(1)U Uniji trenutačno ne postoji zajednički pristup izračunu porezne osnovice za poduzeća kada ona posluju izvan nacionalnih granica. Poduzeća iz Unije stoga moraju poštovati pravila različitih sustava poreza na dobit ovisno o državi članici u kojoj posluju, što je malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) predstavlja prepreku za pristup unutarnjem tržištu. Poduzeća iz Unije, posebno MSP-ovi, suočavaju se s velikim troškovima povezanima s ispunjavanjem poreznih obveza jer ne postoji rješenje za izračun njihove porezne osnovice.

(2)Istodobno postojanje i međudjelovanje 27 različitih sustava poreza na dobit u Uniji čine složenim troškove ispunjavanja poreznih pravila i dovode do uvjeta za poduzeća koji mogu negativno utjecati na prekogranična ulaganja i otežati razvoj unutarnjeg tržišta u usporedbi s trećim zemljama. To trenutačno stanje u velikoj mjeri utječe na MSP-ove i postalo je očitije jer su globalizacija i digitalizacija gospodarstva znatno promijenile percepciju granica i poslovnih modela, posebno daljnji razvoj unutarnjeg tržišta, što zahtijeva poduzimanje daljnjih mjera. Nadalje, različiti pravni okviri dovode do različitih praksi poreznih uprava u državama članicama. To često podrazumijeva dugotrajne postupke koje karakteriziraju nepredvidivost i nedosljednost te visoki troškovi usklađivanja koji uvelike utječu na MSP-ove te ih odvraćaju od ulaganja u više država članica. Uzajamno povjerenje i dobra vjera među državama članicama potrebni su kako bi se postigla suradnja u području poreznih odluka te dovršilo, poboljšalo i dodatno razvilo unutarnje tržište.

(3)Različiti načini poslovanja na unutarnjem tržištu zahtijevaju različita rješenja za različita poduzeća kad je riječ o rješavanju trenutačnih izazova povezanih s njihovim prekograničnim poslovanjem. Manjim poduzećima teže je proširiti poslovanje preko granica nego većim poduzećima. Stoga je tim manjim poduzećima teže nositi se sa složenim postupcima i visokim troškovima usklađivanja, kao i s nesigurnošću u vezi s ulaganjem vlastitih sredstava na nepoznatom tržištu. Očito je da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u početnim fazama širenja trebaju rješenje kao što je pojednostavnjeni mehanizam za izračun oporezivog rezultata ako prekogranično posluju isključivo putem stalnih poslovnih jedinica ili maksimalno dva društva kćeri. Transparentnost je ključna za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(4)Kako bi se uklonila porezna nesigurnost i poteškoće u poštovanju pravila nepoznatog poreznog sustava pri poslovanju u drugoj državi članici ili drugim državama članicama (što je jedan od ključnih čimbenika koji MSP-ovima otežavaju širenje u inozemstvo), oporezivi rezultat stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri trebao bi se izračunavati na temelju pravila države članice u kojoj je sjedište (glavni ured MSP-a) rezidentno u porezne svrhe. To ujedno znači da će se i dalje primjenjivati načela kojima se uređuje pripisivanje prihoda stalnoj poslovnoj jedinici ili društvu kćeri, utvrđena u primjenjivom bilateralnom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između države članice stalne poslovne jedinice ili društva kćeri i države članice sjedišta. Kako bi se osiguralo da se novim pravilima zaista pojednostavnjuje poslovanje MSP-ova, njihova bi primjena trebala biti neobvezna pa stoga prepuštena izboru poreznog obveznika te bi trebalo omogućiti dovoljno prostora za njihovu primjenu i prilagodbu na nova pravila.

(5)Kako bi se spriječile nezakonite porezne prakse, osmišljena su čvrsta i posebna pravila protiv zlouporabe poreza, na primjer kako bi se uklonili rizici od izbjegavanja plaćanja poreza povezani s prijenosom porezne rezidentnosti MSP-a, a time i izbjeglo da se mjesto sjedišta određuje na temelju poreznih motiva. U skladu s tim potrebno je pratiti kretanja prometa koji se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici ili stalnim poslovnim jedinicama i/ili društvima kćerima kako bi se njihovo poslovanje zadržalo kao sporedno u odnosu na glavnu djelatnost koju bi trebalo obavljati sjedište. Na taj se način pravila ne bi mogla zloupotrijebiti uspostavom fiktivnih sjedišta dok se većina poslovnih aktivnosti odvija u inozemstvu.

