DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:Poglavlje I.Opće odredbe

Članak 1.Cilj i predmet1.Ovom se Direktivom nastoji uspostaviti jasan, čvrst i, dosljedan i fleksibilan okvir za praćenje i procjenu tla za sva tla u cijelom EU-u i kontinuirano poboljšavati zdravljeu cilju kontinuiranog poboljšavanja zdravlja tla u Uniji radi postizanja zdravog tla do 2050. i održavanja tla zdravim i sprečavanja pogoršavanja tla kako bi moglo pružati višestruke usluge ekosustava u mjeri koja je dovoljna za ispunjavanje okolišnih, društvenih i gospodarskih potreba, spriječiti i ublažiti učinke klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, povećati otpornost tla na prirodne katastrofe i time povećati sigurnost opskrbe hranom te kako bi se zagađenje tla smanjilo na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje ljudi i okoliš.Stoga se ovom Direktivom uspostavlja okvir unutar kojeg države članice moraju uspostaviti mjere koje su tehnički izvedive i temelje se na analizi troškova i koristi s ciljem postizanja zdravog tla do 2050. [Am. 43]1a. Ovom se Direktivom doprinosi ispunjavanju međunarodnih obveza i ciljeva te obveza i ciljeva na razini Unije, uključujući one sadržane u:(a) Globalnom okviru za bioraznolikost nakon 2020.,(b) Pariškom sporazumu,(c) Konvenciji UN-a o suzbijanju dezertifikacije,(d) Sedmom programu djelovanja Unije za okoliš (Odluka br. 1386/2013/EU),(e) Osmom programu djelovanja Unije za okoliš (Odluka (EU) 2022/591),(f) Planu za Europu s učinkovitim iskorištavanjem resursa (COM 2011/571). [Am. 44]2.Ovom Direktivom utvrđuju se mjere o sljedećem:(a)praćenju, održavanju, poboljšanju, sanaciji i procjeni zdravlja tla, na temelju njegova ekološkog stanja; [Am. 45](b)održivom upravljanju tlom;(c)zagađenim lokacijama.

Članak 2.Područje primjeneOva se Direktiva primjenjuje na sva tla na državnom području država članica.

Članak 3.DefinicijeZa potrebe ove Direktive, primjenjuju se sljedeće definicije:(1)„tlo” znači gornji sloj Zemljine kore između temeljnih stijena i površine kopna, koji se sastoji od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i živih organizama, isključujući naslage sirovina; [Am. 217 i 266]1a. „ekološko stanje tla” znači ekološka kvaliteta tla koja se ocjenjuje u skladu s raznolikošću tla, njegovom biološkom i funkcionalnom aktivnošću, staništem i prisutnošću čimbenika degradacije, a određuje se prema sljedećoj klasifikaciji:(a) „izvrsno ekološko stanje tla” odnosi se na tla s visokom biološkom i funkcionalnom aktivnošću;(b) „dobro ekološko stanje” odnosi se na tla općenito dobrog ekološkog stanja, ali koja pokazuju blage štetne učinke jednog ili više čimbenika degradacije;(c) „umjereno degradirano ekološko stanje tla” odnosi se na tla kod kojih su dokazani blagi štetni učinci čimbenika degradacije;(d) „degradirana tla” odnose se na tla kod kojih su jasno dokazani štetni učinci jednog čimbenika degradacije; a(e) „kritično degradirana tla” odnose se na tla kod kojih su jasno dokazani štetni učinci više od jednog čimbenika degradacije; [Am. 46]1b. „ekološke funkcije tla” znači skup međusobno povezanih procesa i interakcija unutar ekosustava tla koji održavaju život, podupiru i rezultiraju bioraznolikošću tla i održavaju ukupno zdravlje i produktivnost kopnenih okoliša, kao što su kruženje hranjivih tvari, razgradnja organskih tvari, formiranje strukture tla, filtriranje i pročišćavanje vode, sekvestracija ugljika te osiguravanje staništa i resursa za različite organizme; [Am. 47](2)„ekosustav” znači dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama te njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica;(3)„usluge ekosustava” znači izravni i neizravni doprinosi ekosustavâ dobrobiti društva u cijelosti i gospodarskim, socijalnim, kulturnim, okolišnim i drugim koristima koje ljudi imaju od tih sustava; [Am. 48]3a. „bioraznolikost tla” znači varijacija u životu tla, od gena do zajednica, i ekoloških kompleksa čiji su dio, odnosno kompleksa od mikrostaništa tla do krajobraza; [Am. 49](4)„zdravlje tla” znači fizičko, kemijsko, funkcionalno i biološko stanje tla koje određuje njegovu sposobnost da funkcionira kao vitalni živi sustav i da pruža usluge ekosustava, uzimajući u obzir uporabu zemljišta; [Am. 50](5)„održivo upravljanje tlom” znači prakse upravljanja tlom kojima se održavaju ili poboljšavajunastoje održavati ili poboljšavati usluge ekosustava koje tlo pruža, a da se pritom ne narušavaju funkcije koje omogućuju te usluge niti narušavaju druga svojstva okolišatla, uzimajući u obzir socioekonomske učinke; [Am. 247](6)„prakse upravljanja tlom” znači prakse koje utječu na fizička, kemijska ili biološka svojstva tla;(7)„tla kojima se upravlja” znači tla na kojima se provode prakse upravljanja tlom;(8)„teritorijalna jedinica tla” znači dio državnog područja države članice ili više država članica koji sukoji je ta država članica odredilaili više država članica odredile u skladu s ovom Direktivom; [Am. 52](9)„procjena zdravlja tla” znači procjena zdravlja tla na temelju mjerenja ili procjene deskriptora tla;(10)„zagađena lokacija” znači razgraničeno područje jedne ili više zemljišnih čestica na kojem je potvrđena prisutnost zagađenja tla uslijed antropogenih aktivnosti iz točkastih izvoraprisutnosti tvari ili materijala u tlu u koncentraciji koja može biti štetna za zdravlje ljudi ili okoliš; [Am. 53](11)„deskriptor tla” znači parametar koji opisuje fizičke, kemijske ili biološke značajke zdravlja tla;(12)„kopno” znači površina Zemlje koja nije prekrivena vodom;(13)„pokrov zemljišta” znači fizički i biološki pokrov Zemljine površine;(14)„prirodno zemljište” znači područje na kojem ljudska aktivnost nije znatno izmijenila primarne ekološke funkcije i sastav vrsta određenog područja;(15)„poluprirodno zemljište” znači područje na kojem su ekološki sklopovi znatno izmijenjeni ljudskim aktivnostima kad je riječ o njihovu sastavu, ravnoteži ili funkciji, ali zadržava potencijalno visoku vrijednost u smislu bioraznolikosti i usluga ekosustava koje pruža;(16)„umjetno zemljište” znači zemljište koje se upotrebljava kao nosač za izgradnju i infrastrukturu ili kao izravan izvor sirovina ili kao arhiva za povijesnu baštinu, na štetu sposobnosti tla da pruža druge usluge ekosustava;(17)„preuzimanje zemljišta” znači pretvaranje prirodnog i poluprirodnog zemljišta u umjetno zemljište;17a. „prekrivanje tla” znači prekrivanje zemljišta nepropusnim materijalom, posebno u kontekstu korištenja zemljišta kao platforme za zgrade i infrastrukturu; [Am. 54]17b. „otkrivanje tla” znači ponovna prenamjena zemljišta koje više ne obavlja svoje prirodne funkcije tla, primjerice infiltraciju, perkolaciju i hidrološku funkciju, u funkcionalno tlo; [Am. 55](18)„funkcija prijenosa” znači matematičko pravilo koje omogućuje pretvaranje vrijednosti mjerenja, provedenog primjenom metodologije koja se razlikuje od referentne metodologije, u vrijednost koja bi se dobila mjerenjem tla primjenom referentne metodologije;(19)„zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili na koju će vjerojatno utjecati degradacija tla ili koja ima interes u postupcima donošenja odluka povezanih s provedbom obveza iz ove Direktive, uključujući građane, vlasnike, upravitelje i korisnike zemljišta te nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili zdravlja životinja ili zaštitu okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve nacionalnog prava; [Am. 56]19a. „javnost” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba i, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, udruženja, organizacije ili skupine tih osoba; [Am. 57](20)„zagađenje tla” znači prisutnost kemikalije ili tvaritvari ili materijala u tlu u koncentraciji koja može biti štetnaizravno ili neizravno imati štetne učinke za zdravlje ljudi ili životinja ili okoliš; [Am. 58](21)„kontaminant” znači tvar koja može uzrokovati zagađenje tla;(22)„regeneracija” znači namjerna aktivnost kojom se stanje tla nastoji promijeniti iz degradiranog u zdravo;(23)„rizik” znači mogućnost štetnih učinaka na zdravlje ljudi ili životinja ili okoliš zbog izloženosti zagađenju tla; [Am. 59](24)„istraživanje tla” znači postupak procjene prisutnosti i koncentracije kontaminanata u tlu koji se obično provodi u različitim fazama;(25)„geografski eksplicitno” znači informacije na koje se upućuje i koje se pohranjuju na način koji omogućuje njihovo mapiranje i lociranje s posebnom preciznošću i točnošću;(26)„remedijacija tla” znači regeneracija kojom se smanjuju, izoliraju ili imobiliziraju koncentracije kontaminanata u tlu ispod praga toksičnosti, pri čemu se mogu isključiti velike opasnosti za organizme koji su u dodiru s tim tlom, u cilju poboljšanja ekološkog stanja. [Am. 60]

Članak 4.Teritorijalne jedinice tla1.Države članice, uz savjetovanje s lokalnim, regionalnim i međuregionalnim tijelima, uspostavljaju teritorijalne jedinice tla na temelju, prema potrebi, postojećih upravnih jedinica na cijelom svojem državnom području i na prekograničnim područjima, zajedno sa susjednim državama članicama. [Am. 61]Broj teritorijalnih jedinica tla za svaku državu članicu mora odgovarati najmanje broju prostornih jedinica NUTS 1 uspostavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 1059/2003. [Am. 221/rev1]2.Pri utvrđivanju zemljopisnog opsega teritorijalnih jedinica tla države članice mogu uzeti u obzir postojećepostojeću uporabu zemljišta, upravljačke strukture i upravne jedinice, a unutar svake teritorijalne jedinice nastoje postići homogenostprioritet se stavlja na postizanje homogenosti s obzirom na sljedeće parametre: [Am. 63](a)vrstu tla kako je definirana u Svjetskoj referentnoj bazi za resurse tla (engl. World Reference Base for Soil Resources)https://www.fao.org/soils-portal/data-hub/soil-classification/world-reference-base/en/;(b)klimatske uvjete;(c)zonu okoliša kako je opisana u izvješću Alterra br. 2281M.J. Metzger, A.D. Shkaruba, R.H.G. Jongman i R.G.H. Bunce, Descriptions of the European Environmental Zones and Strata, Izvješće Alterra br. 2281, ISSN 1566-7197.;(d)korištenje zemljišta ili pokrov zemljišta kako se upotrebljavaju u okviru programa statističkog sustava za okvirno istraživanje korištenja/pokrova zemljišta (LUCAS);(da) vodna područja u skladu s Direktivom 2000/60/EZ i vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju kako su definirana u Direktivi (EU) 2020/2184; [Am. 64](db) postojanje udaljenih arhipelaških regija s otocima koji su raštrkani, pri čemu svaki otok odgovara teritorijalnoj jedinici tla; [Am. 224/rev1](dc) primjena programa Copernicus za razgraničenje teritorijalnih jedinica tla. [Am. 226/rev1]2a. Države članice, prema potrebi, osiguravaju da teritorijalne jedinice tla susjednih država članica u kojima postoje prekogranični učinci na tlo, usporediva prekogranična uporaba zemljišta ili slične vrijednosti za parametre iz stavka 2. točaka od (a) do (d) međusobno surađuju radi razmjene najboljih praksi. Države članice osiguravaju i da teritorijalne jedinice tla primjenjuju dosljedan pristup s obje strane granice. [Am. 65]2b. Komisija podupire države članice kako bi se osiguralo da njihove teritorijalne jedinice tla surađuju na prekograničnoj osnovi te olakšava usklađivanje sustava praćenja, funkcija prijenosa, plana praćenja i klasifikacije ekološkog stanja na razini deskriptora tla navedenih u Prilogu I. [Am. 66]

Članak 5.Nadležna tijelaDržave članice imenuju nadležna tijela koja su na odgovarajućoj razini odgovorna za izvršavanje zadaća utvrđenih u ovoj Direktivi, uzimajući u obzir postojeće administrativne podjele i odgovornosti, među ostalim u slučaju prekograničnih teritorijalnih jedinica tla. [Am. 68]Države članice imenuju jedno nadležno tijelo za svaku teritorijalnu jedinicu tla uspostavljenu u skladu s člankom 4. Države članice mogu imenovati jedno nadležno tijelo za više teritorijalnih jedinica tla. [Am. 69]Države članice dostavljaju Komisiji popis nadležnih tijela iz stavaka 1. i 3. ovog članka u skladu s člankom 18. stavkom 3. točkom (b). Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela na svojim internetskim stranicama. [Am. 70]

