Pašinjana Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici 17. listopada 2023.,
–uzimajući u obzir zaključke drugog političkog i sigurnosnog dijaloga na visokoj razini između EU-a i Armenije od 15. studenoga 2023.,
–uzimajući u obzir činjenicu da je Armenija 1. veljače 2024. postala stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda,
–uzimajući u obzir Izvješće o provedbi partnerstva s Armenijom od 9. veljače 2024.,
–uzimajući u obzir rezultate petog sastanka Vijeća za partnerstvo EU-a i Armenije održanog 13. veljače 2024.,
–uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A.budući da se odnosi EU-a i Armenije temelje na zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode, regionalna suradnja i aktivno sudjelovanje u okviru Istočnog partnerstva s ciljem da se doprinese regionalnoj suradnji i stabilnosti;
B.budući da je Europsko vijeće zadužilo potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da istraže načine za jačanje svih aspekata odnosa EU-a i Armenije;
C.budući da je armenski premijer Nikol Pašinjan u svojem obraćanju Europskom parlamentu 17. listopada 2023. pozvao na zajedničku predanost daljnjem jačanju odnosa EU-a i Armenije i istaknuo da je „Republika Armenija spremna na približavanje Europskoj uniji, koliko Europska unija to smatra mogućim”;
D.budući da je armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzojan 9. ožujka 2024. javno govorio o mogućnosti da Armenija podnese kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji;
E.budući da je Armenija posljednjih godina doživjela velike političke promjene i da je njezina vlada, unatoč brojnim izazovima, predana jamčenju funkcionalnih demokratskih institucija i korištenju Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između EU-a i Armenije kao modela za reforme za modernizaciju zemlje; budući da je Armenija prema indeksu demokracije tjednika The Economist za 2023. vodeća demokracija u regiji;
F.budući da Armenija zamrzavanjem članstva u Organizaciji ugovora o zajedničkoj sigurnosti (engl. Collective Security Treaty Organization, CSTO) nastoji smanjiti svoju ovisnost o Ruskoj Federaciji kad je riječ o sigurnosti i uključiti nove aktere u svoju strukturu sigurnosti, primjerice povećanom vojnom suradnjom s Francuskom, Grčkom i drugim državama članicama EU-a; budući da se na armenskom tlu još uvijek nalaze tisuće ruskih vojnika; budući da se navodna spremnost Rusije da zajamči sigurnost Armenije pokazala netočnom; budući da Armenija i dalje ostaje u Euroazijskoj gospodarskoj uniji; budući da je Armenija postala stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda;
G.budući da Ruska Federacija nastoji potkopati demokratsku vjerodostojnost Armenije i da kontinuiranim pokušajima uplitanja, uključujući kampanje dezinformiranja, širi kaos i destabilizaciju;
H.budući da armensko gospodarstvo i dalje uvelike ovisi o Rusiji, na koju otpada oko 35 % vanjske trgovine Armenije, i da je ta ovisnost osobito izražena u strateškom sektoru energije; budući da je premijer Nikol Pašinjan zatražio veću pomoć u okviru Gospodarskog i investicijskog plana EU-a; budući da je u okviru Gospodarskog i investicijskog plana dosad mobilizirano oko 500 milijuna EUR za međusektorska ulaganja; budući da je EU i dalje ključan partner u reformama i najveći donator pomoći u Armeniji; budući da je Komisija 5. listopada 2023. najavila dodatnih 5,25 milijuna EUR hitne pomoći, povećanje sredstava za program EU4Peace, dodatne godišnje programe namijenjene za proračunsku potporu i tehničku pomoć za rješavanje pitanja kao što su sigurnost zračnog prometa i nuklearna sigurnost;
I.budući da će se u novom programu partnerstva EU-a i Armenije, o kojem je postignut dogovor na petom sastanku Vijeća za partnerstvo EU-a i Armenije, prednost dati – na temelju zajedničkih vrijednosti – jačanju otpornosti Armenije i diversifikaciji njezina gospodarstva, jačanju suradnje u području sigurnosti i povećanju ulaganja kao ključa gospodarske suradnje;
J.budući da se u nedavno objavljenom izvješću o provedbi partnerstva opisuje napredak koji je Armenija postigla u provedbi Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, osnivanje Ministarstva unutarnjih poslova i reformu policijske službe u Armeniji, uz potporu EU-a;
K.budući da Rusija i dalje ima pristup robi iz EU-a koja je obuhvaćena mjerama ograničavanja, i to putem lanaca opskrbe koji prolaze kroz treće zemlje, uključujući Armeniju; budući da se, nakon što je EU nametnuo sankcije Rusiji, izvoz iz Armenije u Rusiju utrostručio 2022. i udvostručio između siječnja i kolovoza 2023.; budući da posebni izaslanik EU-a za sankcije David O’Sullivan nije izrazio zabrinutost zbog suradnje armenskih vlasti s EU-om u pogledu sprečavanja zaobilaženja sankcija i da je pozitivno ocijenio sveukupnu suradnju s Armenijom;