(6)Međunarodni pomorski promet poseban je poslovni sektor koji podliježe posebnim poreznim režimima u nekoliko država članica. Ti se režimi uglavnom sastoje od izračuna porezne osnovice na temelju tonaže (tj. kapacitet prijevoza tereta) brodova kojima se upravlja, a ne na temelju stvarne dobiti ili gubitaka društva. Na temelju te pretpostavke MSP-ove koji ostvaruju prihod od brodarskih djelatnosti obuhvaćenih sustavom poreza po tonaži broda trebalo bi isključiti iz sudjelovanja u pravilima za pojednostavnjenje MSP-ova u pogledu takvog prihoda koji se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici ili društvu kćeri. Tim bi se isključenjem izbjegle dodatne komplikacije, za koje se očekuje da će nastati zbog međudjelovanja između okvira za pojednostavnjenje poreza za mala i srednja poduzeća i sustava poreza po tonaži broda. Takva potencijalna komplikacija usto se čini neproporcionalnom s obzirom na nepostojanje takvih posebnih poreznih sustava u nekim državama članicama. U svakom slučaju, to bi isključenje trebalo na odgovarajući način ocijeniti nakon pet godina provedbe ove Direktive. Nijedna druga djelatnost osim djelatnosti obuhvaćene sustavom izračuna poreza na temelju tonaže ne bi bila isključena iz područja primjene Direktive.

(7)Cilj je prijedloga osigurati znatno pojednostavnjenje postupka pa bi stoga trebalo uspostaviti jedinstvenu kontaktnu točku, pri čemu bi se prijava poreza, porezna rješenja i naplata poreza koje plaćaju stalne poslovne jedinice ili društva kćeri rješavale putem jedinstvenog poreznog tijela („tijelo kojem se podnosi prijava”), tj. poreznog tijela u državi članici sjedišta. Jedinstvena kontaktna točka trebala bi pružiti sve značajke pojednostavnjenja kako ne bi postala još jedna prepreka za poduzeća koja žele ulagati u inozemstvu. Uz potpuno poštovanje suvereniteta država članica u poreznim pitanjima, postupci revizija, žalbi i rješavanja sporova prvenstveno bi se održavali na nacionalnoj razini i u skladu s postupovnim pravilima predmetne države članice. Kako bi se poduprlo funkcioniranje jedinstvene kontaktne točke, ključno bi bilo predvidjeti zajedničke revizije, čime bi se porezna tijela država članica sjedišta obvezalo na suradnju te bi država članica država članica sjedišta trebala surađivati ako porezno tijelo stalne poslovne jedinice ili društva kćeri zatraži reviziju kojom bi se obuhvatio izračun oporezivog rezultata njegova poreznog obveznika. U tom smislu, ako država članica sjedišta provodi reviziju na vlastitu inicijativu, trebala bi pozvati državu članicu domaćina da zajednički provedu takvu reviziju.

(14)Države članice mogu obrađivati osobne podatke u skladu s ovom Direktivom isključivo u svrhu provjere uvjeta prihvatljivosti ili utvrđivanja porezne obveze stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri. Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u tu svrhu trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(15)Predviđeno je proporcionalno razdoblje zadržavanja kako bi se državama članicama omogućilo da poštuju većinu pravila o rokovima zastare, ujedno pridržavajući se takvih nacionalnih pravila u pogledu početka ili suspenzije. Međutim, razdoblje zadržavanja ne bi trebalo biti dulje od razdoblja nužnog kako bi nadležna porezna tijela mogla utvrditi porezne obveze, čime se postiže ravnoteža između mogućnosti poreznog tijela da osigura pravilnu procjenu i naplatu poreza i prava poreznih obveznika na pravnu sigurnost.

(17)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te je on dao mišljenje 3. studenog 2023.

(18)S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest pojednostavnjenje poreznih pravila za određene MSP-ove koji posluju prekogranično na unutarnjem tržištu putem stalne poslovne jedinice ili stalnih poslovnih jedinica i do dva društva kćeri, ne mogu dostatno ostvariti države članice pojedinačno, nego se zbog postojećih prepreka uzrokovanih međudjelovanjem 27 različitih nacionalnih sustava poreza na dobit on na bolji način može ostvariti na razini Unije uz međusobnu suradnju država članica, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila za izračun oporezivog rezultata stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri MSP-ova koji ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 1. („pravila oporezivanja sjedišta”).

(e)posluju u drugim državama članicama preko jedne ili više stalnih poslovnih jedinica i/ili do dva društva kćeri;

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. radi izmjene priloga od I. do IV. kako bi se uzele u obzir promjene zakona država članica i na temelju informacija koje je pružila relevantna država članica koji se odnose na:

3.Ova Direktiva ne utječe na pravo države članice u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili društvo kćer da odredi primjenjivu poreznu stopu ni na primjenjivost bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili pravila o socijalnoj zaštiti radnika u državi članici stalne poslovne jedinice ili društva kćeri.

(2)„sjedište” znači MSP, kako je navedeno u članku 2. stavku 1., koji posluje u drugoj državi članici ili drugim državama članicama putem jedne ili više stalnih poslovnih jedinica i/ili do dva društva kćeri;

(4)„pravila oporezivanja sjedišta” znači porezna pravila države članice sjedišta koja se upotrebljavaju za izračun oporezivog rezultata sjedišta i njegovih stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri;

(5)„država članica domaćin” znači država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili društvo kći MSP-a iz članka 2. stavka 1.;

(6)„oporezivi rezultat stalne poslovne jedinice” znači oporeziva dobit ili gubitak pripisani stalnoj poslovnoj jedinici i do dva društva kćeri i izračunani u skladu s pravilima oporezivanja sjedišta;

(8)„porezna prijava sjedišta” znači porezna prijava koju podnosi MSP iz članka 2. stavka 1. koja obuhvaća oporezive rezultate sjedišta i stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri, koji se izračunavaju u skladu s pravilima oporezivanja sjedišta.

