1.napominje da evaluacije koje su provele države članice o rezultatima ulaganja u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. pokazuju da je kohezijska politika općenito donijela pozitivne rezultate u područjima koja je podupirala Radni dokument službi Komisije od 30. siječnja 2023. o sintezi nalaza evaluacija programa europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. priložen godišnjem sažetom izvješću za 2022. (SWD(2023)0022)., Radni dokument službi Komisije od 15. siječnja 2024. o sintezi nalaza evaluacija programa europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. priložen godišnjem sažetom izvješću za 2023. (SWD(2024)0002).; potvrđuje da su takva ulaganja doprinijela cilju pametnog, održivog i uključivog rasta strategije Europa 2020.;

2.pozdravlja doprinos kohezijske politike istraživanju i inovacijama jer je tako, među ostalim, ojačana suradnja između istraživačke zajednice i poduzećâ te se pridonijelo pretvaranju rezultata istraživanja u utržive proizvode ili usluge; napominje da je prema podacima Komisije do kraja 2022. više od 75 000 poduzeća surađivalo s istraživačkim institucijama i da je oko 37 000 poduzeća, zahvaljujući potpori iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) Izvješće Komisije od 15. siječnja 2024. naslovljeno „Europski strukturni i investicijski fondovi – Sažeto izvješće o godišnjim izvješćima o provedbi programa za 2023. kojim je obuhvaćena provedba u razdoblju 2014. – 2020.” (COM(2024)0006)., na tržište uvelo nove proizvode; također konstatira da je do kraja 2022. više od 72 000 istraživača radilo u boljim objektima Europska komisija, „Ključna postignuća regionalne politike za razdoblje 2014. – 2020.”, pristupljeno 20. veljače 2024.; ističe da je kohezijska politika također doprinijela premošćivanju digitalnog jaza među regijama podupiranjem razvoja infrastrukture informacijskih i komunikacijskih tehnologija u slabije razvijenim regijama; pozdravlja činjenicu da je zbog toga do kraja 2022. 7,8 milijuna kućanstava dobilo bolji širokopojasni pristup Ibid.;

3.ističe da je potpora kohezijske politike donijela i konkretne koristi tisućama MSP-ova; naglašava da je to jedno od najuspješnijih područja potpore EFRR-a; ističe da je EFRR do kraja 2022. pružio potporu za više od 2,2 milijuna poduzeća, koja su otvorila oko 370 000 radnih mjesta Ibid.; napominje da se u evaluacijama provedenima u Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji navode primjeri MSP-ova koji su postali konkurentniji i inovativniji, povećali svoju produktivnost i ostvarili bolji pristup međunarodnim tržištima SWD(2023)0022.;

4.ističe da je kohezija također imala ključnu ulogu u prijelazu na niskougljično gospodarstvo; konstatira da je manja potrošnja energije u zgradama važna sastavnica te promjene i da je potpora kohezijske politike u tom području već urodila plodom; pozdravlja činjenicu da evaluacije koje su provele države članice pokazuju da su mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti bile djelotvorne diljem EU-a Ibid.; napominje da je do kraja 2022. EFRR pomogao povećati energetsku učinkovitost 550 000 kućanstava; ističe da postoje dokazi da se kohezijskom politikom podupiru ulaganja u nekoliko rudarskih regija koja su doprinijela dekarbonizaciji; napominje da su u Asturiji u Španjolskoj napori bili usmjereni na zapošljavanje mladih i žena u ruralnim područjima, s ciljem poticanja poduzetništva i socijalne uključenosti; također napominje da su u regiji Yugoiztochen u Bugarskoj fondovi kohezijske politike bili usmjereni na energetsku učinkovitost, modernizaciju MSP-ova i promicanje razvoja vještina Studija – „Research for the Committee on Regional Development – Cohesion Policy in EU Coal Regions” (Istraživanje za Odbor za regionalni razvoj – Kohezijska politika u rudarskim regijama EU-a), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel za strukturnu i kohezijsku politiku, 14. veljače 2023.; potvrđuje da su mjere usmjerene na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora povećale kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u EU-u za 6 000 MW do kraja 2022., a da je za kraj 2023. zacrtan cilj od 8 700 MW Europska komisija, „Ključna postignuća regionalne politike za razdoblje 2014. – 2020.”, pristupljeno 20. veljače 2024.; napominje da su pozitivni rezultati u tom području zabilježeni, na primjer, u Estoniji i francuskim regijama SWD(2023)0022.;

5.ističe da evaluacije napora povezanih s prilagodbama klimatskim promjenama i sprečavanjem rizika upućuju na potrebu za prekograničnom suradnjom kako bi mjere koje se financiraju u okviru kohezijske politike bile istinski učinkovite; ističe da su neke zemlje već provele zajedničke mjere za sprečavanje rizika i civilnu zaštitu; napominje da se takva suradnja odvijala između Italije i Francuske, Češke i Poljske te Italije i Austrije SWD(2023)0022, str. 13.; naglašava da je, kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama, zahvaljujući kohezijskim ulaganjima 29 milijuna ljudi danas manje izloženo poplavama Europska komisija, „Platforma za otvorene podatke o koheziji – tema: Prilagodba klimatskim promjenama i sprečavanje rizika – razdoblje financiranja: 2014. – 2020.”, pristupljeno 20. veljače 2024.;

6.primjećuje da je kohezijska potpora iz EFRR-a i Kohezijskog fonda također omogućila da veći broj građana ima koristi od bolje opskrbe vodom (8,3 milijun ljudi do kraja 2022. Europska komisija, „Platforma za otvorene podatke o koheziji – tema: Zaštita okoliša i učinkovito korištenje resursa – razdoblje financiranja: 2014. – 2020.”, pristupljeno 20. veljače 2024.) i boljeg gospodarenja komunalnim otpadom; napominje da većina ciljanih korisnika (70 %) mjera za poboljšanje opskrbe vodom živi u Italiji, Rumunjskoj, Grčkoj, Portugalu, Bugarskoj i Češkoj; također ističe da su u Francuskoj i Belgiji projekti financirani iz kohezijskih fondova pridonijeli poticanju kružnog gospodarstva SWD(2023)0022, str. 14.;

7.naglašava da su velika ulaganja iz EFRR-a i Kohezijskog fonda izdvojena za energetske i prometne mreže; napominje da su, iako se učinak te vrste infrastrukturnih projekata može na odgovarajući način procijeniti samo dugoročno, prema evaluacijama provedenima u Poljskoj i Češkoj neka ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu već dovela do smanjenja broja prometnih nesreća, kraćeg vremena putovanja i manje razine onečišćenja Ibid.; pozdravlja činjenicu da je modernizacija tramvajskih linija u Slovačkoj poboljšala veze, skratila vrijeme putovanja, poboljšala sigurnost i pomogla smanjiti buku i vibracije SWD(2024)0002, str. 9.; osim toga, napominje da su u državama članicama kao što su Poljska i Bugarska financirani projekti povezani s prirodnim plinom doprinijeli strateškom cilju diversifikacije u opskrbi energijom SWD(2023)0022, str. 14.; pozdravlja činjenicu da je plinski interkonektor Grčka – Bugarska u Bugarskoj, uz potporu EFRR-a, počeo s radom u listopadu 2022. te da doprinosi strateškim ciljevima EU-a u pogledu autonomije opskrbe energijom i diversifikacije izvora Europska komisija, „Godišnje izvješće o radu za 2022. – Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku”, 20. lipnja 2023.;