Poglavlje II.Praćenje i procjena zdravlja tla

Članak 6.Okvir za praćenje zdravlja tla i preuzimanja zemljišta1.Države članice uspostavljaju okvir za praćenje koji se temelji na teritorijalnim jedinicama tla uspostavljenima u skladu s člankom 4. stavkom 1. kako bi se osiguralo redovito i točno praćenje zdravlja tla u skladu s ovim člankom i prilozima I. i II., što je dopuna pristupu zasnovanom na procjeni utemeljenim Direktivom 2000/60/EZ. [Am. 71]2.Države članice prate zdravlje tla i preuzimanje zemljišta u svakoj teritorijalnoj jedinici tla. Države članice koriste stručno znanje nacionalnih istraživačkih instituta i postojećih nacionalnih sustava praćenja te dostupne podatke. Aktivnosti praćenja koje provode države članice ne smiju dovesti do financijskog opterećenja za upravitelje zemljišta. [Am. 72]3.Okvir za praćenje temelji se na sljedećem:(a)deskriptorima tla i kriterijima zdravlja tla iz članka 7.;(b)točkama uzorkovanja tla i dubini uzorkovanja koje treba utvrditi u skladu s člankom 8. stavkom 2.; [Am. 73](c)mjerenju tla koje je Komisija provela u skladu sa stavkom 4. ovog članka, ako je provedeno;(d)znanstveno utemeljenim podacima i proizvodima koji se temelje na daljinskom istraživanju iz stavka 5. ovog članka, ako postoje; [Am. 74](e)pokazateljima preuzimanje zemljišta i prekrivanja tla iz članka 7. stavka 1.4. Nakon pristanka predmetnih država članica Komisija provodi redovita mjerenja na uzorcima tla uzetima in situ, na temelju relevantnih deskriptora i metodologija iz članaka 7. i 8., kako bi državama članicama olakšala praćenje zdravlja tla. Država članica koja da pristanak u skladu s ovim stavkom omogućuje Komisiji da provede takvo in situ uzorkovanje tla. [Am. 227/rev1]4a. Komisija osigurava da se prvo mjerenje tla iz stavka 4. provede do... [Ured za publikacije: unijeti datum = tri godine nakon datuma stupanja ove Direktive na snagu].Komisija doprinosi praćenju koje provode države članice uzorkovanjem i analizom najmanje 20 % nacionalnih uzoraka.Komisija na zahtjev države članice pruža dodatnu pomoć, do najviše 50 % uzorkovanja tijekom prvog nacionalnog kruga praćenja. [Am. 76]5.Komisija i Europska agencija za okoliš (EEA) iskorištavaju postojeće podatke i proizvode koje pružaju svemirski sustavi u okviru komponente Copernicus Svemirskog programa EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/696 kako bi istražile i razvile proizvode koji se temelje na daljinskom istraživanju tla te poduprle države članice u praćenju relevantnih deskriptora tla.6.Na temelju postojećih podataka i u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive Komisija i EEA u skladu s Uredbom (EZ) 223/2009 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 087, 31.3.2009., str. 164.). uspostavljaju digitalni portal za podatke o zdravlju tla koji u georeferenciranom formatu prostornih podataka omogućuje pristup barem dostupnim podacima o zdravlju tla koji proizlaze iz: [Am. 77](a)mjerenja tla iz članka 8. stavka 2.;(b)mjerenja tla iz stavka 4. ovog članka;(c)relevantnih podataka i proizvoda koji se temelje na daljinskom istraživanju iz stavka 5. ovog članka.6a. Okvir za praćenje tla iz stavaka 3. do 6. temelji se na postojećim okvirima za praćenje na razini Unije i na nacionalnoj razini, uključujući podatke iz Opservatorija za tlo LUCAS. [Am. 78]7.Digitalni portal za podatke o zdravlju tla iz stavka 6. može omogućiti i pristup drugim podacima koji se odnose na zdravlje tla osim podataka iz tog stavka ako su ti podaci razmijenjeni ili prikupljeni u skladu s formatima ili metodama koje je Komisija utvrdila na temelju stavka 8.7a. Digitalni portal za podatke o zdravlju tla uključuje paket instrumenata za održivo upravljanje tlom iz članka 10. točke (a). [Am. 79]8.Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila formate ili metode za razmjenu ili prikupljanje podataka iz stavka 7. ili za uključivanje tih podataka u digitalni portal za podatke o zdravlju tla, uz poštovanje prava Unije o zaštiti osobnih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. [Am. 80]8a. Komisija pruža državama članicama potrebnu izgradnju kapaciteta, pomoć i savjetodavne usluge te podupire njihove inicijative za praćenje, multilateralno usklađivanje propisa, metoda i arhiva, čime se uklanjaju postojeći nedostaci u podacima i uska grla u radnim procesima razmjenom zajedničkog stručnog znanja. U tu svrhu Komisija se oslanja na postojeće mehanizme, uključujući inicijativu Soil BON. [Am. 81]

Članak 6a.Učinkovita upotreba i čuvanje uzoraka tla1. Komisija zajedno s državama članicama i Europskim opservatorijem za tlo uspostavlja mjere kako bi osigurala da fizičke arhive tla, izvadaka DNK-a i digitalne arhive neobrađenih podataka na razini Unije i nacionalnoj razini ostanu dostupni za daljnja istraživanja i inovacije. Komisija i države članice osiguravaju da se uzorci čuvaju na način kojim se omogućava njihova dugoročna održiva upotreba.2. Do ... [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] dostavlja smjernice s referentnim protokolima za upotrebu uzoraka tla na najisplativiji način. [Am. 82]

Članak 7.Deskriptori tla, kriteriji za zdravoekološko stanje tla te, pokazatelji preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla [Am. 83]1.Pri praćenju i procjeni zdravlja tla države članice primjenjujumogu primjenjivati deskriptore tla i kriterije zdravlja tlakoji najbolje prikazuju svojstva za svaku vrstu tla na nacionalnoj razini navedene u Prilogu I. [Am. 228]Pri praćenju preuzimanja zemljišta države članice primjenjuju pokazatelje preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla iz Priloga I.2.Države članice mogu prilagoditi deskriptore tla i kriterije zdravljaodabiru odgovarajuću razinu za plan praćenja tla za koji ispunjavaju uvjete u skladu s uvjetima iz Priloga I. i osiguravaju da su uvršteni barem svi deskriptori tla iz dijela A Priloga I. u skladu sa specifikacijama iz drugog i trećeg stupca u dijelu A Priloga I. [Am. 85]3.Države članice određuju organske kontaminante za deskriptor tla povezan sa zagađenjem tla iz dijela BA Priloga I. [Am. 86]4. Države članice utvrđuju kriterije zdravlja tla za deskriptore tla navedene u dijelu B Priloga I. u skladu s odredbama iz trećeg stupca dijela B Priloga I. [Am. 87]5.Za potrebe praćenja države članice mogu utvrditi dodatne deskriptore tla i pokazatelje preuzimanja zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na neobvezne deskriptore i pokazatelje navedene u dijelovima C idijelu D Priloga I. („dodatni deskriptori tla” i „dodatni pokazatelji preuzimanja zemljišta”). [Am. 88]6.Države članice obavješćuju Komisiju o utvrđivanju ili prilagodbi deskriptora tla, pokazatelja preuzimanja zemljišta i kriterija zdravlja tla u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka i s člankom 9. [Am. 89]

Članak 8.Mjerenja i metodologije1.Države članice određuju točke uzorkovanja primjenom metodologije navedene u dijelu A Priloga IIPrilogu I. u skladu s odabranom razinom za plan praćenja tla, uzimajući u obzir procjene rizika na temelju postojećih sustava praćenja. [Am. 90]2.Države članice provode mjerenja tla uzimanjem uzoraka tla na točkama uzorkovanja iz stavka 1. te prikupljaju, obrađuju i analiziraju podatke kako bi utvrdile sljedeće:(a)vrijednosti deskriptora tla u skladu s odabranom razinom za plan praćenja tla kako je utvrđeno u Prilogu I.; [Am. 91](b)prema potrebi, vrijednosti dodatnih deskriptora tla;(c)vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla navedenih u dijelu D Priloga I.3.Države članice primjenjuju sljedeće:(a)metodologije za utvrđivanje ili procjenu vrijednosti deskriptora tla iz dijela B Priloga II.; [Am. 92](b)minimalne metodološke kriterije za određivanje vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla iz dijela C Priloga II.;(c)sve zahtjeve koje je Komisija utvrdila u skladu sa stavkom 6.Države članice mogu primjenjivati druge metodologije osim onih navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka pod uvjetom da su dostupne validirane funkcije prijenosa ili da se one mogu procijeniti usporedbom podataka preuzetih na nacionalnoj razini s in situ praćenjem koje koordinira Komisija, kako se zahtijeva u četvrtom stupcu dijela B Priloga II. [Am. 93]4.Države članice osiguravaju da se prva mjerenja tla izvrše najkasnije do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiritri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive). [Am. 94]5.Države članice osiguravaju da se nova mjerenja tla provode najmanje svakih petšest godina ili ranije kad god se sumnja na promjenu stanja tla. Države članice također olakšavaju provedbu in situ praćenje tla koje koordinira Komisija.Države članice osiguravaju da se vrijednost pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla ažurira najmanje jednom godišnje.svake dvije godine. [Am. 95]6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene Priloga II. kako bi se u njemu navedene referentne metodologije prilagodile znanstvenom i tehničkom napretku, osobito ako se vrijednosti deskriptora tla mogu utvrditi daljinskim istraživanjem iz članka 6. stavka 5. [Am. 96]

Članak 9.Procjena zdravlja tla1.Države članice procjenjuju zdravlje tla u svim svojim teritorijalnim jedinicama tla na temelju podataka prikupljenih u kontekstu praćenja iz članaka 6., 7. i 8. za svaki deskriptor tla iz dijelova A i B Priloga I., u skladu s odabranom razinom za plan praćenja tla i uzimajući u obzir povijesne i prirodne okolnosti tla. [Am. 97]Države članice za procjenu ekološkog stanja tla isto tako uzimaju u obzir podatke prikupljene u kontekstu istraživanja tla iz članka 14. [Am. 98]Države članice osiguravaju da se procjene zdravljaekološkog stanja tla provode najmanjebarem svakih petšest godina ite da se prva procjena zdravlja tla provede do... (Ured za publikacije: unijeti datum = pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive), popraćena izvješćem o relativnim poboljšanjima, trendovima, napretku ili nazadovanju. [Am. 99]2.Tlo se smatra zdravim u skladu s ovom Direktivom ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:je tlo klasificirano kao dobrog ili izvrsnog ekološkog stanja.(a) vrijednosti za sve deskriptore tla iz dijela A Priloga I. ispunjavaju kriterije utvrđene u tom dijelu i, prema potrebi, prilagođene u skladu s člankom 7.;(b) vrijednosti za sve deskriptore tla navedene u dijelu B Priloga I. ispunjavaju kriterije utvrđene u skladu s člankom 7. („zdravo tlo”). [Am. 100]Odstupajući od prvog podstavka, pri procjeni tla unutar zemljišta navedenog u četvrtom stupcu Priloga I. ne uzimaju se u obzir vrijednosti koje su za to zemljište navedene u trećem stupcu. [Am. 101]Tlo je nezdravo ako nije ispunjen najmanje jedan od kriterija iz prvog podstavka („nezdravo tlo”). [Am. 102]3.Države članice analiziraju vrijednosti za deskriptore tla navedene u dijeludijelovima A, B i C Priloga I., u skladu s odabranom razinom za plan praćenja tla, i procjenjuju je li došlo do kritičnog gubitka bioraznolikosti tla i usluga ekosustava, uzimajući u obzir relevantne podatke i dostupne znanstvene spoznaje. [Am. 103]Države članice analiziraju vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla navedenih u dijelu D Priloga I. i procjenjuju njihov učinak na gubitak usluga ekosustava te na ciljeve i ciljne vrijednosti utvrđene Uredbom (EU) 2018/841.4.Na temelju procjene zdravlja tla provedene u skladu s ovim člankom nadležno tijelo, prema potrebi u koordinaciji s lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima, u svakoj teritorijalnoj jedinici tla utvrđuje područja tla koja nisu izvrsnog ekološkog stanja ili dobrog ekološkog stanjakoja predstavljaju nezdravo tlo i obavješćuje javnost u skladu s člankom 19. [Am. 104]4a. Komisija do 31. prosinca 2026. donosi delegirane akte u skladu s člankom 20. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metodologije za određivanje graničnih vrijednosti za deskriptore tla u Prilogu I. za svako ekološko stanje tla. U toj metodologiji uzimaju se u obzir najnoviji znanstveni dokazi kao i različiti klimatski uvjeti i vrste tla. [Am. 105]4b. Države članice do 30. lipnja 2028. Komisiji podnose nacrt graničnih vrijednosti za deskriptore tla iz Priloga I., uzimajući u obzir klimatske uvjete, vrstu tla i vrstu zemljišta, zajedno sa znanstvenim obrazloženjem i dokazima na kojima su temeljile svoje odluke. [Am. 106]4c. U roku od šest mjeseci od datuma podnošenja nacrta graničnih vrijednosti iz stavka 4.b Komisija iznosi primjedbe na nacrt graničnih vrijednosti, procjenjujući znanstvenu opravdanost i osiguravajući jednake uvjete na unutarnjem tržištu. Na zahtjev Komisije, države članice dostavljaju Komisiji sve dodatne nužne informacije i, prema potrebi, revidiraju predložene granične vrijednosti. [Am. 107]4d. Pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije u skladu sa stavkom 4.c uzete u obzir na odgovarajući način, Komisija provedbenim aktima odobrava granične vrijednosti najkasnije do 31. prosinca 2029. [Am. 108]4e. Pri primjeni 2. razine za plan praćenja tla države članice imaju pravo na 20 % varijacije u odnosu na granične vrijednosti utvrđene u skladu sa stavkom 4.d. [Am. 110]5. Države članice uspostavljaju mehanizam za dobrovoljno certificiranje zdravlja tla za vlasnike i upravitelje zemljišta u skladu s uvjetima iz stavka 2. ovog članka. [Am. 111]Komisija može donijeti provedbene akte radi usklađivanja formata certificiranja zdravlja tla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. [Am. 112]6.Države članice dostavljaju podatke o zdravlju tla i procjenu iz članaka od 6. do 9. relevantnim vlasnicima i upraviteljima zemljišta i stavljaju ih na raspolaganje bez naknadena njihov zahtjev, osobito kako bi doprinijele razvoju smjernica iz članka 10. stavka 3. Države članice osiguravaju da istraživačke ustanove imaju jednostavan i stalan besplatan pristup uzorcima, izvadcima DNK-a i neobrađenim podacima. [Am. 113]