L.budući da je Azerbajdžan 19. rujna 2023., nakon devetomjesečne nezakonite blokade Lačinskog koridora, zanemarivši svoje obveze iz sporazuma o prekidu vatre iz studenoga 2020. i presudu Međunarodnog suda, pokrenuo ofenzivu na preostale dijelove Gorskog Karabaha koji još nisu pod njegovom kontrolom; budući da je više od 100 000 Armenaca moralo pobjeći, što je dovelo do gotovo potpunog nestanka armenskog stanovništva s teritorija Gorskog Karabaha na kojem stoljećima živi; budući da to može predstavljati etničko čišćenje; budući da je samoproglašena de facto vlast Gorskog Karabaha prestala postojati 1. siječnja 2024., nakon što je pod prisilom pristala na raspuštanje; budući da je velik broj Armenaca i dalje zadržan u Azerbajdžanu, uključujući bivše vođe Gorskog Karabaha; budući da su neki od njih izloženi ispitivanju i znatiželji javnosti, što je u suprotnosti sa Ženevskim konvencijama iz 1929.; budući da su Armenci iz Gorskog Karabaha bježeći pred azerbajdžanskom vojskom ostali bez svoje imovine i osobnih predmeta i da im i dalje ne mogu pristupiti;
M.budući da je Komisija 13. veljače 2024. najavila dodjelu dodatnih 5,5 milijuna EUR humanitarne pomoći za potporu Armencima raseljenim iz regije Gorskog Karabaha, uz 12,2 milijuna EUR najavljenih u rujnu 2023.;
N.budući da EU u potpunosti podupire suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Armenije i Azerbajdžana te aktivno podupire napore za postizanje održivog mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana, postignutog mirnim sredstvima i uz poštovanje prava stanovništva na koje se to odnosi;
O.budući da su Armenija i Azerbajdžan započeli izravne pregovore o mogućem mirovnom sporazumu, što bi moglo otvoriti novo poglavlje u bilateralnim odnosima; budući da i dalje postoji neslaganje o pitanjima povezanima s razgraničenjem i određivanjem granice i s praktičnim rješenjima za prometne veze između Azerbajdžana i njegove eksklave Nahičevanske Autonomne Republike; budući da Azerbajdžan zahtijeva otvaranje koridora kroz Armeniju koji bi povezao glavni teritorij Azerbajdžana s njegovom eksklavom Nahičevanskom Autonomnom Republikom i koji bi bio pod kontrolom ruskih graničnih postrojbi, a Armenci ne bi provodili carinske ili granične kontrole, čime se zanemaruje suverenitet Armenije; budući da Armenija predlaže tzv. križanje mira, što podrazumijeva povezivanje glavnog teritorija Azerbajdžana s Nahičevanskom Autonomnom Republikom uz armenske granične i carinske kontrole;
P.budući da se Armenija u znak dobre volje nije usprotivila organizaciji konferencije COP29 u Bakuu; budući da je armenski premijer Nikol Pašinjan 28. siječnja 2024. predložio potpisivanje pakta o nenapadanju s Azerbajdžanom; budući da je u međuvremenu sigurnosno stanje i dalje napeto, što je vidljivo iz incidenta od 13. veljače 2024. u kojem su kao posljedica azerbajdžanske pucnjave u armenskoj južnoj pokrajini Sjunik četiri armenska vojnika ubijena, dok je jedan ranjen;
Q.budući da je premijer Nikol Pašinjan 15. i 16. veljače 2024. komentirao da je Azerbajdžan odbio najnovije prijedloge Armenije o razgraničenju / određivanju granica i podijelio svoju analizu da je moguće da se Azerbajdžan priprema za pokretanje „vojnih operacija na nekim dijelovima granice s ciljem da te operacije prerastu u rat velikih razmjera protiv Republike Armenije”; budući da su se premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev sastali 17. veljače 2024. u Münchenu uz posredovanje njemačkog kancelara Olafa Scholza, prvi put od napada Azerbajdžana na Gorski Karabah u rujnu 2023.;
R.budući da se u Gorskom Karabahu nalaze brojne crkve, džamije, hačkari i groblja; budući da je, nakon što je Azerbajdžan tijekom rata 2020. namjerno nanio znatnu štetu armenskoj kulturnoj baštini, Međunarodni sud u svojem rješenju od 7. prosinca 2021. Rješenje Međunarodnog suda od 7. prosinca 2021. o zahtjevu za određivanje privremenih mjera u okviru primjene Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (Armenija / Azerbajdžan). istaknuo da Azerbajdžan mora „poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječio i kaznio vandalizam i oskvrnuća nad armenskom kulturnom baštinom, uključujući, ali ne ograničavajući se na crkve i druga mjesta bogoslužja, spomenike, znamenitosti, groblja i artefakte”; budući da su azerbajdžanske vlasti tijekom posljednjih tjedana uklonile spomenike i rušile znamenite objekte armenske kulturne baštine u Gorskom Karabahu, uključujući zgradu lokalnog parlamenta;
S.budući da azerbajdžansko vodstvo i dalje daje iredentističke izjave u odnosu na suvereno državno područje Armenije; budući da je oko 170 km2 suverenog državnog područja Armenije i dalje pod okupacijom azerbajdžanske vojske;
T.budući da je u veljači 2023. raspoređena civilna misija Europske unije u Armeniji (EUMA), u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, s mandatom za praćenje i izvješćivanje o razvoju događaja na granici između Armenije i Azerbajdžana; budući da EUMA smije djelovati samo na armenskoj strani granice s obzirom na to da Azerbajdžan odbija prisustvo misije na svojoj strani granice; budući da je rusko vojno osoblje prisutno u Armeniji namjerno postavilo prepreke za provedbu mandata misije EU-a u Armeniji; budući da je EUMA meta dezinformacija koje šire azerbajdžanske vlasti i mediji pod kontrolom vlade; budući da je Vijeće EU-a za vanjske poslove u prosincu 2023. postiglo dogovor o povećanju prisutnosti misije na terenu sa 138 na 209 članova osoblja;
U.budući da je Armenija u više navrata tražila od EU-a da je uvrsti među korisnike Europskog instrumenta mirovne pomoći; budući da je nekoliko država članica odlučilo povećati svoju potporu Armeniji pružanjem vojne pomoći kako bi toj zemlji pomogle da reformira svoju vojsku i odvrati od počinjenja novih činova vojne agresije na njezino međunarodno priznato državno područje;