8.potvrđuje da se kohezijom, posebno u okviru Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih, podupiru uspješne mjere zapošljavanja, socijalne uključenosti te obrazovanja i strukovnog osposobljavanja; ističe da je do kraja 2022. 6,8 milijuna ljudi pronašlo posao zahvaljujući mjerama koje se podupiru iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih, a 10,2 milijuna osoba steklo je kvalifikacije COM(2024)0006, str. 14.;

9.ističe da su evaluacije država članica kao što su Italija, Njemačka, Poljska i Irska pokazale da su ljudi, a posebno mladi, koji su sudjelovali u mjerama osposobljavanja, naukovanja i pripravništva uz potporu fondova kohezijske politike znatno povećali svoje izglede za pronalazak posla SWD(2023)0022, str. 15.; napominje da su Poljska i Irska u projektima usmjerenima na dugotrajno nezaposlene osobe postigle dobre rezultate; također napominje da je evaluacijom Equinox Consulting, „Az Ifjúsági foglalkoztatási Kezdeményezés – eredményeinek értékelése” (Evaluacija Inicijative za zapošljavanje mladihj)”, 2018. Inicijative za zapošljavanje mladih za razdoblje 2014. – 2020. koja je provedena u Mađarskoj utvrđeno da je program uvelike povećao vjerojatnost da sudionici budu zaposleni u kratkom roku, no da se taj učinak s vremenom smanjivao; naglašava da je pak u drugoj evaluaciji Kopint-Tárki, Izvješće pripremljeno za mađarsko Ministarstvo inovacija i tehnologije „Procjena programa potpore integraciji na tržište rada – Okvirni ugovor za provedbu procjena razvojnih programa koji se sufinanciraju iz fondova u okviru kohezijske politike EU-a, u 9 dijelova – Dio III.: Procjena učinka na tržište rada i socijalne ishode”, 15. siječnja 2021., provedenoj u Mađarskoj, zaključeno da su programi potpore za integraciju na tržište rada financirani iz Europskog socijalnog fonda pozitivno i znatno utjecali na zapošljavanje; napominje da su evaluacijom Inicijative za zapošljavanje mladih koja je provedena u Švedskoj Wolf-Watz, O. i Öhlin, J., „Evaluation of the YEI” (Evaluacija Inicijative za zapošljavanje mladih), prosinac 2018. utvrđeni ukupni pozitivni utjecaji na zapošljavanje sudionika, posebno onih stranog podrijetla; naglašava da su mjere osposobljavanja učenika i nastavnika pozitivno djelovale, tj. smanjile stope ranog napuštanja školovanja, na primjer u Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj SWD(2023)0022, str. 16.;

10.konstatira da je Europski socijalni fond pomogao poduzetnicima da pokrenu nova poduzeća te da je omogućio osposobljavanje kako bi se poduzeća mogla bolje prilagoditi promjenama na tržištu; ističe da je dimenzija programa Europskog socijalnog fonda SÖSTRA – Institut für sozialökonomische Strukturanalysen, „Übergreifende Programmevaluierung der Förderung durch den Europäischen Sozialfonds (ESF) im Freistaat Thüringen in der Förderperiode 2014 bis 2020 – Abschlussbericht” (Prekosektorska evaluacija programa financiranja iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u Slobodnoj državi Tiringiji u razdoblju financiranja od 2014. do 2020. – završno izvješće), 2020. u Tiringiji (Njemačka), namijenjena jačanju poduzetništva, podupirala, među ostalim projektima, Tiringijski centar za start-upove i poduzetništvo; konstatira da je do kraja 2021. Centar pomogao oko 2900 osoba u pokretanju novog poduzeća u regiji; napominje da su izbjeglice i migranti koji pristižu u Luksemburg imali pristup posebnom poduzetničkom programu uz potporu Europskog socijalnog fonda Touchpoints ASBL, „Godišnje izvješće za 2020.”, 1. lipnja 2021.;

11.naglašava da je zahvaljujući financijskoj potpori u okviru kohezijske politike za projekte u zdravstvenom sektoru, uglavnom putem ulaganja ESF-a i EFRR-a, 58,3 milijuna ljudi imalo pristup poboljšanim zdravstvenim uslugama diljem EU-a do kraja 2022. Europska komisija, „Platforma za otvorene podatke o koheziji – tema: Socijalna uključenost – razdoblje financiranja:2014. – 2020.”, pristupljeno 20. veljače 2024.; ističe da su, na primjer, u Litvi projekti financirani iz kohezijskih fondova uspjeli smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti kao i stopu samoubojstava SWD(2023)0022, str. 17.;

12.pozdravlja doprinos kohezijske politike teritorijalnoj suradnji; napominje da je taj posebni cilj EFRR-a pomogao u financiranju prekograničnih transnacionalnih ili međuregionalnih projekata u područjima kao što su istraživanje, razvoj i inovacije te okoliš; ističe da, kako je izvijestila Komisija, većina tih projekata suradnje ne bi bila provedena bez te posebne kohezijske potpore; naglašava da je do kraja 2022. više od 40 000 poduzeća sudjelovalo u prekograničnim transnacionalnim ili međuregionalnim istraživačkim projektima te da je 178 000 osoba imalo koristi od inicijativa prekogranične mobilnosti Europska komisija, „Platforma za otvorene podatke o koheziji – fond: EFRR – Razdoblje financiranja:2014. – 2020.”, pristupljeno 20. veljače 2024.; ističe da, prema nedavnim evaluacijama koje je sastavila Komisija, postoje primjeri uspješne suradnje u tematskim pitanjima, kao što su projekti informacijske i komunikacijske tehnologije povezani s pametnim gradovima u Grčkoj i Cipru SWD(2024)0002, str. 15.; osim toga, napominje da je programom Botnia-Atlantica Švedske, Finske i Norveške povećano znanje o zaštiti morskih i obalnih područja SWD(2024)0002, str. 15.; ističe da je evaluacija učinka programa Interreg za Srednju Europu za razdoblje 2014. – 2020. Civitta International i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, „Impact Evaluation Report for the Impact Evaluation of the Interreg CENTRAL EUROPE Programme – Phase 1” (Izvješće o evaluaciji učinka za evaluaciju učinka programa Interreg za središnju Europu – faza 1.), veljača 2022., u kojem sudjeluju Austrija, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka i Slovenija, pokazala da je do kraja 2021. taj program ostvario pozitivne rezultate u području inovacija, niskih emisija ugljika, okoliša, kulture i prometa; pozdravlja činjenicu da je program Interreg Rumunjska – Srbija također pridonio jačanju suradnje između tih zemalja u svim relevantnim područjima SWD(2023)0022, str. 20. te da se programom Hrvatska – Srbija podupire proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i povećava energetska učinkovitost SWD(2024)0002, str. 15.; skreće pozornost na pozitivne rezultate programa Interreg Švedske, Danske i Norveške u području zelenog gospodarstva SWD(2023)0022, str. 20.;