Poglavlje III.Održivo upravljanje tlom

Članak 10.Održivo upravljanje tlom1. Od (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) države članice poduzimaju barem sljedeće mjere, uzimajući u obzir vrstu, namjenu i stanje tla:(a) definiranje praksi održivog upravljanja tlom uz poštovanje načelâ održivog upravljanja tlom navedenih u Prilogu III., koje treba postupno provoditi na svim tlima kojima se upravlja i, na temelju rezultata procjena tla provedenih u skladu s člankom 9., praksi regeneracije koje će se postupno primjenjivati na nezdravim tlima u državama članicama;(b) definiranje praksi upravljanja tlom i drugih praksi koje negativno utječu na zdravlje tla koje upravitelji tla trebaju izbjegavati.Pri utvrđivanju praksi i mjera iz ovog stavka države članice uzimaju u obzir programe, planove, ciljne vrijednosti i mjere navedene u Prilogu IV. te najnovije znanstvene spoznaje, uključujući rezultate misije „Plan za tlo za Europu” u sklopu programa Obzor Europa.Države članice utvrđuju sinergije s programima, planovima i mjerama iz Priloga IV. Podaci o praćenju zdravlja tla, rezultati procjena zdravlja tla, analiza iz članka 9. i održive mjere upravljanja tlom služe kao temelj za izradu programa, planova i mjera utvrđenih u Prilogu IV.Države članice osiguravaju da je proces razrade praksi iz prvog podstavka otvoren, uključiv i djelotvoran te da je u njega uključena zainteresirana javnost, osobito vlasnici i upravitelji zemljišta, kojoj se nude pravovremene i djelotvorne mogućnosti za sudjelovanje u toj razradi. [Am. 248]2.Države članice upraviteljima tla, vlasnicima i upraviteljima zemljišta i relevantnim tijelima osiguravaju jednostavan i jednak pristup nepristranim i neovisnim savjetima o održivom upravljanju tlom, aktivnostima osposobljavanja i izgradnji kapaciteta u svim teritorijalnim jedinicama tla. [Am. 120 i 249]Države članice poduzimaju i sljedeće mjere:(a)promicanje informiranosti o višestrukim srednjoročnim i dugoročnim koristima održivog upravljanja tlom te o potrebi za takvim upravljanjem;(b)promicanje istraživanja, inovacija, znanosti za građane i poticanje i provedbe holističkihodrživih koncepata upravljanja tlom; [Am. 121 i 250](c)objavljivanje redovito ažuriranog popisa dostupnih instrumenata financiranja i aktivnosti kojima se podupire provedba održivog upravljanja tlom i drugih aktivnosti za potporu provedbi ove Direktive, uključujući istraživanje i znanost za građane. [Am. 122]3. Države članice redovito procjenjuju djelotvornost mjera poduzetih u skladu s ovim člankom te, prema potrebi, preispituju i revidiraju te mjere, uzimajući u obzir praćenje i procjenu zdravlja tla iz članaka od 6. do 9. [Am. 251]4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene Priloga III. kako bi se načela održivog upravljanja tlom prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku. [Am. 123 i 252]4a. Komisija, na zahtjev, pomaže državama članicama i pruža im smjernice u vezi s razvojem posebnih mjera povezanih s načelima održivog upravljanja tlom navedenima u Prilogu III. [Am. 124]

Članak 10a.Paket instrumenata za održivo upravljanje tlom1. Kako bi poduprla provedbu ove Direktive, Komisija uspostavlja paket instrumenata za održivo upravljanje tlom koji upraviteljima tla pruža praktične informacije o primjeni praksi održivog upravljanja tlom, uključujući informacije koje pružaju države članice.2. Paket instrumenata sadržava:(a) preporuke i primjere najbolje prakse nadležnih tijela država članica za praćenje učinka praksi upravljanja tlom te informacije o učinku takvih praksi na različite usluge ekosustava i prijetnje tlu;(b) informacije specifične za kontekst koje se odnose na kombinacije vrste tla, upotrebe zemljišta i klimatskih uvjeta;(c) novo znanje iz istraživanja i inovacija, među ostalim iz misije Obzora Europa „Plan za tlo za Europu”;(d) druge relevantne informacije koje je prikupila Komisija ili koje su joj dostavile države članice.3. Paket instrumenata mora biti javno dostupan i besplatan te uključen u digitalni portal za podatke o zdravlju tla uspostavljen u skladu s člankom 6. stavkom 6.Komisija aktivno ažurira i poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi sadržaj paketa instrumenata promicala upraviteljima zemljišta. [Am. 125]

Članak 11.Načela ublažavanjaUblažavanje preuzimanja zemljišta [Am. 126]Kad je riječ o preuzimanja zemljišta, države članice jamče poštovanje sljedećih načelarazmatraju sljedeće mjere, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti i socioekonomske učinke: [Am. 127](a)izbjegavanje ili smanjenje, koliko je to tehnički, socijalno i gospodarski moguće, gubitka kapaciteta tla za pružanje višestrukih usluga ekosustava i drugih usluga, uključujući poljoprivredu, proizvodnju hrane i održivo upravljanje šumama, na sljedeće načine: [Am. 128 i 254]i.smanjenjem područja na koje utječe preuzimanja zemljišta u najvećoj mogućoj mjeri u kojoj je to moguće i; [Am. 129]ii.odabirom područjadavanjem prednosti područjima na kojima bi se gubitak usluga ekosustava sveo na najmanju mjeru i; [Am. 130]iii.provedbom preuzimanja zemljišta na način da se negativni učinak na tlo što više smanjikoji je u skladu s održivim razvojem, uključujući očuvanje plodnosti tla, bioraznolikosti te propusnosti, filtriranja i zadržavanja vode u mjeri u kojoj je to moguće; [Am. 131](b)nadoknađivanje, ako i koliko je god to moguće, gubitka kapaciteta tla za pružanje višestrukih usluga ekosustava. Takvo se nadoknađivanje, po potrebi, može izvršiti na ukupnoj ili prekograničnoj razini između država članica ako teritorijalne jedinice tla imaju iste značajke kao i povezana teritorijalna jedinica tla u susjednoj državi članici ili prekogranična teritorijalna jedinica tla. [Am. 132](ba) donošenje mjera kojima se osigurava pravična naknada vlasnicima zemljišta u slučaju preuzimanja zemljišta; [Am. 133](bb) uvođenje mjera za sprečavanje ili ograničavanje preuzimanja zemljišta, uključujući mapiranje napuštenih neiskorištenih industrijskih područja i industrijskih lokacija te poticaje za obnovu i ponovnu uporabu napuštenih područja s prekrivenim tlom. [Am. 134]

Poglavlje IV.Zagađene lokacije

Članak 12.Pristup koji se temelji na riziku1.Države članice upravljaju rizicima koje potencijalno zagađene lokacije i zagađene lokacije predstavljaju za zdravlje ljudi i životinja te okoliš, smanjuju ih te ih održavaju na prihvatljivim razinama s obzirom na namjenu tla, uzimajući u obzir učinak zagađenja tla na okoliš, društvo i gospodarstvo te mjere za smanjenje rizika poduzete u skladu s člankom 15. stavkom 4. [Am. 135]2.Do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) države članice uvode pristup koji se temelji na riziku za sljedeće stavke:(a)utvrđivanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 13.;(b)istraživanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 14.;(c)upravljanje zagađenim lokacijama u skladu s člankom 15.3.Zahtjevom utvrđenim u stavku 2. ne dovode se u pitanje stroži zahtjevi koji proizlaze iz zakonodavstva Unije ili nacionalnog zakonodavstva.4.Zainteresiranoj Javnosti se pružaju se sljedeće mogućnosti za pravovremeno i učinkovito djelovanje: [Am. 136](a)sudjelovanje u uvođenju i konkretnoj primjeni pristupa koji se temelji na riziku kako je utvrđeno u ovom članku, utvrđivanju potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 13., istraživanju potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 14. te procjeni i upravljanju zagađenim lokacijama u skladu s člankom 15., dok su sve opcije još uvijek dostupne; [Am. 137](b)pružanje informacija i dokaza relevantnih za utvrđivanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 13., istraživanje potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 14. i upravljanje zagađenim lokacijama u skladu s člankom 15.aktivnosti iz točke (a) u bilo kojem trenutku, kao što su biomonitoring ljudi ili podaci o praćenju okoliša; [Am. 138](c)traženje ispravka informacija sadržanih u registru zagađenih lokacija i potencijalno zagađenih lokacija u skladu s člankom 16.4a. Za potrebe stavka 4.a države članice osiguravaju da se javnost pravodobno, na odgovarajući i učinkovit način, među ostalim putem javnih obavijesti i elektroničkih medija, obavještava o svim relevantnim informacijama. [Am. 139]4b. Države članice pri provedbi odredaba ovog poglavlja i u pogledu deskriptora tla za zagađenje tla navedenih u Prilogu I. uzimaju u obzir informacije dostavljene u skladu sa stavkom 4. [Am. 140]4c. Ako dokazi pokažu da je došlo do raspršenog onečišćenja tla ili izloženosti dotičnoj tvari ili smjesi putem tla, nadležno tijelo pokreće postupak upravljanja rizikom. Ako dokazi ukažu na nedostatak informacija o riziku za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš koji predstavlja opasna tvar ili smjesa prisutna u tlu, nadležno tijelo prema potrebi dodatno istražuje kako bi se poduzele mjere upravljanja rizikom u skladu s načelom predostrožnosti. [Am. 141]4d. Države članice odmah obavješćuju javnost o svim odlukama ili mjerama poduzetima u skladu sa stavcima 4. i 4.c te o razlozima i razmatranjima na kojima se predmetna odluka ili mjera temelji, uključujući objašnjenje načina na koji je informacija uzeta u obzir. [Am. 142]

Članak 13.Utvrđivanje potencijalno zagađenih lokacija1.Države članice sustavno i aktivno utvrđuju sve lokacije na kojima se sumnja na zagađenje tla, na temelju dokaza prikupljenih svim raspoloživimprimjerenim sredstvima, uključujući doprinose građana i utvrđene postupke („potencijalno zagađene lokacije”). [Am. 143]2.Pri utvrđivanju potencijalno zagađenih lokacija države članice uzimaju u obzir sljedeće kriterije:(a)provođenje aktivne ili neaktivne djelatnosti koja predstavlja rizik od potencijalnog zagađenja;(b)obavljanje djelatnosti iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU;(c)rad objekta iz Direktive 2012/18/EU Europskog parlamenta i VijećaDirektiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).;(d) obavljanje djelatnosti iz Priloga III. Direktivi 2004/35/EZ Europskog parlamenta i VijećaDirektiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).; [Am. 144](e)slučaj nesreće, katastrofe, incidenta ili izlijevanja koje bi moglo uzrokovati zagađenje;(f)bilo koji drugi događaj koji bi mogao uzrokovati zagađenje tla;(fa) područja koja se koriste za zahvaćanje pitke vode; [Am. 145](g)sve informacije koje proizlaze iz praćenja zdravlja tla provedenog u skladu s člancima 6., 7. i 8.(ga) pojavu bilo koje bolesti za koju se pretpostavlja da je povezana s izloženošću zagađenju putem tla; [Am. 146](gb) sve informacije koje dostave javna tijela ili tijela država članica. [Am. 147]Za potrebe prvog podstavka točke (a) države članice utvrđuju popis aktivnosti koje predstavljaju rizik od potencijalnog zagađenja. Te se aktivnosti mogu dodatno klasificirati prema riziku od zagađenja tla na temelju znanstvenih dokaza.3.Države članice jamče utvrđivanje svih potencijalno zagađenih lokacija do (Ured za publikacije: unijeti datum = sedam godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) te njihovo evidentiranje u registru iz članka 16. do tog datuma.

Članak 14.Istraživanje potencijalno zagađenih lokacija1.Države članice osiguravaju da se na svim potencijalno zagađenim lokacijama utvrđenima u skladu s člankom 13. provede istraživanje tla, u skladu s prioritetima. [Am. 148]2.Države članice utvrđuju pravila o rokovima, sadržaju, obliku i određivanju prioriteta istraživanja tla, uzimajući u obzir okolišne, društvene i gospodarske aspekte. Ta se pravila utvrđuju u skladu s pristupom koji se temelji na riziku iz članka 12. i popisom aktivnosti koje predstavljaju rizik od potencijalnog zagađenja iz članka 13. stavka 2. drugog podstavka. [Am. 149]Potencijalno zagađene lokacije koje se nalaze na područjima koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju imaju prednost pri istraživanju tla. [Am. 150]Države članice prema potrebi mogu kao istraživanje tla uzeti u obzir temeljna izvješća i mjere praćenja provedene u skladu s Direktivom 2010/75/EU.3.Države članice utvrđuju i posebne događaje na temelju kojih se istraživanje pokreće prije roka utvrđenog u skladu sa stavkom 2.

Članak 15.Procjena rizika i upravljanje zagađenim lokacijama1.Države članice utvrđuju posebnu metodologiju za utvrđivanje rizika od zagađenih lokacija specifičnih za određenu lokaciju. Takva se metodologija temelji na fazama i zahtjevima za procjenu rizika za određenu lokaciju navedenima u Prilogu VI.2.Države članice definiraju što predstavlja neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi i životinja i okoliš koji proizlazi iz zagađenih lokacija uzimajući u obzir postojeće znanstvene spoznaje, mišljenje zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih tijela, načelo predostrožnosti, lokalne specifičnosti te trenutačno i buduće korištenje zemljišta. [Am. 151]3.Za svaku zagađenu lokaciju utvrđenu u skladu s člankom 14. ili na bilo koji drugi način odgovorno nadležno tijelo provodi procjenu specifičnu za određenu lokaciju za trenutačno i planirano korištenje zemljišta kako bi utvrdilo predstavlja li zagađena lokacija neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi i životinja ili okoliš. [Am. 152]3a. Države članice mogu, prema potrebi, smatrati dostatnima procjene koje su provedene u skladu s direktivi 2010/75/EU, 2011/92/EU ili 2012/18/EU. [Am. 153]4.Na temelju rezultata procjene iz stavka 3. odgovorno nadležno tijelo poduzimaosigurava da su poduzete odgovarajuće mjere kako bi se rizici smanjili na razinu koja je prihvatljiva za zdravlje ljudi i okoliš („mjere za smanjenje rizika”). [Am. 154]5.Mjere za smanjenje rizika mogu se sastojati od mjeratemelje se na mjerama iz Priloga V. Pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama za smanjenje rizika nadležno tijelo uzima u obzir troškove, koristi, djelotvornost, trajnost i tehničku izvedivost dostupnih mjera za smanjenje rizika u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Države članice uvijek nastoje spriječiti i ukloniti onečišćenje tla. [Am. 155]Mjere za smanjenje rizika koje utječu na okolna vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju moraju biti u skladu s prihvatljivim standardima rizika utvrđenima u Direktivi (EU) 2020/2184. [Am. 156]5a. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. za dopunu ove Direktive utvrđivanjem maksimalnih dopuštenih vrijednosti u vezi s definicijom neprihvatljivog rizika za zdravlje i okoliš koji proizlazi iz zagađenih lokacija iz stavka 2. [Am. 157]6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20. radi izmjene priloga V. i VI. kako bi se popis mjera za smanjenje rizika i zahtjevi za procjenu rizika za određenu lokaciju prilagodili znanstvenom i tehničkom napretku.

Članak 16.Registar1.Do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive) države članice u skladu sa stavkom 2. uspostavljaju registar zagađenih lokacija i potencijalno zagađenih lokacija.2.Taj registar mora sadržavati informacije utvrđene u Prilogu VII.3.Registrom upravlja odgovorno nadležno tijelo, a on se redovito revidira i ažurira.4.Države članice pristupačno, na korisnicima prilagođen način i besplatno objavljuju registar i informacije iz stavaka 1. i 2. te im omogućuju besplatan pristup. Nadležno tijelo može odbiti ili ograničiti objavljivanje informacija ako su ispunjeni uvjeti iz članka 4. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i VijećaDirektiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).. Registar je dostupan u obliku internetske baze georeferenciranih prostornih podataka. [Am. 158]Registar je dostupan u obliku internetske baze georeferenciranih prostornih podataka.5.Komisija do [Ured za publikacije: unijeti datum jednu godinu od stupanja na snagu ove Direktive] donosi provedbene akte o formatu registra. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. [Am. 159]

Poglavlje V.Financiranje, informiranje javnosti i izvješćivanje država članica

Članak 17.Financiranje sredstvima Unije i država članica [Am. 160]1. S obzirom na prioritet uspostave praćenja tla te održivog upravljanja tlom i regeneracije tla, Komisija do ... [Ured za publikacije: unijeti datum = 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu provedba ove Direktive] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem se procjenjuje iznos financijskih sredstava dostupnih na razini podupire se postojećim financijskim programima Unije u skladu s njihovim primjenjivim pravilima i uvjetimaza provedbu ove Direktive. [Am. 161]Komisija procjenjuje sve razlike između dostupnih financijskih sredstava Unije i potreba za financiranjem za potporu državama članicama u provedbi ove Direktive, obraćajući posebnu pozornost na potrebe praćenja stanja okoliša, uključujući LUCAS za tlo. [Am. 162]Bit će utvrđena dodatna financijska sredstva za razdoblje nakon 2027. kako bi se promicalo održivo upravljanje tlima, njihova trajna obnova i aktivnosti praćenja. [Am. 163]1a. Pri provedbi ove Direktive države članice koriste se financijskim sredstvima iz odgovarajućih izvora, uključujući sredstva Unije, nacionalna, regionalna i lokalna sredstva za financiranje djelovanja usmjerenih na zaštitu tla, održivo upravljanje i regeneraciju. [Am. 164]1b. Komisija prati kapacitet država članica za apsorpciju sredstava Unije koja se odnose na zaštitu tla, održivo upravljanje i regeneraciju. Komisija osigurava osposobljavanje i tehničku potporu za povećanje apsorpcijskog kapaciteta država članica. [Am. 165]1c. Države članice i Komisija, u suradnji s Europskom investicijskom bankom, poboljšavaju i olakšavaju upotrebu inovativnih mehanizama financiranja i promiču mobilizaciju privatnog kapitala za mjere potrebne za postizanje ciljeva ove Direktive. [Am. 166]1d. Države članice i Komisija poštuju načelo „nenanošenja bitne štete” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 za provedbu ove Direktive. [Am. 167]

Članak 18.Izvješćivanje država članica1.Države članice najmanje svakih petšest godina elektroničkim putem dostavljaju Komisiji i EEA-i sljedeće podatke i informacije: [Am. 168](a)podatke povezane s praćenjem i procjenom zdravlja tla koji su provedeni u skladu s člancima od 6. do 9. te njihove rezultate;(b)popratne podatke, metapodatke i analizu trendova zdravlja tla za deskriptore navedene u dijelovima A, B i C Priloga I., u skladu s odabranom razinom za plan praćenja tla te za pokazatelje preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla navedene u dijelu D Priloga I. u skladu s člankom 9., uključujući proširene deskriptore koje su navele pojedinačne države članice; [Am. 169](c)sažetak napretka u pogledu:i.provedbe načela održivog upravljanja tlom u skladu s člankom 10.;ii.registracije, utvrđivanja, istraživanja i upravljanja zagađenim lokacijama u skladu s člancima od 12. do 16.;(d)podatke i informacije sadržane u registru iz članka 16.Prva izvješća podnose se do... (Ured za publikacije: unijeti datum = petšest godina i šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive). [Am. 171]2.Države članice osiguravaju da Komisija i EEA imaju stalan pristup informacijama i podacima iz stavka 1.3.Države članice omogućuju Komisiji internetski pristup sljedećem:(a)ažuriranom popisu i prostornim podacima njihovih teritorijalnih jedinica tla iz članka 4. do... (Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine i tri mjeseca12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) i, ako je dostupno, njihove planove teritorijalnih jedinica tla; [Am. 172](b)ažuriranom popisu nadležnih tijela iz članka 5. do... (Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine i tri mjeseca12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive); [Am. 173](c)mjerama i praksama održivog upravljanja tlom iz članka 10. do... (Ured za publikacije: unijeti datum = četiri godine i tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive);(ca) mjerama deskriptora tla na razini točke uzorkovanja. [Am. 174]4.Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju format i načini dostave informacija iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21.

Članak 19.Informiranje javnosti1.Države članice javno objavljuju podatke dobivene praćenjem provedenim na temelju članka 8. i procjenu provedenuprocjene provedene na temelju članka 9. i članka 10. stavka 3. ove Direktive, u skladu s odredbama iz članka 11. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i VijećaDirektiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.). za geografski eksplicitne podatke i članka 5. Direktive (EU) 2019/1024 za druge podatke. [Am. 175]2.Komisija osigurava da su relevantni podaci o zdravlju tla koji su dostupni putem digitalnog portala za podatke o zdravlju tla iz članka 6. dostupni javnosti samo uz izričito odobrenje vlasnika i upravitelja zemljišta, u agregiranom i anonimiziranom obliku, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.). i Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i VijećaUredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).. [Am. 231]3.Države članice osiguravaju da su relevantne informacije iz članka 18. ove Direktive objavljene i dostupne javnosti samo uz izričito odobrenje vlasnika i upravitelja zemljišta, u agregiranom i anonimiziranom obliku, u skladu s Direktivom 2003/4/EZ, Direktivom 2007/2/EZ i Direktivom (EU) 2019/1024 Parlamenta i VijećaDirektiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).. [Am. 232]4.Objavljivanje bilo kojih informacija koje se zahtijevaju na temelju ove Direktive može se odbiti ili ograničiti ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 4. Direktive 2003/4/EZ.4a. Države članice donose mjere kako bi osigurale da informacije o tlu prikupljene provedbom ove Direktive budu dostupne potencijalnom kupcu ili potencijalnom zakupcu relevantne zemljišne čestice. [Am. 176]

Poglavlje VI.Delegiranje ovlasti i postupak odbora

Članak 20.Izvršavanje delegiranja ovlasti1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 8., 10., 15. i 169. i 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Direktive. [Am. 177]3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 8., 10., 15. i 169. i 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 178]4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 8., 10., 15. i 169. i 15. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament niili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 179]

Članak 21.Odbor1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Poglavlje VII.Završne odredbe

Članak 22.Pristup pravosuđuDržave članice osiguravaju da, u skladu s nacionalnim pravom, pripadnici javnosti koji imaju dovoljan interes ili tvrde da im je povrijeđeno pravo, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili neovisnim i nepristranim tijelom koje je određeno zakonom kako bi osporili materijalnu ili postupovnu zakonitost procjene zdravlja tla, mjera poduzetih u skladu s ovom Direktivom i svih propusta nadležnih tijela.Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se javnosti omogući širok pristup pravosuđu. Za potrebe stavka 1. smatra se da svaka nevladina organizacija koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava eventualne zahtjeve u okviru nacionalnog prava ima prava koja se mogu povrijediti i dovoljan interes u skladu s člankom 9. Aarhuške konvencije. Priznavanje legitimacije nije uvjetovano time je li pripadnik zainteresirane javnosti imao ulogu u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive. [Am. 180]Postupci preispitivanja iz stavka 1. moraju biti pravedni, nepristrani, pravodobni i dostupni bez naknade, odnosno ne toliko skupi da bi se time onemogućilo njihovo provođenje, i omogućiti odgovarajuće i djelotvorne pravne lijekove, uključujući sudsku zabranu ako je to potrebno.Države članice osiguravaju da se javnosti stave na raspolaganje praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja iz ovog članka.