13.pozdravlja odgovor kohezijske politike na najnovije krize; primjećuje da je usvojeno više od 300 izmjena programa CRII i CRII+, što je dovelo do preusmjeravanja sredstava u iznosu od gotovo 28 milijardi EUR Europska komisija, „Coronavirus Dashboard: EU cohesion policy response to the crisis” (Pregled podataka o koronavirusu: odgovor kohezijske politike EU-a na krizu), 18. listopada 2023. kako bi se odgovorilo na posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19; ističe da je 13 milijardi EUR preusmjereno na pružanje poslovne potpore poduzećima koja su najviše pogođena krizom prouzročenom bolešću COVID-19 Ibid.; napominje da je dosad provedeno samo nekoliko evaluacija u tom području; napominje, međutim, da su se, prema dostupnim evaluacijama, u Nizozemskoj, Malti i Francuskoj (Grand Est) financirane mjere smatrale relevantnima za potrebe ljudi i poduzeća SWD(2024)0002, str. 16.; također, konstatira da postoje dokazi da je poslovna potpora EFRR-a u Mađarskoj omogućena tom fleksibilnošću imala pozitivan utjecaj na ciljana poduzeća SWD(2023)0022, str. 18.; napominje da je preliminarna evaluacija Radni dokument službi Komisije od 14. srpnja 2023. naslovljen „Preliminary evaluation of the support provided by ESF and FEAD under the Coronavirus Response Investment Initiatives (CRII and CRII+)” (Preliminarna procjena potpore koju pružaju ESF i FEAD u okviru investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+)) (SWD(2023)0249). potpore iz ESF-a i Fonda europske pomoći za najpotrebitije u okviru inicijativa CRII i CRII+ koju je provela Komisija također bila uglavnom pozitivna; ističe da su inicijative CRII i CRII+ postigle svoje ciljeve u većini država članica jer su iskoristile te fleksibilnosti financiranja kako bi učinkovito preraspodijelile preostala sredstva za financiranje kratkoročnih modela rada, mjera socijalne uključenosti i svojih zdravstvenih sustava, ovisno već o nacionalnim kontekstima; naglašava da su zahvaljujući inicijativama CRII i CRII+ vlade također bile u mogućnosti zadržati svoju razinu dodjeljivanja ugovora tijekom tog teškog razdoblja; primjećuje da je potpora REACT-EU-a usmjerena na mjere oporavka koje se temelje na prioritetima usmjerenima na budućnost, kao što su zelena i digitalna tranzicija; ističe da je primjer takve potpore projekt Green Change Zealand, koji je pomogao 20 MSP-ova u Danskoj da smanje svoju potrošnju energije i materijala s pomoću planova zelene konverzije;

14.inzistira na tome da bi kohezijska politika zbog svog naglaska na regionalnoj razini, lokaliziranog pristupa, strateškog planiranja i učinkovitog modela provedbe trebala ostati glavni instrument financiranja EU-a za smanjenje razlika, jamčenje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i poticanje regionalnog i lokalnog održivog rasta te da bi trebala i dalje pružati ključnu potporu socijalno pravednoj tranziciji i oporavku od simetričnih i asimetričnih šokova, kao i borbi protiv klimatskih promjena;

15.izražava žaljenje zbog smanjenja udjela VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. namijenjenog koheziji u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem; podsjeća da su pandemija bolesti COVID-19 i ruska ratna agresija na Ukrajinu stvorile nove razlike među regijama; smatra da mora doći do realnog povećanja ukupnog kohezijskog proračuna i udjela koji ta politika predstavlja u VFO-u u odnosu na programsko razdoblje 2021. – 2027.;

16.smatra da bi programiranje i provedba kohezijskih ulaganja trebali ostati pod podijeljenim upravljanjem kako bi se moglo odgovoriti na potrebe država članica, regija te urbanih, ruralnih i udaljenih područja; priznaje da su suprogramiranje, sufinanciranje, suodgovornost i suvlasništvo najučinkovitije metode za uspješnu provedbu dugoročne investicijske politike EU-a i projekata koje financira EU;

17.ističe da bi pojava instrumenata proračunske potpore koji se temelje na izravnom upravljanju i jednostavnijem modelu ostvarivanja politike mogla dovesti do ponovne nacionalizacije kohezijske politike te ugroziti jedno od temeljnih načela te politike: višerazinsko upravljanje; stoga odbija bilo kakvu ponovnu nacionalizaciju kohezijske politike;

18.naglašava da bi sve regije EU-a i dalje trebale ispunjavati uvjete za financiranje u okviru kohezijske politike; ističe da je to jedini način reagiranja na regionalne izazove kako bi se postigao uravnoteženiji obrazac razvoja diljem EU-a i rješavanja jedinstvenih problema regionalnog razvoja na terenu;

19.naglašava da se u okviru buduće kohezijske politike i dalje mora voditi računa o regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim i demografskim ograničenjima, kao što su rijetko naseljena područja, otoci, planinska područja i prekogranične regije, u potpunosti u skladu s člankom 174. UFEU-a; u tom kontekstu konstatira da je EU izradio plan za gradove i plan za ruralna područja te da se očekuje i objava plana za otoke;

20.poziva Vijeće da deblokira predmet o europskom prekograničnom mehanizmu i započne s radom na njemu;

21.ističe važnost primjene članka 349. UFEU-a u svim politikama EU-a s ciljem da se postignu u njemu utvrđeni ciljevi; podsjeća na ključnu ulogu kohezijske politike u najudaljenijim regijama; naglašava važnost osmišljavanja i održavanja prilagođenih programa i mjera za te regije jer se većina najudaljenijih regija i dalje nalazi među slabije razvijenim regijama ili bi ih trebalo tretirati kao takve; poziva Komisiju da zajamči visoke stope sufinanciranja, posebno za najudaljenije regije, tako da sve te regije u tu svrhu odredi kao slabije razvijene regije;

22.naglašava da bi nerazmjerna opterećenja, kao što su inherentni strukturni nedostaci s kojima se suočavaju sve pogranične regije, trebala biti kompenzirana zasebnim sustavom regionalnih potpora posebno osmišljenim za pogranične regije; zahtijeva da se na početku svakog novog programskog razdoblja 0,26 % proračuna EU-a za kohezijsku politiku rezervira isključivo za razvoj pograničnih regija, počevši od razdoblja 2028. – 2034. („milijarda za pogranične regije”);

23.smatra da se kriterijima „ne nanosi bitnu štetu” moraju spriječiti mjere štetne za okoliš kako bi se postigao cilj ugljično neutralne Europe najkasnije do 2050.; poziva Komisiju da u pravni okvir predstojeće kohezijske politike za razdoblje nakon 2027. uvede stroge kriterije s ciljem poboljšanja primjene načela „ne nanosi bitnu štetu”; nadalje, poziva na to da se barem ista količina rashoda povezanih s klimom unutar novog okvira potroši kako bi se ostvarili klimatski ciljevi utvrđeni Pariškim sporazumom te usklađeni s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i europskim zelenim planom;

24.ističe da je glavna svrha kohezijske politike EU-a smanjenje razlika među državama članicama, naročito među regijama u državama članicama i unutar njih; naglašava da bi se proračun kohezijske politike trebao u prvom redu koristiti za ciljeve kohezijske politike, a ne za nove instrumente i programe nekohezijske politike, ni u okviru VFO-a ni izvan njega, uključujući neobvezne prijenose;