Članak 23.Sankcije1. Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje počine fizičke i pravne osobe te osiguravaju provedbu tih pravila. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.2. Sankcije iz stavka 1. uključuju novčane kazne razmjerne prometu pravne osobe ili prihodu fizičke osobe koja je počinila povredu. Visina novčanih kazni izračunava se tako da se osigura da se osobi odgovornoj za povredu doista uskrate ekonomske koristi koje proizlaze iz te povrede. Ako je povredu počinila pravna osoba, takve su novčane kazne razmjerne godišnjem prometu pravne osobe u predmetnoj državi članici, uzimajući u obzir, među ostalim, posebnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi).3. Države članice osiguravaju da se sankcijama utvrđenima na temelju ovog članka, prema potrebi, na odgovarajući način uzima u obzir sljedeće:(a) vrsta, ozbiljnost i razmjer povrede;(b) je li povreda namjerna ili nenamjerna;(c) stanovništvo ili okoliš zahvaćeni povredom, imajući na umu utjecaj povrede na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša.4. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama iz stavka 1. te o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu. [Am. 234]

Članak 24.Evaluacija i preispitivanje1.Komisija je do (Ured za publikacije: unijeti datum = šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive) dužna provesti evaluaciju ove Direktive radi procjene napretka u ostvarivanju njezinih ciljeva i potrebe za izmjenom njezinih odredaba kako bi se utvrdili konkretnijiprilagodili zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi za osiguravanje regeneracije nezdravih tala i kako bineprekidnog napretka prema zdravlju za sva tla postala zdrava do 2050. U toj se evaluaciji, među ostalim, uzimaju u obzir sljedeći elementi: [Am. 186](a)iskustvo stečeno u provedbi ove Direktive;(b)podaci i informacije iz članka 18.;(c)relevantni znanstveni i analitički podaci, uključujući rezultate istraživačkih projekata koje financirafinanciraju Unija i države članice; [Am. 187](d)analiza nedostataka u planu postizanjai mjera za postizanje zdravog tla do 2050.; [Am. 188](e)analiza moguće potrebe za prilagodbom odredaba ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku, osobito u odnosu na sljedeće:i.definiciju zdravog tla;ii.utvrđivanje kriterija za deskriptore tla navedene u dijelu C PrilogaPrilogu I.; [Am. 189]iii.dodavanje novih deskriptora tla za potrebe praćenja. ili prilagodba postojećih deskriptora tla i kriterija u Prilogu I; [Am. 190](ea) analiza planova praćenja i graničnih vrijednosti koje su države članice utvrdile u skladu s ovom Direktivom; [Am. 191](eb) socioekonomski učinak ove Direktive. [Am. 192]2.Komisija dostavlja izvješće o glavnim zaključcima evaluacije iz stavka 1. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, popraćeno, prema potrebi, zakonodavnim prijedlogom. [Am. 193]2a. Komisija od ... [Ured za publikacije: unijeti datum = osam godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive] i svakih pet godina nakon toga izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive, uključujući mjere koje su države članice poduzele radi usklađivanja s ovom Direktivom. Izvješće uključuje ukupnu procjenu napretka u postizanju zdravlja tla. [Am. 194]2b. Komisija do ... [Ured za publikacije: unijeti datum = šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive], u okviru procjene iz stavka 1., procjenjuje prikupljene informacije u državama članicama u pogledu pojave, disperzije i vrijednosti kontaminanata u tlu kako bi se utvrdio popis prioritetnih tvari, nakon čega slijedi popis praćenja kontaminanata u tlu, prema potrebi. [Am. 195]

Članak 24a.Forum Opservatorija Europske unije za tlo (EUSO)Komisija putem Foruma EUSO-a redovito olakšava suradnju među dionicima, uključujući nadležna tijela država članica na svim relevantnim razinama, industriju, civilno društvo i znanstvenu zajednicu. Forum EUSO-a olakšava koordiniranu provedbu prava i politika Unije povezanih s praćenjem zdravlja tla i poboljšanjem zdravlja tla, među ostalim razmjenom iskustava i dobrih praksi, uključujući prakse održivog upravljanja tlom i regeneracije tla, kao i razmjenu iskustava o praksama upravljanja tlom koje treba izbjegavati. [Am. 196]

Članak 25.Prenošenje1.Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do ... [Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 26.Stupanje na snaguOva Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 27.AdresatiOva je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

PRILOG I.

DESKRIPTORI TLA, KRITERIJI I METODE ZA ODREĐIVANJE EKOLOŠKOG STANJAZDRAVO STANJE TLA TE POKAZATELJI PREUZIMANJA ZEMLJIŠTA I PREKRIVANJA TLA [Am. 197]

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„obrnuto preuzimanje zemljišta” znači prenamjena umjetnog zemljišta u prirodno ili poluprirodno zemljište;

(2)„neto preuzimanje zemljišta” znači rezultat preuzimanja zemljišta umanjen za obrnuto preuzimanje zemljišta.

Aspekt degradacije tla
Deskriptor tla
Kriteriji za zdravo stanje tla
Zemljišta koja se izuzimaju od ispunjavanja povezanog kriterija
Dio A: Deskriptori tla s kriterijima za zdravo stanje tla utvrđenima na razini Unije
Salinizacija
Električna vodljivost (deci-Siemens po metru)
< 4 dS m−1 kad se koristi metoda mjerenja zasićenog ekstrakta tla (eEC) ili jednakovrijedan kriterij ako se koristi druga metoda mjerenja
Prirodno slana zemljišta;
zemljišta izravno pogođena podizanjem razine mora
Erozija tla
Stopa erozije tla
(tone po hektaru godišnje)
≤ 2 t ha-1 g-1
Izbrazdana aridna zemljišta (engl. badlands) i druga prirodna zemljišta kojima se ne upravlja, osim ako je s njima povezan znatan rizik od katastrofa
Gubitak organskog ugljika u tlu
Koncentracija organskog ugljika u tlu (g po kg)
—za organska tla: poštovanje ciljeva utvrđenih za takva tla na nacionalnoj razini u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. i člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU).../...+Ured za publikacije: umetnuti broj Uredbe o obnovi prirode iz dokumenta COM(2022) 304.
Nema izuzeća
—za mineralna tla: omjer organski ugljik u tlu/glina > 1/13;
države članice mogu primijeniti korekcijski faktor ako je to opravdavano zbog specifičnih vrsta tla ili klimatskih uvjeta uzimajući u obzir stvarni udio organskog ugljika u tlu na trajnim travnjacima
Tla kojima se ne upravlja na prirodnim zemljištima
Zbijanje dubljeg sloja tla
Volumna gustoća u dubljem sloju tla (gornji dio B-horizonta ili E-horizontaKako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje (https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf).); države članice mogu zamijeniti taj deskriptor jednakovrijednim parametrom (g po cm3)
Tekstura tlaKako je definirano u Arshad, M.A., B. Lowery, i B. Grossman. 1996. Physical tests for monitoring soil quality. str. 123–142. U: J.W. Doran i A.J. Jones (ur.) Methods for assessing soil quality. Soil Sci. Soc. Am. Spec. Publ. 49. SSSA, Madison, WI.
Raspon
Pijesak, ilovasti pijesak, pjeskovita ilovača, ilovača
< 1,80
Pjeskovito-glinasta ilovača, ilovača, glinasta ilovača, prah, praškasta ilovača
< 1,75
Praškasta ilovača, praškasto-glinasta ilovača
< 1,65
Pjeskovita glina, praškasta glina, glinasta ilovača s 35 – 45 % gline
< 1,58
Glina
< 1,47

Ako država članica zamijeni deskriptor tla „volumna gustoća u dubljem sloju tla” jednakovrijednim parametrom, za odabrani deskriptor tla donosi kriterij za zdravo stanje tla koji je jednakovrijedan kriteriju utvrđenom za „volumnu gustoću u dubljem sloju tla”.

Tla kojima se ne upravlja na prirodnim zemljištima

Dio A: 1. razina za plan praćenja tla

Država članica ispunjava uvjete za 1. razinu za plan praćenja tla ako ispunjava sve kriterije definirane u drugom stupcu i uključuje sve deskriptore tla.

Plan uzorkovanja

Referentna metodologija

Kriteriji koje treba ispuniti

Iznimke

Napomene

Istraživanje na uzorku osmišljava se na temelju cjelovitog okvira uzorka koji sadržava najbolje dostupne informacije o raspodjeli svojstava tla, uključujući, ali ne ograničavajući se na informacije koje proizlaze iz prethodnih nacionalnih mjerenja i mjerenja u okviru programa LUCAS.

Sustav uzorkovanja mora biti stratificirano nasumično uzorkovanje.

Veličina nacionalnog uzorka mora ispunjavati zahtjev maksimalnog postotka pogreške (ili koeficijenta varijacije) od 5 % za procjenu područja sa zdravim tlima.

Komisijin uzorak za istraživanje, utvrđen u skladu s člankom 6. stavkom 4., čini najmanje 20 % nacionalnih uzoraka.

Dodjela i veličina uzorka određuju se primjenom Bethelova algoritma (Bethel, 1989.) uzimajući u obzir potrebnu maksimalnu pogrešku u procjeni.

a)Stratificirano nasumično uzorkovanje na temelju vrste zemljišta; stratifikatori mogu uključivati klimatske uvjete, vrstu tla, vrstu zemljišta i administrativne regije u skladu s člankom 4.

b)procjena broja uzorka određuje se primjenom Bethelova algoritma uzimajući u obzir potrebnu maksimalnu pogrešku u procjeni.

c)postotak (do 20 % i najmanje 10 %) mjesta uzorkovanja može se namijeniti ciljanom uzorkovanju povezanom s ispitnim postupcima ili procjenom rizika.

Ako na razini države članice postoji plan uzorkovanja koji ispunjava kriterije utvrđene za 1. razinu, referentna metodologija može se prilagoditi ili se Komisiji mogu predložiti drugi pristupi planiranju, pod uvjetom da provedeni plan pruža dovoljnu pokrivenost države članice u skladu s referentnom metodologijom (uključujući nacionalne uzorke i uzorke iz programa LUCAS). Pri prilagodbi referentne metodologije države članice i dalje se moraju pridržavati in situ plana EK-a.

Faktori degradacije

Faktor degradacije

Deskriptor tla

Iznimke

Napomene

Erozija tla

—Stopa erozije tla (gubitak tla u tonama po hektaru godišnje (t ha-1 g.-1))

Gubitak organskog ugljika u tlu

—Koncentracija organskog ugljika (SOC) (g ugljika po kg (g kg-1))

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm)

Zbijanje tla

—Volumna gustoća u površinskom sloju tla (g cm-3)

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Višak hranjivih tvari u tlu

—Raspoloživi fosfor (mg kg-1)

—Ukupni dušik u tlu (mg g-1)

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm)

Zagađenje tla

—Koncentracija teških metala u tlu: As, Sb, Cd, Co, Cr (ukupni), Cr (VI), Cu, Hg, Pb, Ni, Tl, V, Zn (µg po kg)

—Koncentracija odabranih organskih kontaminanata koje su utvrdile države članice i uzimajući u obzir kontaminante obuhvaćene Uredbom (EU) No 2019/1021 i postojeće granične vrijednosti koncentracije, npr. za kvalitetu vode i emisije u zrak, u zakonodavstvu Unije, posebno prioritetne tvari u skladu s Okvirnom direktivom o vodama i povezanim direktivama o standardima kvalitete okoliša (Direktiva 2008/105/EZ) i podzemnim vodama (Direktiva 2006/118/EZ)

—Moguća zamjena sredstava za zaštitu bilja i tvari odobrenih u hitnim slučajevima i ostataka biocida

—Perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari (PFAS) ukupno ili zbroj PFAS-a

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Smanjenje zadržavanja vode

—Kapacitet uzorka tla za zadržavanje vode (volumen vode u postocima)

—Volumen zasićenog tla

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Zakiseljavanje

—Kiselost tla (pH H2O)

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Ekološke funkcije tla

Ekološka funkcija

Deskriptor tla

Iznimke

Napomene

Agregacija tla

—Agregati stabilni u vodi (%)

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Respiracija tla

—Mikrobna bazalna respiracija tla (μl O2 h-1 g-1 suha masa tla)

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Biomasa tla

—Ugljik mikrobne biomase tla (Cmic μg C g-1 suhe mase tla)

Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))

Bioraznolikost tla
Obilježje bioraznolikosti tla
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene
Taksonomska raznolikost
—Raznolikost organizama u tlu (broj prisutnih organizama po taksonomskoj skupini) na temelju metabarkodiranja usmjerenog na genske regije 16S i 18S rRNK i upotrebom unutarnje prepisujuće razmaknice (ITS), posebno za gljive (osim toga, mogu se uzeti u obzir i drugi pokazatelji kao što je COI za faunu u tlu)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Brojnost populacije
—Ukupna brojnost bakterija i arheja (upotrebom kopija genske regije 16S rRNK)
—Ukupna brojnost gljiva (upotrebom kopija genske regije18S rRNK)
—Ukupni broj i udio patogenih gljiva
—Ukupna brojnost nematoda po funkcionalnoj skupini na temelju morfologije (organizmi koji se hrane bakterijama, gljivama i korijenjem, svejedi, grabežljivci)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Stanište tla
Obilježje staništa tla
Deskriptor tla
Iznimke

Struktura tla
—Omjeri razreda veličine (pijesak, prah, glina)
—Udio grubih materijala (> 2 mm)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm)