25.uviđa potrebu za ugrađenom fleksibilnošću za slučaj krize; predlaže stvaranje posebne osi za lokalne i regionalne vlasti kako bi se odgovorilo na nove prioritete; međutim, naglašava da prenamjena kohezijskih sredstava ne bi trebala biti potaknuta novim zakonodavnim inicijativama Komisije, već bi je trebalo pokrenuti upravljačko tijelo u postupku odozdo prema gore, nakon obveznih savjetovanja s regionalnim i lokalnim vlastima i uz odgovarajuće sudjelovanje civilnog društva, kako je predviđeno Uredbom o zajedničkim odredbama i Kodeksom ponašanja za partnerstvo; naglašava da se time neće narušiti višegodišnja usmjerenost te politike, već će se na najbolji način omogućiti prilagođavanje promjenjivoj prirodi današnjice;

26.izražava žaljenje zbog toga što su kašnjenja u pregovorima o VFO-u dovela do znatnih kašnjenja u programskom razdoblju 2021. – 2027., što je onda utjecalo na korisnike, a posebno na upravljačka tijela koja se suočavaju s golemim opterećenjem jer se moraju nositi s finalizacijom razdoblja financiranja 2014. – 2020. kao i s početkom trenutačnog razdoblja financiranja; stoga poziva Komisiju da ocijeni pravnu izvedivost stvaranja dvaju zasebnih dijelova u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama, odnosno dijela koji se odnosi na sadržaj (politički) i dijela koji se odnosi na VFO (financijski resursi) za programsko razdoblje nakon 2027.; smatra da bi se o dijelu koji se odnosi na sadržaj trebalo pregovarati i zaključiti ga prije dijela koji se odnosi na VFO kako bi se upravljačkim tijelima omogućilo da se pravodobno počnu pripremati da bi se zajamčilo načelo istinskog partnerstva i učinkovita upotreba instrumenata kohezijske politike;

27.upozorava da postojanje više fondova s kohezijskim ciljevima, ponekad s prioritetima koji se preklapaju, može otežati učinkovitu provedbu kohezijske politike; poziva na jasno razgraničenje te na usklađenost i komplementarnost između kohezijske politike i drugih instrumenata kako bi se izbjegla preklapanja i konkurencije među instrumentima EU-a; ustraje u tome da je potrebno poboljšati takvu komplementarnost jačanjem mogućnosti financiranja zajedničkih projekata;

28.skreće pozornost na to da su poteškoće s kojima se suočavaju lokalne, regionalne i nacionalne vlasti u zapošljavanju kvalificirane radne snage u provedbi i reviziji fondova kohezijske politike te u njihovu upravljanju jedan od razloga za kašnjenja njihove provedbe; poziva države članice i njihove regije da započnu s osposobljavanjem i zapošljavanjem osoblja kako bi se u budućnosti optimirala provedba i revizija fondova EU-a te upravljanje njima te tako zajamčila najveća moguća djelotvornost i učinkovitost tih fondova;

29.napominje da, kao što je vidljivo iz analiza uspješnosti fondova kohezijske politike, uključujući one Europskog revizorskog suda, ima prostora za poboljšanje učinkovitosti intervencija kohezijske politike s ciljem ostvarivanja glavnih prioriteta i svladavanja teritorijalnih izazova EU-a, kao što su konkurentnost ili ozelenjivanje gospodarstva; smatra da će stoga širi odgovor, koji uključuje više politika EU-a i učinkovito usmjeravanje sredstava, biti ključan u borbi protiv tzv. geografije nezadovoljstva;

30.smatra da se zakonodavni prijedlog za buduću kohezijsku politiku mora objaviti tek nakon što se u obzir uzmu rezultati sveobuhvatnog savjetovanja te niza događanja i formata na terenu na razini EU-a koji okupljaju sve razine upravljanja i sve druge dionike;

31.naglašava potrebu za sveobuhvatnom procjenom učinka europskih strukturnih i investicijskih fondova u državama članicama te regijama i općinama korisnicama, s naglaskom ne samo na razinu provedbe dodijeljenih sredstava, nego i na transformativnu prirodu ulaganja i njihov utjecaj na gospodarstvo i zapošljavanje u tom području;

32.napominje da su regulatornim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. već uvedene mjere za pojednostavnjenje provedbe kohezijske politike i upravljanja njome; ističe, iako je postignut stvaran napredak, da smo još uvijek daleko od pojednostavnjenja postupaka za krajnje korisnike i pružanja pravne sigurnosti za upravljačka tijela; naglašava da bi trebalo izbjegavati preklapanje kontrola i revizija fondova; naglašava da bi daljnje pojednostavnjenje također trebalo omogućiti ubrzanu provedbu i apsorpciju;

33.stoga ističe da bi pojednostavnjenje trebalo biti jedan od ključnih pokretača buduće kohezijske politike; smatra da je potrebno pojednostavniti postupke javne nabave, poboljšati usklađenost kohezijske politike s pravilima o državnim potporama, povećati upotrebu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, provesti načelo jedinstvene revizije i utvrditi jedinstvene kontaktne točke za potencijalne korisnike; smatra da primjena pravila za ekstrapolaciju stope pogreške stvara nerazmjerno administrativno opterećenje za upravljačka tijela i traži od Komisije da razmotri reviziju tih pravila; poziva države članice da izbjegavaju prekomjernu regulaciju kako bi se zajamčila pravna sigurnost za korisnike;

34.smatra da bi se dodatno pojednostavnjenje strukture instrumenata financiranja EU-a trebalo postići u okviru Kohezijskog fonda, EFRR-a, ESF-a + i Fonda za pravednu tranziciju te možda proširiti na EPFRR jer bi to trebalo biti obuhvaćeno Uredbom o zajedničkim odredbama; potvrđuje da bi se takvim pojednostavnjenjem dodatno olakšalo programiranje i provedba politike, povećala njezina vidljivost i učinkovitost te poboljšao pristup korisnika financiranju; naglašava važnost pojednostavnjenja pojedinačnih propisa za pojedine fondove kako bi se na najmanju moguću mjeru svela povećanja kašnjenja u provedbi i složenosti programiranja; napominje da bi pri svakom pojednostavnjenju fondova trebalo zadržati njihovu tematsku orijentaciju i tokove financiranja za odgovarajuća područja politika;

35.potvrđuje da je okvir uspješnosti uveden u razdoblju 2014. – 2020. bio pokušaj postizanja veće usmjerenosti politike na rezultate; u tom pogledu poziva na temeljitu modernizaciju modela ostvarivanja politike: prelazak s ciklusa aktivnost – plaćanje na provedbu koja se temelji na uspješnosti, na temelju konkretnih ključnih etapa, zajedno s povezivanjem s lokalnim i regionalnim reformama kojima se potiče rast, pri čemu se podupiru temelji kohezijske politike; naglašava da pristup koji se temelji na uspješnosti neće funkcionirati ako regionalna i lokalna razina ne budu imale glas kada je riječ o definiranju ciljeva čijim će se ostvarivanjem mjeriti uspjeh politike;

36.ističe da takva promjena prema provedbi utemeljenoj na uspješnosti ne bi smjela ugroziti transparentnost, odgovornost i zaštitu financijskih interesa Unije; napominje da bi sustave revizije i kontrole ipak trebalo prilagoditi okviru koji se temelji na uspješnosti;

37.poziva na širu upotrebu digitalnih tehnologija i rješenja u državama članicama kako bi se pojednostavnila provedba, praćenje i izvješćivanje, čime bi se doprinijelo učinkovitijoj administraciji i manjim količinama fizičke dokumentacije;