[Am. 198]
Dio B: Deskriptori tla s kriterijima za zdravo stanje tla utvrđenima na razini država članica
Višak hranjivih tvari u tlu
Fosfor koji se može ekstrahirati (mg po kg)
< „maksimalna vrijednost”;
„maksimalnu vrijednost” utvrđuje država članica unutar raspona od 30 do 50 mg kg-1.
Nema izuzeća
Zagađenje tla
—koncentracija teških metala u tlu: As, Sb, Cd, Co, Cr (ukupni), Cr (VI), Cu, Hg, Pb, Ni, Tl, V, Zn (µg po kg)
— koncentracija odabranih organskih kontaminanata koje su utvrdile države članice uzimajući u obzir postojeće granične vrijednosti koncentracije, npr. za kvalitetu vode i emisije u zrak, u zakonodavstvu Unije
Razumno jamstvo, dobiveno uzorkovanjem s točke tla, utvrđivanjem i istraživanjem zagađenih lokacija i na temelju drugih relevantnih informacija, da ne postoji neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi i okoliš zbog zagađenja tla.
Staništa s prirodno visokom koncentracijom teških metala koja su uključena u Prilog I. Direktivi Vijeća 92/43/EEZDirektiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.). ostaju zaštićena.
Nema izuzeća
Smanjenje kapaciteta tla za zadržavanje vode
Kapacitet uzorka tla za zadržavanje vode (volumen vode/volumen zasićenog tla u postocima)
Procijenjena vrijednost ukupnog kapaciteta za zadržavanje vode u određenoj teritorijalnoj jedinici tla po riječnom slijevu ili podslijevu iznad je minimalnog praga.
Minimalni prag (u tonama) određuje država članica na razini teritorijalne jedinice tla i riječnog slijeva ili podslijeva, i to tako da taj prag može pridonijeti ublažavanju utjecaja poplava nakon obilnih kiša ili razdoblja niske razine vlage u tlu zbog suša.
Nema izuzeća
Dio B 2. razina za plan praćenja tla
Država članica ispunjava uvjete za 2. razinu za plan praćenja tla ako:
–kumulativno uključuje sve deskriptore tla za 1. razinu i kriterije definirane u 2. stupcu za plan uzorkovanja u dijelu B te uključuje najmanje 50 % deskriptora tla u dijelu B ili
–kumulativno ispunjava kriterije za plan uzorkovanja tla 1. razine i uključuje sve deskriptore tla u dijelovima A i B.
Plan uzorkovanja
Referentna metodologija
Kriteriji koje treba ispuniti
Iznimke
Napomene
Stratificirano sustavno uzorkovanje s pomoću prostorne mreže kako bi se osigurala homogena pokrivenost državnog područja države članice za sve vrste zemljišta. Dodatne informacije kao što su zone okoliša ili vrste tla također se mogu upotrebljavati za daljnje poboljšanje plana uzorkovanja.
Ako su dostupne, države članice koordiniraju dodjelu točaka uzorkovanja s drugim postojećim programima praćenja, kao što su nacionalni inventari vegetacije i šuma. Isto vrijedi i za druge vrste popisa, kao što je popis poljoprivrednih gospodarstava, kako bi se omogućilo bolje prikupljanje podataka o praksama upravljanja i optimizacija troškova.
Dodjela i veličina uzorka određuju se znanstveno utvrđenim metodama za primijenjeni plan uzorkovanja, kao što su metode na koje upućuje Bethel (1989.) za stratificirano nasumično uzorkovanje.
a)osigurati ujednačenu pokrivenost državnog područja države članice za sve vrste tla (npr. uvođenjem sustavnog stratfikatora (npr. kontinuirane mreže) u okviru plana uzorkovanja.
b)Stratificirano nasumično uzorkovanje na temelju vrste zemljišta; stratifikatori mogu uključivati klimatske uvjete, vrstu tla, vrstu zemljišta i administrativne regije u skladu s člankom 4.
c)Pri procjeni minimalnog ukupnog broja uzoraka koristi se postupak iz 1. razine.
d)omogućiti da se 20 % mjesta uzorkovanja namijeni ciljanom uzorkovanju povezanom s ispitnim postupcima ili procjenom rizika.
-
Preporučuje se da osmišljavanje i provedba sustava praćenja tla uključuju više dionika i, prema potrebi, međunarodne sporazume o granicama kako bi se uzele u obzir troškovno učinkovite mjere i dostupna stručnost.
Faktori degradacije
Faktor degradacije
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene
Salinizacija
—Električna vodljivost (Siemens po metru (S m-1))
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Iskorištavanje zemljišta
—Prekrivanje tla (kao postotak zemljišta prekrivenog bilo kojom vrstom umjetne infrastrukture na 100 m²)
-
Kao referencu bi mjesto uzorkovanja trebalo smatrati središtem ove procjene.
Zagađenje tla
—Farmaceutski i veterinarski proizvodi
-

Zbijanje tla
—Volumna gustoća u dubljem sloju tla; države članice mogu zamijeniti taj deskriptor jednakovrijednim parametrom (g po cm3)
Tla kojima se ne upravlja na prirodnim zemljištima
Provodi se za podzemlje (30 – 50, 50 – 100 cm)
Ekološke funkcije tla
Ekološka funkcija
Deskriptor tla
Iznimke

Kruženje hranjivih tvari
—mineralizacija dušika,
—dostupnost dušika
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Agregacija tla
—frakcija stabilna u vodi – gruba tvar
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Enzimska aktivnost
—Potencijal enzimske aktivnosti za kiselu fosfatazu (EC 3.13.2)
—Potencijal enzimske aktivnosti za N-acetilglukozaminidazu (EC 3.2.1.50)
—Potencijal enzimske aktivnosti za ksilozidazu (EC 3.2.1.37)
—Potencijal enzimske aktivnosti za celobiohidrolazu (EC 3.2.1.91)
—Potencijal enzimske aktivnosti za β-glukozidazu (EC 3.2.1.21)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Biomasa tla
—Mikrobna biomasa kako je označena markerom masnih kiselina (biomasa po mikrobnoj funkcionalnoj skupini; ng FAME g-1 suha masa tla)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Bioraznolikost tla
Obilježje bioraznolikosti tla
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene
Taksonomska raznolikost
—Raznolikost (bogatost) životinja u tlu po skupini na temelju morfoloških metoda, a može uključivati i identifikaciju slike (nematode (za nematode klasifikaciju treba provesti barem na razini obitelji) i gujavice (za gujavice klasifikaciju treba napraviti do razine vrste))
—Taksonomski broj bioraznolikosti tla po taksonomskoj skupini na temelju metagenoma
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Brojnost populacije
—Ukupna brojnost gljiva (upotrebom unutarnje prepisujuće razmaknice (ITS))
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Stanište tla
Obilježje staništa tla
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene

[Am. 199]

Dio C: Deskriptori tla bez kriterija
Aspekt degradacije tla
Deskriptor tla
Višak hranjivih tvari u tlu
Dušik u tlu (mg g-1)
Zakiseljavanje
Kiselost tla (pH)
Zbijanje površinskog sloja tla
Volumna gustoća u površinskom sloju tla (A-horizontKako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje (https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf).) (g cm-3)
Gubitak bioraznolikosti tla
Bazalna respiracija tla (mm3 O2 g-1 sat-1) u suhom tlu
Države članice mogu odabrati i druge neobvezne deskriptore bioraznolikosti tla, kao što su:
— metabarkodiranje bakterija, gljiva, protista i životinja,
— brojnost i raznolikost nematoda,
— mikrobna biomasa,
— brojnost i raznolikost gujavica (na poljoprivrednim zemljištima),
—invazivne strane vrste i organizmi štetni za bilje.
Dio C: 3. razina za plan praćenja tla
Država članica ispunjava uvjete za 3. razinu za plan praćenja tla ako ispunjava uvjete 2. razine i uključuje najmanje 50 % deskriptora tla u dijelu C.
Faktori degradacije
Faktor degradacije
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene
Zagađenje tla
—Koncentracija mikroplastike i nanoplastike
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Ekološke funkcije tla
Ekološka funkcija
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene
Biomasa tla
—Biomasa životinja u tlu (po taksonomskoj skupini (nematode i gujavice); mg svježe (za nematode)/suhe (za gujavice) po g suhog tla)
—Korijenska biomasa (mg suhe mase po g suhe mase tla)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Zajedničke značajke korijenja
—Ukupni dušik prisutan u korijenju
—Gustoća po dužini korijena
—Srednji promjer korijena
—Promjena u promjeru korijena
—Sadržaj suhe tvari korijena
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Bioraznolikost tla

Obilježje bioraznolikosti tla
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene
Taksonomska raznolikost
—Raznolikost (bogatstvo) životinja u tlu po skupini (skokuni i grinje)
—Prisutnost invazivnih stranih vrsta
—Raznolikost virusa s pomoću metagenomskih pristupa
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Brojnost populacije
—Ukupna brojnost životinja u tlu po taksonomskoj skupini (nematode i gujavice)
-
Provodi se za površinski sloj tla (0 – 10 cm, 10 – 30 cm (nije obavezno))
Stanište tla
Obilježje staništa tla
Deskriptor tla
Iznimke
Napomene

[Am. 200]

Dio D: Pokazatelji preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla
Aspekt degradacije tla
Pokazatelji preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla
Preuzimanje zemljišta i prekrivanje tla
Ukupno umjetno zemljište (km² i % površine države članice)
Preuzimanje zemljišta, obrnuto preuzimanje zemljišta, neto preuzimanje zemljišta (prosjek godišnje – u km² i % površine države članice)
Prekrivanje tla (ukupno km² i % površine države članice)
Države članice mogu mjeriti i druge povezane neobvezne pokazatelje, kao što su:
—fragmentacija zemljišta,
—stopa recikliranja zemljišta,
—zemljište preuzeto za komercijalne aktivnosti, logistička čvorišta, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, površine kao što su zračne luke, ceste, rudnici,
—posljedice preuzimanja zemljišta, na primjer kvantifikacija gubitka usluga ekosustava ili promjena intenziteta poplava.

PRILOG II.

METODOLOGIJE

Dio A: Metodologija za određivanje točaka uzorkovanja

Aktivnost
Minimalni metodološki kriteriji
Određivanje točaka uzorkovanja tla (istraživanje na uzorku)
Istraživanje na uzorku osmišljava se na temelju cjelovitog okvira uzorka koji sadržava najbolje dostupne informacije o raspodjeli svojstava tla, uključujući, ali ne ograničavajući se na informacije koje proizlaze iz prethodnih nacionalnih mjerenja i mjerenja u okviru programa LUCAS.
Sustav uzorkovanja mora biti stratificirano nasumično uzorkovanje optimizirano za deskriptore zdravlja tla.
Veličina nacionalnog uzorka mora ispunjavati zahtjev maksimalnog postotka pogreške (ili koeficijenta varijacije) od 5 % za procjenu područja sa zdravim tlima.
Komisijin uzorak za istraživanje, utvrđen u skladu s člankom 6. stavkom 4., može činiti najviše 20 % nacionalnih uzoraka.
Dodjela i veličina uzorka određuju se primjenom Bethelova algoritma (Bethel, 1989.)Bethel, J. 1989. Sample Allocation in Multivariate Surveys. Survey Methodology 15: 47–57. uzimajući u obzir potrebnu maksimalnu pogrešku u procjeni.

Dio A: Opće metode za uzorkovanje bioraznolikosti tla i ekoloških funkcija tla

Aktivnost
Referentni metodološki kriteriji
Ekološko praćenje tla
Cilj je upotreba jednostavnog protokola uzorkovanja tla kojim se može standardizirati ekološko uzorkovanje tla u državama članicama i koji je primjenjiv na 1. i 2. razinu za ekološke deskriptore tla (ekološke funkcije tla, bioraznolikost tla i deskriptori staništa tla), osim deskriptora faune tla.
U skladu s protokolom uzorkovanja donesenim za SoilBON, uzimajući u obzir homogenu kvadratnu površinu od 30 x 30 metara, utvrđuje se devet poduzoraka koji odgovaraju rubovima kvadrata, njegovom središtu i međutočkama. Upotrebom metalne vadilice za tlo ili slične naprave, ekstrahira se tlo volumena 5 cm, promjera 5 cm i dubine 10 cm. Dubina tla može se povećati na 30 cm, ali treba odvojiti prvi (do 10 cm) i drugi sloj.
Praćenje faune tla
Za gujavice: ručno sortiranje primjenom protokola za uzorkovanje u skladu s protokolom uzorkovanja kako su 2020. utvrdili Briones i dr.
Za nematode: u skladu s kriterijima utvrđenima u standardnom protokolu uzorkovanja SoilBON.
Za skokne i grinje: u skladu s protokolima koji su 2022. utvrdili Potapov i dr.
Ostali deskriptori tla na temelju točaka
Države članice upotrebljavaju metodologiju programa LUCAS za tlo kao referencu za uzorkovanje tla.

[Am. 201]

Dio B: Metodologija za utvrđivanje ili procjenu vrijednosti deskriptora tla

Ako je utvrđena referentna metodologija, upotrebljava se ta referentna metodologija ili druga metodologija pod uvjetom da je dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna te da je dostupna validirana funkcija prijenosa.