38.napominje da se javni novac poreznih obveznika ne smije zloupotrebljavati; traži od Komisije, država članica i regionalnih tijela da koriste i poboljšaju postojeće mehanizme za otkrivanje i borbu protiv nepravilnosti, prijevara i korupcije u financiranju kohezijske politike;

39.poziva Komisiju da osigura da sve države članice imaju učinkovit mehanizam za izvješćivanje o nepravilnostima u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/1970 Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1970 od 8. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća posebnim odredbama o izvješćivanju o nepravilnostima povezanima s Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom, Kohezijskim fondom i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (SL L 293, 10.11.2015., str. 1.).; preporučuje da se slučaj nepravilnosti smatra zaključenim u sustavu za upravljanje nepravilnostima (IMS) tek nakon što se povrati iznosa koji nedostaju provedu i na nacionalnoj razini, a ne samo nakon povrata nepravilnih iznosa Komisiji; preporučuje da države članice osiguraju, s pomoću alata za rudarenje podataka kao što je ARACHNE, da se podaci iz službenog izvješća o nepravilnostima i prijevarama u IMS-u unakrsno provjeravaju s podacima za odobrene projekte;

40.poziva Komisiju da poboljša koordinaciju nadležnosti između Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u ispitivanju nepravilnosti i prijevara povezanih s fondovima kohezijske politike;

41.poziva preostale države članice da se pridruže EPPO-u kako bi se poboljšala borba protiv korupcije i zlouporabe sredstava EU-a;

42.snažno podupire provedbu uvjetovanosti vladavine prava u svim državama članicama; stoga očekuje od Komisije da pri odobravanju sporazuma o partnerstvu i programa kohezijske politike u potpunosti uzme u obzir aspekte vladavine prava kako bi bili u potpunosti u skladu s uvjetima koji omogućuju učinkovitu primjenu i provedbu Povelje o temeljnim pravima, kako je navedeno u Prilogu III. Uredbi o zajedničkim odredbama; nadalje, očekuje od Komisije da ne odobrava nijedan sporazum o partnerstvu ili program sve dok ta dubinska analiza tih posebnih aspekata ne dovede do visoke razine jamstva da neće biti rizika;

43.ponavlja važnost zaštitnih mjera kojima bi se spriječilo nepošteno kažnjavanje korisnika koji se nalaze u zemljama koje bi mogle podlijegati aktivaciji mehanizma vladavine prava; traži od Komisije da razmotri načine na koje može isporučiti sredstva svojim krajnjim korisnicima;

44.naglašava da se kohezijska politika mora bolje prilagoditi izazovima zelene, digitalne i industrijske tranzicije i društvenim posljedicama koje one podrazumijevaju kako bi ostala relevantna i ostvarila ciljeve utvrđene u Ugovorima; smatra da je, kako bi se to postiglo, važno naučiti ne samo iz razdoblja financiranja 2014. – 2020., već i iz instrumenata kao što je Mehanizam za oporavak i otpornost, kako bi se riješili socioekonomski izazovi povezani s nedavnim krizama i pružila odgovarajuća potpora područjima i zajednicama u nepovoljnom položaju;

45.poziva Komisiju da u uredbama o kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2027. nastavi isticati važnost, među ostalim, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, gubitka biološke raznolikosti i zaštite okoliša, uključujući bolje gospodarenje vodama i otpadom, resursnu i energetsku učinkovitost, otpornost na katastrofe te sprečavanje rizika i upravljanje rizicima; u tom kontekstu smatra da bi mehanizmi za uključivanje klimatskih pitanja i pitanja prilagodbe na klimatske promjene trebali biti sastavni dio programiranja i provedbe, a posebno odabira projekata; nadalje, podsjeća Komisiju da bi odgovarajuća potpora, posebno lokalnim i regionalnim vlastima, za svladavanje socioekonomskih izazova povezanih s nedavnim krizama i pomoć područjima i zajednicama u nepovoljnom položaju trebala biti važna značajka u provedbi fondova;

46.naglašava važnost održivijih rješenja za mobilnost diljem teritorija EU-a, uključujući politiku transeuropske prometne mreže (TEN-T); smatra da bi pametna i održiva rješenja za mobilnost trebala biti prioritet za financiranje sredstvima EU-a;

47.poziva Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se osiguralo da sve regije u EU-u imaju pristup širokopojasnoj mreži velike brzine kako bi bile na ravnopravnoj poziciji za ostvarenje digitalne tranzicije;

48.ističe da je, uz javni sektor, potrebno potaknuti uključivanje privatnog sektora u ulaganja u održivi razvoj; u tom pogledu ističe ulogu koju MSP-ovi mogu imati u inovacijama; poziva države članice i Komisiju da predlože mjere za poboljšanje prihvaćanja inovacija spremnih za tržište u malim i srednjim poduzećima;

49.poziva na bolji pristup financiranju za lokalna i regionalna tijela, kao i za prekogranične i slabije razvijene regije kako bi se omogućila ulaganja u lokalnu i regionalnu energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost, decentraliziranu distribuciju energije i snažnu usredotočenost na obnovljivu energiju i održivo kružno gospodarstvo;

50.uvjeren je, s obzirom na strukturne promjene povezane s dvostrukom tranzicijom (zelenom i digitalnom) i njezinim nejednakim gospodarskim i socijalnim učinkom na regije EU-a, da bi načelo pravedne tranzicije, u kojem se nijedno područje i nikoga ne zapostavlja, trebalo biti vodeće načelo u sljedećem programskom razdoblju kohezijske politike;

51.prepoznaje važnost posvećivanja posebne pozornosti regijama pogođenima industrijskom tranzicijom; u tom smislu pozdravlja napore Komisije da riješi to pitanje s pomoću Fonda za pravednu tranziciju, prvog stupa mehanizma za pravednu tranziciju; poziva Komisiju da izvuče pouke iz provedbe tog fonda i da dodatno pojasni njegove ciljeve;

52.poziva na nastavak financiranja pravedne tranzicije, koja bi trebala biti u potpunosti integrirana u Uredbu o zajedničkim odredbama i raspolagati odgovarajućim financijskim sredstvima za programsko razdoblje nakon 2027., te na primjenu načela podijeljenog upravljanja i partnerstva; smatra da bi to proširenje Fonda za pravednu tranziciju trebalo biti usmjereno na odgovarajuću razinu NUTS (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku), uzeti u obzir regionalne posebnosti, imati šire područje primjene od postojećeg Fonda za pravednu tranziciju, biti osmišljeno tako da se omogući brz odgovor na novonastale izazove u različitim sektorima i industrijama; poziva na to da se u okviru nove generacije financiranja razlikuje ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama; naglašava da bi dio financijskih sredstava trebalo namijeniti socijalno pravednoj tranziciji i smanjenju ugljičnog otiska Unije;

53.poziva na uspostavu posebnog cilja politike za rješavanje socijalnih nejednakosti jer se regionalna konvergencija usporila i pojavili su se novi pokretači nejednakosti;

54.naglašava ključnu ulogu koju kohezijska ulaganja u visokokvalitetne javne usluge imaju u izgradnji socijalne otpornosti i rješavanju gospodarske, zdravstvene i socijalne krize;

55.ističe da opseg potpore iz kohezijske politike uključuje integraciju i uključivanje više od 3 milijuna ljudi kojima prijeti socijalna isključenost, uključujući potporu za 600 000 osoba iz marginaliziranih skupina poput Roma koji žive u slabije razvijenim regijama EU-a; ne odobrava nespremnost lokalnih vlasti određenih država članica da učinkovito iskoriste fondove kohezijske politike kako bi tim ljudima osigurale pristup kvalitetnim uslugama, kao što su pristup vodi i pristojnim životnim uvjetima; apelira na države članice da riješe ta najhitnija pitanja koja će znatno doprinijeti smanjenju regionalnih razlika;

56.skreće pozornost na tešku situaciju u regijama koje dijele granicu s Rusijom i Bjelarusom nakon obustave suradnje zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu; poziva Komisiju da blisko surađuje s pogođenim državama članicama kako bi se pronašla održiva rješenja za socijalne i gospodarske izazove u tim regijama;

57.ističe višedimenzionalnu prirodu ruralnog razvoja koja nadilazi samo poljoprivredu; napominje da samo 11,5 % osoba koje žive u ruralnim područjima radi u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva;

58.podsjeća da je EPFRR trenutačno povezan s okvirom kohezijske politike te da bi trebao biti dodatno povezan s Uredbom o zajedničkim odredbama, što je potrebno za potpuni razvoj ruralnih regija; naglašava potrebu za daljnjim pojednostavnjenjem fondova u regionalnom razvoju, uključujući EPFRR, jer bi se time moglo osigurati postizanje sinergija i snažnijih partnerstava između ruralnih i urbanih područja za ulaganja u ruralna područja izvan poljoprivrede; inzistira na tome da bi EPFRR-om trebalo upravljati na regionalnoj razini ili uz odlučno regionalno i lokalno sudjelovanje, pri čemu bi veći naglasak nego prije trebalo staviti na mjere strukturne politike u rijetko naseljenim područjima;

59.ističe potrebu za provedbom mehanizma procjene učinka na ruralna područja kako bi se ocijenio učinak zakonodavnih inicijativa EU-a na ruralna područja;

60.ističe da će svako buduće proširenje Unije utjecati na razinu kohezije unutar Unije; ističe da će to vjerojatno utjecati na trenutačnu klasifikaciju različitih regija s obzirom na to da će se prosječni BDP po stanovniku znatno smanjiti kao posljedica statističkog učinka;

61.poziva Europsku komisiju da provede detaljnu ocjenu prije predlaganja nove uredbe o kohezijskom okviru za razdoblje nakon 2027. kako bi kohezijska politika i dalje mogla pružati potporu svim regijama i kako bi se na odgovarajući način mogle ispraviti sve negativne posljedice za regije prouzročene „statističkim učinkom” na prihvatljivost kohezijske politike; osim toga, poziva Komisiju da u svoju procjenu uključi ocjenu dodatnih potreba za prekograničnom suradnjom koje bi proširenje moglo donijeti; poziva na savjetovanje i strukturirani rad između Komisije i Parlamenta o tom pitanju prije objave novog zakonodavnog prijedloga; poziva da se najkasnije do 2030. ostvari kohezijska politika prilagođena proširenju;

62.naglašava da se postojeći proračun kohezijske politike usredotočava na ciljeve konvergencije; naglašava da se u slučaju Ukrajine proračun kohezijske politike ne može i ne smije koristiti za očekivane financijske zahtjeve obnove; naglašava da bi sve ciljeve obnove trebalo ostvariti različitim mehanizmima financiranja, izvan područja primjene VFO-a, preko izravnih proračunskih doprinosa država članica, privatnog sektora i vanjskih resursa;

63.poziva Komisiju da razmotri mogućnost da se javna potrošnja u okviru kohezijske politike država članica te regionalnih i lokalnih tijela u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova ne smatra nacionalnim ili istovjetnim strukturnim rashodima kako je definirano u novim pravilima o gospodarskom upravljanju, posebno ako ne odstupaju od ispunjenja ciljeva Pariškog sporazuma;

64.naglašava potrebu za poboljšanjem odnosa između kohezijske politike i gospodarskog upravljanja EU-a, izbjegavajući pritom kazneni pristup; naglašava da bi europski semestar trebao biti u skladu s ciljevima kohezijske politike utvrđenima u člancima 174. i 175. UFEU-a i europskim stupom socijalnih prava; poziva na sudjelovanje regija u provedbi preporuka za pojedine zemlje i na snažniji teritorijalni pristup; poziva na ponovno razmatranje koncepta makroekonomske uvjetovanosti i na razmatranje mogućnosti zamjene tog koncepta novim oblicima uvjetovanosti kako bi se bolje odrazili novi izazovi koji nam predstoje;

65.podsjeća na načelo „nenanošenja štete koheziji”, uvedeno Osmim izvješćem o koheziji, prema kojemu nijedno djelovanje ne bi trebalo ometati proces konvergencije ili pridonijeti regionalnim razlikama; poziva na snažniju integraciju tog načela kao horizontalnog načela u svim politikama EU-a kako bi se na taj način poduprli ciljevi socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije, kako je navedeno u člancima 3. i 174. UFEU-a; ustraje u tome da bi promicanje kohezije također trebalo smatrati načinom poticanja solidarnosti i uzajamne potpore među državama članicama i njihovim regijama;

66.poziva Komisiju da učvrsti i razvije to načelo u okviru europskog semestra te da lokalne i regionalne vlasti uključi u sve faze postupaka povezanih s europskim semestrom i njegovim preporukama po državama članicama;

67.čvrsto vjeruje u važnost horizontalnih načela višerazinskog upravljanja i partnerstva te smatra da bi ona trebala ostati vodeća načela kohezijske politike nakon 2027.;

68.poziva Komisiju, države članice, regije i lokalne vlasti da strogo i učinkovito primjenjuju načelo višerazinskog upravljanja;

69.naglašava važnost poštovanja načela partnerstva u svim programima, provedbi i praćenju kohezijske politike EU-a te uspostave snažne suradnje između regionalnih i lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i drugih dionika; poziva na to da načelo partnerstva ostane obvezujuće i traži njegovo uključivanje u europski semestar; poziva Komisiju i Europski revizorski sud da temeljito provode daljnje mjere, obavljaju provjere i daju korektivne preporuke;

70.pozdravlja odluku Komisije da produlji valjanost kodeksa ponašanja za partnerstva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (Delegirana uredba br. 240/2014); smatra da te smjernice znatno doprinose boljoj uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti te drugih dionika, ali da bi ih trebalo revidirati kako bi se dodatno poboljšala njihova učinkovitost i osigurala veća uključenost partnera u promicanje lokaliziranih djelovanja;

71.podsjeća da se u okvir kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. rodna ravnopravnost i rodna perspektiva uključuju i promiču u svim fazama postupka pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije kohezijskih programa; nadalje, ističe posebnu ulogu žena, posebno u udaljenim i ruralnim područjima, s obzirom na to da su one izrazito važni akteri civilnog društva i održivog gospodarskog rasta; međutim, istodobno napominje da se često suočavaju s poteškoćama u pristupu tržištu rada, javnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, skrbi za djecu i jednakim plaćama;

72.nadalje, ističe posebnu važnost uključivanja mladih u kohezijsku politiku;