Deskriptor tla
Referentna metodologija
Minimalni metodološki kriteriji
Potrebna validirana funkcija prijenosa (ako se koristi metodologija koja se razlikuje od referentne metodologijeMetodologije koje se razlikuju od referentne metodologije moraju biti dostupne u znanstvenoj literaturi ili javno dostupne.)
Tekstura tla (sadržaj gline, praha i pijeska – potrebno za određivanje drugih deskriptora i povezanih raspona)
Metoda kojoj se daje prednost: ISO 11277:1998 Određivanje raspodjele veličine čestica (mehaničkog sastava) u mineralnom dijelu tla – Metoda prosijavanja i sedimentacije
Alternativna metoda: ISO 13320:2009 Analiza veličine čestica – Metode laserske difrakcije

DA
Električna vodljivost
1. opcija: metoda mjerenja zasićenog ekstrakta tla (eEC) (FAO SOP: GLOSOLAN-SOP-08https://www.fao.org/3/cb3355en/cb3355en.pdf )
2. opcija: ISO 11265:1994 Određivanje specifične električne vodljivosti

DA
Stopa erozije tla

Pri procjeni stope erozije tla uzimaju se u obzir sve mjere poduzete za ublažavanje ili kompenzaciju rizika od erozije, uključujući mjere za ublažavanje posljedica požara.
Procjena stope erozije tla mora obuhvaćati sve relevantne procese erozije, kao što su erozija uzrokovana djelovanjem vode ili vjetra, žetvom ili obradom tla.
Erozija tla vodom procjenjuje se uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:
—svojstva tla (npr. podložnost eroziji, stvaranje pokorice, hrapavost tla),
—klimu (npr. erozivni potencijal oborina – intenzitet i trajanje, uzimajući u obzir relevantna predviđanja klimatskih promjena za određeno područje),
—topografiju (npr. strmost i duljina padina),
—vegetacijski pokrov, vrstu usjeva, prakse korištenja zemljišta i prakse upravljanja njime radi kontrole ili smanjenja erozije,
—prakse upravljanja (npr. pokrovni usjevi, smanjena obrada tla, malčiranje itd.),
—izgorena područja.
Erozija tla vjetrom procjenjuje se uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:
—svojstva tla (npr. podložnost eroziji),
—klimu (npr. vlažnost tla, brzina vjetra, isparavanje),
—vegetaciju (npr. vrsta usjeva),
—prakse upravljanja radi kontrole ili smanjenja erozije (npr. nasadi za zaštitu od vjetra).
Nije primjenjivo
Organski ugljik u tlu
ISO 10694:1995 Određivanje organskoga i ukupnog ugljika suhim spaljivanjem

DA
Volumna gustoća u dubljem sloju tla (B-horizontKako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje (https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf). ) ili jednakovrijedan parametarJednakovrijedan prema izvješću Europske agencije za okoliš: Soil monitoring in Europe – Indicators and thresholds for soil health assessments — Europska agencija za okoliš (europa.eu) koji odaberu države članice
ISO 11272:2017 za određivanje volumne gustoće suhog tla
Ako se odabere jednakovrijedan parametar, metodologija mora biti europska ili međunarodna norma ako je dostupna; ako takva norma nije dostupna, odabrana metodologija mora biti dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna.

DA
Fosfor koji se može ekstrahirati
ISO 11263:1994 za spektrometrijsko određivanje fosfora topljivog u otopini natrijeva hidrogenkarbonata (P-Olsen)

DA
—Koncentracija teških metala u tlu: As, Sb, Cd, Co, Cr (ukupni), Cr (VI), Cu, Hg, Pb, Ni, Tl, V, Zn
— Koncentracija odabranih organskih kontaminanata koje su utvrdile države članice uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo Unije (npr. o kvaliteti vode ili pesticidima)
Potencijalni okolišno dostupan sadržaj teških metala u tlu na temelju norme ISO 17586:2016 uz primjenu razrijeđene dušične kiseline.
Primjena europskih ili međunarodnih normi, ako su dostupne; ako takva norma nije dostupna, odabrana metodologija mora biti dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna.
DA
Nije primjenjivo
Kapacitet tla za zadržavanje vode
Metodologija za određivanje vrijednosti za jednu točku uzorkovanja:
1. opcija: LABORATORIJ: ISO 11274:2019 za određivanje sposobnosti zadržavanja vode
2. opcija: PROCJENA: primijeniti metodologiju opisanu u znanstvenom članku New generation of hydraulic pedotransfer functions for Europe na temelju teksture (ili distribucije veličine čestica) i organskog ugljika u tlu.
Minimalni kriteriji za procjenu ukupnog kapaciteta za zadržavanje vode u određenoj teritorijalnoj jedinici tla na razini riječnog slijeva ili podslijeva:
—za površinu zemljišta koja nije preuzeta procijeniti ukupnu vrijednost kapaciteta tla za zadržavanje vode,
—za površinu zemljišta koja je preuzeta razmotriti da se za nepropusna područja odredi da je kapacitet za zadržavanje vode jednak nuli, a da se polupropusnim i drugim umjetnim područjima razmjerno pripišu srednje vrijednosti.
DA (za vrijednost na točki uzorkovanja)
Dušik u tlu
ISO 11261:1995 za određivanje ukupnog dušika u tlu prilagođenom Kjedahlovom metodom

DA
Kiselost tla
ISO 10390:2005 za određivanje pH-vrijednosti ekstrakta H2O i CaCl2 (pH-H2O i pH-CaCl2)

DA
Volumna gustoća u površinskom sloju tla (A-horizontKako je definirano u Smjernicama FAO-a za opis tla, 5. poglavlje (https://www.fao.org/3/a0541e/a0541e.pdf). )
ISO 11272:2017 za određivanje volumne gustoće suhog tla

DA
Bazalna respiracija tla
Države članice mogu odabrati i neobvezne deskriptore bioraznolikosti tla, kao što su:
— metabarkodiranjeSekvenciranje barkodova DNK-a za mjerenje taksonomske i funkcionalne raznolikosti arheja, bakterija, gljiva i drugih eukariota, kao što je učinjeno u sklopu istraživanja bioraznolikosti tla LUCAS na temelju https://doi.org/10.1111/ejss.13299. bakterija, gljiva, protista i životinja,
— brojnost i raznolikost nematoda,
— mikrobna biomasa,
— brojnost i raznolikost gujavica (na poljoprivrednim zemljištima).
Slijediti upute opisane u znanstvenom članku Microbial biomass and activities in soil as affected by frozen and cold storagehttps://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0038071797001259
Primjena europskih ili međunarodnih normi, ako su dostupne; ako takva norma nije dostupna, odabrana metodologija mora biti dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna.
DA
Za druge deskriptore bioraznolikosti tla: Nije primjenjivo
Deskriptor tla
Referentna metodologija
Minimalni metodološki kriteriji
Potrebna validirana funkcija prijenosa (ako se koristi metodologija koja se razlikuje od referentne metodologije)
Tekstura tla (sadržaj gline, praha i pijeska – potrebno za određivanje drugih deskriptora i povezanih raspona)
Metoda kojoj se daje prednost: ISO 11277:1998 Određivanje raspodjele veličine čestica (mehaničkog sastava) u mineralnom dijelu tla – Metoda prosijavanja i sedimentacije
Alternativna metoda: ISO 13320:2009 Analiza veličine čestica – Metode laserske difrakcije

DA
Električna vodljivost
1. opcija: metoda mjerenja zasićenog ekstrakta tla (eEC) (FAO SOP: GLOSOLAN-SOP-08 https://www.fao.org/3/cb3355en/cb3355en.pdf)
2. opcija: ISO 11265:1994 Određivanje specifične električne vodljivosti

DA
Stopa erozije tla

Pri procjeni stope erozije tla uzimaju se u obzir sve mjere poduzete za ublažavanje ili kompenzaciju rizika od erozije, uključujući mjere za ublažavanje posljedica požara.
Procjena stope erozije tla mora obuhvaćati sve relevantne procese erozije, kao što su erozija uzrokovana djelovanjem vode ili vjetra, žetvom ili obradom tla.
Erozija tla vodom procjenjuje se uzimajući u obzir sljedeće faktore:
—svojstva tla (npr. podložnost eroziji, stvaranje pokorice, hrapavost tla),
—klimu (npr. erozivni potencijal oborina – intenzitet i trajanje, uzimajući u obzir relevantna predviđanja klimatskih promjena za određeno područje),
—topografiju (npr. strmost i duljinu padina),
—vegetacijski pokrov, vrstu usjeva i šume, prakse korištenja zemljišta i prakse upravljanja njime radi kontrole ili smanjenja erozije,
—prakse upravljanja (npr. pokrovne usjeve, smanjena obrada tla, malčiranje itd.),
—izgorena područja.
Erozija tla vjetrom procjenjuje se uzimajući u obzir sljedeće faktore:
—svojstva tla (npr. podložnost eroziji),
—klimu (npr. vlažnost tla, brzinu vjetra, isparavanje),
—vegetaciju (npr. vrsta usjeva),
—prakse upravljanja radi kontrole ili smanjenja erozije (npr. nasade za zaštitu od vjetra).
—izgorena područja
nije primjenjivo
Organski ugljik u tlu
ISO 10694:1995 Određivanje organskoga i ukupnog ugljika suhim spaljivanjem

DA
Volumna gustoća u dubljem sloju tla ili jednakovrijedan Equivalent according to the EEA report: Soil monitoring in Europe – Indicators and thresholds for soil health assessments – Europska agencija za okoliš (europa.eu) parametar koji odaberu države članice
ISO 11272:2017 za određivanje volumne gustoće suhog tla
Ako se odabere jednakovrijedan parametar, metodologija mora biti europska ili međunarodna norma ako je dostupna; ako takva norma nije dostupna, odabrana metodologija mora biti dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna.

DA
Fosfor koji se može ekstrahirati
ISO 11263:1994 za spektrometrijsko određivanje fosfora topljivog u otopini natrijeva hidrogenkarbonata (P-Olsen)

DA
–koncentracija teških metala u tlu: As, Sb, Cd, Co, Cr (ukupni), Cr (VI), Cu, Hg, Pb, Ni, Tl, V, Zn
– koncentracija odabranih organskih kontaminanata koje su utvrdile države članice uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo Unije (npr. o kvaliteti vode ili pesticidima)
–Ostaci pesticida i biocida, veterinarski proizvodi
–PFAS-ovi
Potencijalni okolišno dostupan sadržaj teških metala u tlu na temelju norme ISO 17586:2016 uz primjenu razrijeđene dušične kiseline.
Primjena europskih ili međunarodnih normi, ako su dostupne; ako takva norma nije dostupna, odabrana metodologija mora biti dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna.
DA
nije primjenjivo
Kapacitet tla za zadržavanje vode
Metodologija za određivanje vrijednosti za jednu točku uzorkovanja:
1. opcija: LABORATORIJ: ISO 11274:2019 za određivanje sposobnosti zadržavanja vode
2. opcija: PROCJENA: primijeniti metodologiju opisanu u znanstvenom članku New generation of hydraulic pedotransfer functions for Europe na temelju teksture (ili distribucije veličine čestica) i organskog ugljika u tlu.
Minimalni kriteriji za procjenu ukupnog kapaciteta za zadržavanje vode u određenoj teritorijalnoj jedinici tla na razini riječnog slijeva ili podslijeva:
—za površinu zemljišta koja nije preuzeta procijeniti ukupnu vrijednost kapaciteta tla za zadržavanje vode,
—za površinu zemljišta koja je preuzeta razmotriti da se za nepropusna područja odredi da je kapacitet za zadržavanje vode jednak nuli, a da se polupropusnim i drugim umjetnim područjima razmjerno pripišu srednje vrijednosti.
DA
Dušik u tlu
ISO 11261:1995 za određivanje ukupnog dušika u tlu prilagođenom Kjedahlovom metodom

DA
Kiselost tla
ISO 10390:2005 za određivanje pH-vrijednosti ekstrakta H2O i CaCl2 (pH-H2O i pH-CaCl2)

DA
Volumna gustoća u površinskom sloju tla
ISO 11272:2017 za određivanje volumne gustoće suhog tla

DA
Kruženje hranjivih tvari
Za mineralizaciju dušika uzorci tla sušeni na zraku ponovno se natapaju kako bi dosegli 80 % svojeg vodnog kapaciteta i inkubiraju se u laboratoriju 14 dana na 30 °C. Potencijalna neto stopa mineralizacije dušika procjenjuje se kao razlika između početnog i konačnog anorganskog dušika. Dostupnost hranjivih tvari u tlu izračunava se s pomoću simulatora korijena, a dostupni N i P određuju se kolorimetrijskim određivanjem na temelju reakcije s amonijevim molibdatom.

DA
Agregacija tla
Ti deskriptori tla prijavljeni su kao agregati tla stabilni u vodi koji se procjenjuju određivanjem otpornosti agregata u tlu na vodu kao destruktivnu silu, primjenom pristupa izmijenjenog iz rada Kemper i Rosenau (1986.). Dobiveni indeks predstavlja postotak agregata stabilnih u vodi
promjera manjeg od 4 mm. Osim toga, krhotine (tj. grube tvari) odvajaju se od frakcije stabilne u vodi kako bi se točno odredio udio agregata stabilnih u vodi (WSA) u uzorku: %WSA=(frakcija stabilna u vodi – gruba tvar)/(4 g grube tvari).

DA
Enzimska aktivnost
U skladu s indikacijama koje su opisali Zeis i dr., 2022.

DA
Respiracija tla
Slijediti upute opisane u znanstvenom članku „Microbial biomass and activities in soil as affected by frozen and cold storage“ https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0038071797001259

DA
Razgradnja otpada

Primjena europskih ili međunarodnih normi, ako su dostupne; ako takva norma nije dostupna, odabrana metodologija mora biti dostupna u znanstvenoj literaturi ili javno dostupna.
nije primjenjivo
Biomasa tla
U skladu s indikacijama koje su opisali Guerra i dr., 2021., Briones i dr. 2020., i Potapov i dr. 2022.

DA
Zajedničke značajke korijenja
U skladu s indikacijama koje su opisali Guerra i dr., 2021.

DA
Taksonomska raznolikost
U skladu s indikacijama koje su opisali Guerra i dr., 2021.

DA
Brojnost populacije
U skladu s indikacijama koje su opisali Guerra i dr., 2021.

DA
Unutarvrsna genetska raznolikost
U skladu s indikacijama koje su opisali Guerra i dr., 2021.