73.poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore u pogledu poticanja ostvarenja prava djece na način da se ESF+ upotrijebi za potporu djelotvornim intervencijama koje doprinose tom cilju;

74.poziva na daljnje jačanje komunikacije i vidljivosti programa i projekata koje financira EU u svim državama članicama, i to definiranjem njihovih ciljeva, ciljne publike, komunikacijskih kanala, obuhvata društvenih medija, planiranog proračuna i relevantnih pokazatelja za praćenje i evaluaciju;

75.poziva da se ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama te u sprečavanje katastrofa i pripravnost na njih zajamče putem namjenskog cilja politike, tematske koncentracije ili posebnih poticajnih uvjeta kako bi se osigurala održiva ulaganja u lokalnu i regionalnu infrastrukturu i upravljanje rizikom u manje razvijenim urbanim i ruralnim područjima, uključujući pogranične regije, otoke i najudaljenije regije; smatra da bi se ciljano financiranje trebalo usmjeriti na smanjenje rizika i pripravnost na širok spektar katastrofa (klimatskih, geoloških, zdravstvenih, izazvanih ljudskim djelovanjem); smatra da bi to trebalo uključivati snažan naglasak na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo da bolje upravljaju rizicima i pripreme se za odgovor na lokalne učinke klimatskih promjena, od sporo nastupajućih pojava do ekstremnih vremenskih pojava, uključujući eroziju obale, dezertifikaciju, porast razine mora, šumske požare, poplave, klizišta, toplinske valove i druge prirodne katastrofe;

76.smatra da bi kohezijsko financiranje trebalo koristiti i urbanim i ruralnim područjima na uravnotežen način; poziva na jačanje urbane i ruralne dimenzije u kohezijskoj politici putem namjenskih ulaganja u urbana i ruralna područja, kao i snažniju povezanost između urbanih i ruralnih projekata i održivih ulaganja kako bi se riješili demografski izazovi, razvojna zamka i jaz između urbanih i ruralnih područja s kojima se suočavaju regije EU-a;

77.poziva na povećanje udjela sredstava iz EFRR-a dodijeljenih na nacionalnoj razini za urbani razvoj; poziva države članice da se pobrinu za to da manje općine imaju pristup sredstvima EFRR-a namijenjenima financiranju održivih i integriranih projekata urbanog razvoja; također poziva na izdvajanje sredstava za ruralna područja i regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama; poziva na to da se navedeno financiranje suprogramira s lokalnim i regionalnim vlastima te da bude na korist lokalnim zajednicama i regijama;

78.poziva na uspostavu istinske strukturne politike za ruralna područja s odgovarajućim tematskim ciljevima kojima se odgovara na posebne izazove tih područja, kao što su dezertifikacija ruralnih područja, starenje stanovništva, depopulacija, napuštanje ruralnih područja, opadanje zajednica općenito i nedostatne zdravstvene i obrazovne mogućnosti;

79.potiče sinergije između zajedničkih projekata i sporazume o suradnji različitih upravljačkih razina kako bi se iskoristili združeni kapaciteti i ekonomija razmjera u ulaganjima EU-a u infrastrukturu, inovacije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te zelenu i digitalnu tranziciju; smatra da bi taj proces trebao dovesti do većeg osjećaja vlasništva nad projektima i konsolidacije održivih ulaganja, umjesto osjećaja rascjepkanosti i nedostatka sinergije;

80.ističe dodanu vrijednost teritorijalne suradnje općenito, a posebno prekogranične suradnje; poziva na povećanje proračuna za programe europske teritorijalne suradnje jer oni pružaju jedinstven okvir za međuregionalnu, prekograničnu i transnacionalnu suradnju i pomažu u svladavanju zajedničkih izazova, uz poticanje partnerstava i promicanje gospodarskog razvoja, socijalne kohezije i okolišne održivosti; predlaže da se „milijarda za pogranične regije” izravno povjeri Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju, koja bi trebala biti zadužena za neovisno upravljanje tim sredstvima i njihovu raspodjelu među projektima;

81.smatra da je Teritorijalni program 2030. pravi i odgovarajući instrument kojim se osigurava kohezija EU-a putem upravljanja svakom od njegovih regija i njihovih posebnosti; poziva Komisiju da razmotri izmjenu uloge Teritorijalnog programa 2030. kako bi se nadišla njegova uloga vodiča za teritorijalno upravljanje; poziva države članice da razviju svoje teritorijalne programe u skladu s Teritorijalnim programom 2030. kao osnovom za programiranje svojih teritorijalnih strategija, uzimajući u obzir specifičnosti svake svoje regije i služeći kao poticaj, te s ciljem da se potakne proces donošenja odluka i osmišljavanje teritorijalnih i urbanih politika;

82.priznaje da integrirani instrumenti teritorijalnog razvoja imaju temeljnu ulogu u kvalitetnoj provedbi i apsorpciji sredstava; poziva na to da se određeni iznos sredstava kohezijske politike namijeni za razvoj teritorijalnih pristupa u ruralnim područjima ili za urbano-ruralne teritorijalne pristupe putem integriranih teritorijalnih ulaganja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ili drugih mehanizama za nepoljoprivredni ruralni razvoj kako bi se dopunile aktivnosti koje se podupiru unutar pristupa LEADER u okviru zajedničke poljoprivredne politike, jer će to biti i jedan od temeljnih načina borbe protiv tzv. geografije nezadovoljstva;

83.smatra da bi uporaba opozvanih kohezijskih sredstava za rezerve u okviru kohezijske politike pomogla, među ostalim, u apsorpciji budućih inflacijskih skokova ili šokova u vezi s opskrbnim lancem; smatra da bi ta uporaba trebala djelovati kružno na temelju potreba i u skladu s višegodišnjim i godišnjim ciklusima opoziva;

84.smatra da bi se kompromis između potrebne orijentacije prema lokaciji i potpore tematskim prioritetima Unije mogao riješiti većom fleksibilnošću, izbornikom tematskih ciljeva i izazova koji se mogu odabrati, a koji je dostupan regijama i općinama razmjerno njihovim razinama razvoja i potrebama, uz poštovanje tematske koncentracije na nacionalnoj razini; ističe da se takvim modelom smanjuje složenost postupka programiranja te se uzimaju u obzir regionalne značajke; naglašava da bi se kohezijskom politikom trebalo nastaviti odgovarati na lokalne potrebe kako bi se one učinkovito zadovoljile u kontekstu smanjenja regionalnih razlika diljem EU-a;

85.naglašava da je tematska koncentracija i dalje temelj za postizanje prijelaza na konkurentniju, pametniju, socijalniju i otporniju Uniju, kao i na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika; međutim, naglašava da bi se trebala prilagoditi stvarnim potrebama regija i gradova i načinu na koji djeluju u praktičnom smislu, od programiranja i reprogramiranja do provedbe i zaključenja; smatra da bi ključno načelo trebalo biti pristup ulaganju prilagođen konkretnim potrebama na terenu;

86.traži od Komisije da pri utvrđivanju razine potpore za svaku regiju vodi računa o dodatnim karakteristikama, kao što su područja unutar regije s potencijalom za rast, intenzitet njihovih specifičnih izazova ili razina izloženosti učincima aktualnih tranzicija, kao što su zelena, digitalna i industrijska tranzicija, ili njihova razina socijalnog napretka, kako bi se bolje definirao put svake regije prema konvergenciji; naglašava da BDP kao jedini pokazatelj razvoja ne uzima u obzir sve te aspekte i poziva da ga se dopuni drugim pokazateljima, kao što su indeks društvenog napretka EU-a i indeks osjetljivosti na klimatske promjene; naglašava važnost posvećivanja posebne pozornosti potpori regijama koje se suočavaju s razvojnom zamkom, kako je istaknuto u Osmom izvješću o koheziji;

87.poziva na rješavanje međuregionalnih razlika posvećivanjem veće pozornosti raznolikosti teritorija; poziva Komisiju da razmotri mogućnost procjene početnih dodijeljenih sredstava i stopa sufinanciranja na temelju NUTS 3 kako bi se sredstva usmjerila tamo gdje su najpotrebnija i spriječila pojava siromašnih i nedovoljno razvijenih područja; naglašava da bi u toj promjeni trebalo uzeti u obzir moguće negativne učinke na financiranje EU-a za veća urbana područja, kao što su metropolitanska područja;

88.smatra da bi se pri dodjeli sredstava za lokalne projekte u urbanim i ruralnim područjima naglasak trebao staviti na zajedničke projekte od zajedničkog interesa, uz istodobno promicanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća; poziva na kombiniranje manjih regionalnih financijskih instrumenata s većim regionalnim inicijativama kako bi se povećala njihova učinkovitost i učinak politika; poziva Komisiju da pruži smjernice i potporu planiranju, posebno za integrirane teritorijalne i male projekte, kako bi se izbjegli opozivi i prenamjena; ističe važnost jačanja pristupa teritorijalnom razvoju odozdo prema gore, koji je sredstvo za socijalne inovacije i izgradnju kapaciteta;

89.ističe važnost dobrog upravljanja na svim razinama upravljanja kohezijskom politikom; ističe da kvaliteta upravljačkih struktura može odrediti optimalnu kombinaciju prioriteta ulaganja kako bi se postigla potrebna vertikalna i horizontalna koordinacija na više razina za osmišljavanje i provedbu integriranih razvojnih strategija;

90.poziva na veću zastupljenost gradskih i ruralnih vlasti u odborima za praćenje, koji bi mogli zajedno procijeniti učinkovitost upravljanja sredstvima; ponavlja da bi ti predstavnici, između ostalog, trebali dijeliti odgovornost za programiranje i reprogramiranje kako bi se poštovalo višerazinsko upravljanje;

91.poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere za rješavanje nedostataka utvrđenih u upravljanju fondovima kohezijskih sredstava od strane upravljačkih tijela te da u isto vrijeme pojednostavni pristup tehničkoj pomoći kako bi se poboljšali administrativni i upravljački kapaciteti nadležnih tijela;

92.poziva na daljnje uključivanje inicijativa Komisije kao što je Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju u postupak osmišljavanja i provedbe sljedeće generacije pravila kohezijske politike; smatra da gradske mreže imaju neizostavnu ulogu u premošćivanju jaza između donošenja politika i provedbe na terenu; uviđa da potpora politikama i provedbi, usmjerena na gradonačelnike i lokalne vlasti, donosi znatno bolje rezultate u kontekstu provedbe politika;

93.naglašava da postoje razlike među državama članicama kad je riječ o nadležnostima lokalnih i regionalnih tijela; poziva na poboljšani lokalizirani pristup kako bi se upravljanje kohezijskom politikom približilo regionalnoj i lokalnoj razini; naglašava da su pripremni rad, odgovarajući administrativni kapaciteti i institucionalna podrška ključni kako bi se osigurala učinkovitost politike, smanjio broj nepravilnosti i prijevara te spriječilo dodatno administrativno opterećenje za upravljačka tijela, izvođače i krajnje korisnike;

94.uvjeren je da se dugoročno promicanje većeg osjećaja lokalnog i regionalnog vlasništva, kao i trajnosti projekata EU-a i većeg utjecaja sufinanciranja može postići povećanjem fiskalnih kapaciteta regija i općina; priznaje da se takvim usmjerenjem poboljšava sposobnost regija i općina za zaduživanje povezana s financijskim instrumentima koji se osiguravaju iz proračuna EU-a; naglašava da bi regionalni i lokalni proračuni trebali moći nadoknaditi učinak inflacijskih šokova i mogućih kriza na projekte koje sufinancira EU;

95.poziva na daljnje uključivanje Grupe EIB-a u ulaganja kohezijske politike, posebno u manje razvijenim regijama kroz pružanje potpore održivim gradovima, održivoj energiji, kružnom gospodarstvu, zelenim poslovima i lokalnim i regionalnim inovacijskim projektima, među ostalim kroz veću upotrebu financijskih instrumenata i potpore za ulaganja privatnog sektora; poziva na proširenje pomoći lokalnim i regionalnim projektima i financijskih instrumenata koji nadopunjuju bespovratna sredstva EU-a i potiču učinak poluge; potvrđuje da u mnogim državama članicama financiranje EIB-a, kao primjerice zajmovi za strukturne programe, znatno doprinosi obvezama nacionalnog sufinanciranja u okviru kohezijske politike, čime se olakšava i ubrzava provedba programa;

96.naglašava da je tehnički, financijski i administrativni kapacitet ključan kako bi se osiguralo da upravljačka tijela te lokalne i regionalne vlasti steknu tehničko znanje, posebno o klimatskim promjenama, koje mogu upotrijebiti za urbano i ruralno planiranje i upravljanje; uvjeren je da će to dovesti do boljeg projektiranja i evaluacije projektnih prijedloga, učinkovitije dodjele sredstava i zadovoljavajuće provedbe proračuna bez značajnog rizika od opoziva;

97.poziva na to da se postojeći programi tehničke pomoći i savjetodavni programi posebno usmjere na manje općine te na prekogranična, udaljena i ruralna područja, kao i na najudaljenije i otočne regije, kako bi im se pomoglo suočiti s novim izazovima kao što su zelena tranzicija i klimatske promjene; ističe da je u tom kontekstu važno razviti instrumente tehničke pomoći u suradnji s EIB-om i Komisijom, među ostalim u području energetske učinkovitosti; poziva na ciljanu potporu u obliku 100 % financiranja EU-a za izgradnju tehničkih, financijskih i administrativnih kapaciteta, osmišljavanje i pripremu projekata, utvrđivanje i izradu portfelja projekata, kao i kapaciteta za strateško planiranje, uključujući instrumente za planiranje; smatra da bi trebalo dodatno razviti platformu URBIS, kao jedinstvenu kontaktnu točku za općine;

98.inzistira na kritičkom pregledu ad hoc inicijativa Komisije i na temeljitoj provjeri novih inicijativa u smislu njihove kvalitete i kvantitete; zahtijeva da se tim postupkom upravlja zajednički i u duhu partnerstva, uz zajamčenu zastupljenost lokalne razine, uključujući gradova i ruralnih područja, kao i regija te organizacija civilnog društva; upozorava na to da bi povećanje broja ad hoc inicijativa Komisije koje se financiraju iz fondova kohezijske politike, bez dodane vrijednosti na lokalnoj i regionalnoj razini, moglo ugroziti učinkovitost ukupnih kohezijskih odobrenih sredstava planiranih unaprijed; inzistira na tome da se svaka nova inicijativa Komisije poprati odgovarajućim proračunskim dopunama;

99.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom odboru regija te nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.