DA
Struktura tla
Granulometrijska analiza provodi se na prosijanom tlu (Ø < 2 mm) nakon uništenja organske tvari s pomoću H2O2. Disperzija se provodi otopinom heksametafosfata/natrijeva karbonata i miješa se 16 sati. Predmetne granulometrijske frakcije preporučuje Međunarodna unija za znanost o tlu (Atterberg Scale), a to su grubi pijesak (2 > Ø > 0.2 mm), sitni pijesak (0.2 > Ø > 0.02 mm), prah (0.02 > Ø > 0.002 mm) i glina (Ø < 0.002 mm). Gruba frakcija pijeska određuje se prosijavanjem, frakcije praga i gline određuju se sedimentacijom i pipetiranjem primjenom Robinsonove pipete, a sitni pijesak sedimentacijom i dekantiranjem. Vremena sedimentacije izračunavaju se na temelju Stokesova zakona.

DA

[Am. 202]

Dio C: Minimalni metodološki kriteriji za određivanje vrijednosti pokazatelja preuzimanja zemljišta i prekrivanja tla

—Za preuzimanje zemljišta, obrnuto preuzimanje zemljišta i neto preuzimanje zemljišta korištene metodologije trebale bi biti u skladu s definicijama iz članka 3. i Priloga I.

—Prekrivanje tla izražava se u postocima, kao omjer prekrivene površine i ukupne površine.

—Odabrane metodologije moraju biti dostupne u znanstvenoj literaturi ili javno dostupne.

PRILOG III.

NAČELA ODRŽIVOG UPRAVLJANJA TLOM

Primjenjuju se sljedeća načela:

(a) izbjegavati da tlo ostane nezasađeno, i to tako da se uspostavi i održava vegetativni pokrov tla, posebno tijekom ekološki osjetljivih razdoblja;

(b) minimizirati fizičke poremećaje tla;

(c) izbjegavati unos ili ispuštanje u tlo tvari koje bi mogle naštetiti zdravlju ljudi ili okolišu ili pogoršati zdravlje tla;

(d) osigurati da upotreba strojeva bude prilagođena čvrstoći tla te da broj i učestalost radova na tlu budu ograničeni tako da ne ugrožavaju zdravlje tla;

(e) pri gnojidbi osigurati prilagodbu stanju tla i potrebama bilja i stabala na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju te dati prednost kružnim rješenjima kojima se obogaćuje organski sadržaj;

(f) kad je riječ o navodnjavanju, maksimalno povećati učinkovitost sustava navodnjavanja i upravljanja navodnjavanjem te osigurati da pri upotrebi reciklirane otpadne vode kvaliteta vode ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća1Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.)., a ako se upotrebljava voda iz drugih izvora, da ne narušava zdravlje tla;

(g) osigurati zaštitu tla stvaranjem i održavanjem odgovarajućih obilježja krajobraza na razini krajobraza2To se načelo ne primjenjuje na šumska tla.;

(h) u uzgoju usjeva, bilja ili stabala upotrebljavati vrste prilagođene lokaciji ako se time može spriječiti degradacija tla ili doprinijeti poboljšanju zdravlja tla, uzimajući u obzir i prilagodbu klimatskim promjenama;

(i) osigurati optimizirane razine vode u organskim tlima kako se ne bi negativno utjecalo na strukturu i sastav takvih tala3To se načelo ne primjenjuje na urbana tla.;

(j) u uzgoju usjeva osigurati plodored i raznolikost usjeva uzimajući u obzir različite porodice usjeva, korijenske sustave, potrebe za vodom i hranjivim tvarima te integriranu zaštitu bilja;

(k) prilagoditi kretanje stoke i vrijeme ispaše uzimajući u obzir vrste životinja i gustoću populacije kako se ne bi ugrozilo zdravlje tla ni smanjila sposobnost tla da osigura krmivo;

(l) u slučaju poznatog nerazmjernog gubitka jedne ili više funkcija koje znatno smanjuju kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava primijeniti ciljane mjere za obnavljanje tih funkcija tla. [Am. 260]

PRILOG IV.

PROGRAMI, PLANOVI, CILJEVI I MJERE IZ ČLANKA 10.

U obzir se uzima sljedeći okvirni popis programa, planova, ciljeva i mjera: [Am. 214]

(1)Nacionalni planovi obnove izrađeni u skladu s Uredbom …/…1+ Ured za publikacije: umetnuti broj Uredbe o obnovi prirode iz dokumenta COM(2022) 304.+.

(2)Strateški planovi koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115.

(3)Kodeks dobre poljoprivredne prakse i programi djelovanja za proglašene ranjive zone doneseni u skladu s Direktivom 91/676/EEZ.

(4)Mjere očuvanja i akcijski okvir mjera rangiranih prema prioritetu uspostavljeni za područja mreže Natura 2000 u skladu s Direktivom 92/43/EEZ.

(5)Mjere za postizanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja tijela površinskih voda i dobrog kemijskog i količinskog stanja tijela podzemnih voda uključene u planove upravljanja riječnim sljevovima pripremljene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

(6)Mjere upravljanja rizicima od poplava uključene u planove upravljanja rizicima od poplava pripremljene u skladu s Direktivom 2007/60/EZ.

(7)Planovi upravljanja sušama iz Strategije Unije za prilagodbu klimatskim promjenama.

(8)Nacionalni programi djelovanja uspostavljeni u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije.

(8a) Nacionalne strategije i akcijski planovi za bioraznolikost razvijeni u skladu s člankom 6. Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti. [Am. 215]

(9)Ciljevi utvrđeni na temelju Uredbe (EU) 2018/841.

(10)Ciljevi utvrđeni na temelju Uredbe (EU) 2018/842.

(11)Nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka izrađeni u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 i podaci o praćenju učinaka onečišćenja zraka na ekosustave dostavljeni u skladu s tom direktivom.

(12)Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.

(13)Procjene rizika i planiranje upravljanja rizicima od katastrofa u skladu s Odlukom br. 1313/2013/EU.

(14)Nacionalni akcijski planovi doneseni u skladu s člankom 4. Direktive 2009/128/EZ8. Uredbe …/…2+ Ured za publikacije: umetnuti broj Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) 2021/2115 iz dokumenta COM(2022) 305.+. [Am. 216]

PRILOG V.

OKVIRNI POPIS MJERA ZA SMANJENJE RIZIKA

(1)Tehnike remedijacije za remedijaciju in situ ili ex situ:

(a)tehnike fizičke remedijacije:

(a)ekstrakcija pare, propuhivanje zrakom;

(b)toplinska obrada, ubrizgavanje pare, toplinska desorpcija, vitrifikacija;

(c)pranje i ispiranje tla;

(d)elektrokinetička ekstrakcija;

(e)uklanjanje tekućeg sloja;

(f)iskopavanje i odlaganje;

(b)tehnike biološke remedijacije:

(a)stimulacija aerobne ili anaerobne razgradnje; bioremedijacija, biostimulacija, bioaugmentacija, bioventiliranje, bioprskanje;

(b)fitoekstrakcija, fitovolatilizacija, fitorazgradnja;

(c)kompostiranje, poboljšivači tla, obrada zemljišta radi pročišćavanja (engl. landfarming) i sustavi bioreaktora;

(d)biofiltracija, močvarna područja za biološko pročišćavanje i biofiltri prekriveni travom;

(e)prirodna atenuacija;

(c)tehnike kemijske remedijacije:

(a)kemijska oksidacija;

(b)kemijska redukcija i reakcije redukcije i oksidacije (redoks);

(c)crpljenje i pročišćavanje podzemne vode;

(d)tehnike remedijacije za izolaciju, zadržavanje i praćenje:

(a)prekrivanje površine tla nepropusnim slojem, reaktivne barijere, enkapsulacija;

(b)kemijska stabilizacija, solidifikacija i imobilizacija;

(c)geohidrološka izolacija i zadržavanje;

(d)fitostabilizacija;

(e)kontrola i naknadno održavanje s pomoću otvora za praćenje.

(2)Mjere za smanjenje rizika osim remedijacije:

(a)ograničavanje uzgoja i potrošnje usjeva i povrća;

(b)ograničavanje konzumacije jaja;

(c)ograničavanje pristupa kućnih ljubimaca ili domaćih životinja;

(d)ograničavanje vađenja ili korištenja podzemnih voda za piće, osobnu higijenu ili industrijske svrhe;

(e)ograničavanje rušenja, otkrivanja ili gradnje na lokaciji;

(f)ograničavanje pristupa lokaciji ili blizini lokacije (npr. ogradom);

(g)ograničavanje korištenja zemljišta ili prenamjenâ zemljišta;

(h)ograničavanje kopanja, bušenja ili iskapanja;

(i)uvođenje ograničenja kako bi se izbjegao dodir s tlom, prašinom ili zrakom u zatvorenom prostoru i primijenile mjere opreza radi zaštite zdravlja ljudi (npr. respiratori, rukavice, mokro čišćenje itd.).

(3)Najbolje raspoložive tehnike iz Direktive 2010/75/EU.

(4)Mjere koje nadležna tijela i industrijski subjekti poduzimaju nakon velikih nesreća u skladu s Direktivom 2012/18/EU.

PRILOG VI.

FAZE I ZAHTJEVI ZA PROCJENU RIZIKA ZA ODREĐENU LOKACIJU

1.Za karakterizaciju zagađenja potrebno je utvrditi kontaminante prisutne na lokaciji te njihov izvor, koncentraciju, kemijski oblik i distribuciju u tlu i podzemnim vodama. Prisutnost i koncentracija kontaminanata utvrđuje se uzorkovanjem i istraživanjem tla.

2.U okviru procjenjivanja izloženosti utvrđuje se put kojim kontaminanti u tlu mogu doprijeti do receptora. Putovi izlaganja mogu uključivati udisanje, gutanje, dodir s kožom, apsorpciju biljaka, migraciju u podzemne vode i drugo. Te se informacije kombiniraju s učestalošću i trajanjem izlaganja i karakteristikama receptora kao što su dob, spol i zdravstveno stanje kako bi se procijenila apsorpcija kontaminanata. Poveznice između izvora, putova i receptora sažete su u grafičkom, shematskom i pojednostavnjenom prikazu – konceptualnom modelu lokacije.

3.Procjena toksičnosti ili opasnosti uključuje procjenu mogućih učinaka kontaminanata na zdravlje i okoliš na temelju doze i trajanja izloženosti. U toksikološkoj procjeni ili procjeni opasnosti uzima se u obzir inherentna toksičnost kontaminanata i osjetljivost pojedinih populacija, kao što su životinje, mikroorganizmi, biljke, djeca, trudnice, starije osobe itd. Toksikološke informacije koriste se za procjenu referentnih doza ili koncentracija, koje se primjenjuju za karakterizaciju rizika.

4.Za karakterizaciju rizika potrebno je integrirati informacije iz prethodnih koraka kako bi se procijenili razmjer i vjerojatnost štetnih učinaka zagađene lokacije na zdravlje ljudi i okoliš, uključujući učinke zbog migracije zagađenja na druge okolišne medije. Karakterizacija rizika pomaže u određivanju prioriteta kad je riječ o potrebi za mjerama za smanjenje rizika i remedijacijom. Može pomoći i u definiranju ciljeva remedijacije ili upravljanja za određenu lokaciju, npr. postizanje maksimalnih prihvatljivih granica ili analitičkih vrijednosti specifičnih za lokaciju koje se temelje na riziku.

PRILOG VII.

SADRŽAJ REGISTRA POTENCIJALNO ZAGAĐENIH LOKACIJA I ZAGAĐENIH LOKACIJA

Dizajn i prikaz podataka u registru moraju javnosti omogućavati praćenje napretka u upravljanju potencijalno zagađenim i zagađenim lokacijama. Registar mora sadržavati i prikazivati sljedeće informacije na razini lokacije za poznate potencijalno zagađene lokacije, zagađene lokacije, zagađene lokacije za koje su potrebne daljnje mjere i zagađene lokacije na kojima su poduzete ili se poduzimaju mjere:

(a)koordinate, adresu ili katastarske parcele lokacije u skladu s Direktivom (EU) 2019/1024 i Direktivom 2007/2/EZ;

(b)godinu uključivanja u registar;

(c)rizične aktivnosti koje su poduzete ili se odvijaju na lokaciji, a uzrokuju zagađenje ili mogu uzrokovati zagađenje;

(d)stanje upravljanja lokacijom;

(e)zaključak o prisutnosti ili nepostojanju zagađenja, njegovoj koncentraciji i vrsti i riziku od zagađenja (ili preostalog zagađenja nakon remedijacije) ako su informacije o tim elementima već dostupne iz istraživanja tla i procjene rizika iz članaka 14. i 15.;

(f)potrebne sljedeće mjere i koraci upravljanja na koje se upućuje u člancima 14. i 15., uključujući njihov vremenski okvir.

Registar može sadržavati i sljedeće informacije, ako su dostupne, na razini lokacije za poznate potencijalno zagađene lokacije, zagađene lokacije, zagađene lokacije za koje su potrebne daljnje mjere i zagađene lokacije na kojima su poduzete ili se poduzimaju mjere:

(a)informacije o okolišnim dozvolama izdanima za predmetnu lokaciju, uključujući početnu i završnu godinu obavljanja aktivnosti;

(b)trenutačno i planirano korištenje zemljišta;

(c)rezultate istraživanja tla i izvješćâ o remedijaciji, kao što su koncentracije i konture zagađenja, konceptualni model lokacije, metodologija procjene rizika, korištene ili planirane tehnike, djelotvornost i procjene troškova mjera za smanjenje rizika.