1.Sjedište se može odlučiti za primjenu pravila oporezivanja sjedišta u odnosu na svoju stalnu poslovnu jedinicu i društva kćeri u drugim državama članicama ako ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)zajednički promet njegovih stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri u posljednje tri fiskalne godine nije premašio iznos koji je jednak trostrukom prometu koji je ostvarilo sjedište;

(b)rezident je u svrhu oporezivanja u državi članici sjedišta tijekom posljednje fiskalne godine ili, ako je novijeg datuma, od osnivanja sjedišta;

(c)ispunjava uvjete utvrđene u članku 2. stavku 1. točki (d) za posljednju fiskalnu godinu ili, ako je novijeg datuma, od osnivanja sjedišta;

2.Ako se sjedište odluči za primjenu pravila oporezivanja sjedišta u skladu sa stavkom 1., sjedište primjenjuje ta pravila na sve svoje stalne poslovne jedinice ili društva kćeri u drugim državama članicama. Ako uspostavi novu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici, sjedište na takvu stalnu poslovnu jedinicu primjenjuje pravila oporezivanja sjedišta od trenutka njezina osnivanja. Ako uspostavi prvo društvo kći u drugoj državi članici, na takvo društvo kćer primjenjuje pravila oporezivanja sjedišta od trenutka njegova osnivanja i o tome obavještava državu članicu domaćina.

Ako sjedište ostvaruje prihod od brodarskih djelatnosti i taj prihod podliježe sustavu poreza po tonaži broda u državi članici sjedišta, takvo se sjedište isključuje iz primjene pravila oporezivanja sjedišta u odnosu na stalne poslovne jedinice i društva kćeri u drugim državama članicama u mjeri u kojoj one ostvaruju prihod od brodarskih djelatnosti.

1.Sjedište koje odluči primjenjivati pravila oporezivanja sjedišta na svoju stalnu poslovnu jedinicu ili stalne poslovne jedinice i/ili društvo kćer ili društva kćeri obavješćuje tijelo kojem se podnosi prijava o svojem izboru zajedno s imenom države članice domaćina. Obavijest o odluci dostavlja se barem dva mjeseca prije kraja fiskalne godine koja prethodi fiskalnoj godini u kojoj taj MSP želi početi primjenjivati pravila oporezivanja sjedišta.

2.Tijelo kojem se podnosi prijava provjerava jesu li ispunjeni uvjeti prihvatljivosti utvrđeni u članku 4. i obavješćuje sjedište o svojim nalazima u roku od jednog mjeseca od obavijesti iz stavka 1.

3.Ako su ispunjeni uvjeti prihvatljivosti, tijelo kojem se podnosi prijava obavješćuje porezna tijela država članica domaćina u roku od jednog mjeseca od obavijesti iz stavka 1. da se oporezivi rezultat relevantnih stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri izračunava u skladu s pravilima oporezivanja sjedišta od sljedeće fiskalne godine, kako se primjenjuju u državi članici sjedišta. Porezno tijelo države članice domaćina obavješćuje tijelo kojem se podnosi prijava o primjenjivoj poreznoj stopi.

Država članica domaćin može osporiti odluku tijela kojem se podnosi prijava u vezi s ispunjavanjem uvjeta prihvatljivosti u skladu s odredbama iz članka 13. U tom se slučaju primjenjuju nacionalna pravila države članice sjedišta. Neovisno o takvim postupcima, MSP-ovi mogu početi primjenjivati pravila oporezivanja sjedišta.

Ako tijelo kojem se podnosi prijava zaključi da uvjeti prihvatljivosti nisu ispunjeni, ono o tome obavješćuje sjedište u roku od jednog mjeseca od obavijesti iz stavka 1., a sjedište može u skladu s nacionalnim pravom uložiti žalbu protiv te odluke i nastaviti primjenjivati pravila oporezivanja sjedišta. Konačna odluka proizvodi pravne učinke tek od sljedeće fiskalne godine.

4.Ako država članica domaćin zaključi da se prisutnost MSP-a na njezinu državnom području smatra stalnom poslovnom jedinicom ili društvom kćeri, o tome obavješćuje tijelo kojem se podnosi prijava. Nakon primitka tih informacija, tijelo kojem se podnosi prijava obavješćuje nadležno porezno tijelo države članice domaćina o tome primjenjuje li sjedište pravila oporezivanja sjedišta u odnosu na svoje stalne poslovne jedinice ili društva kćeri. Sjedište mora biti propisno i bez nepotrebnog kašnjenja obaviješteno o tim postupcima.

1.Sjedište koje je odlučilo primjenjivati pravila oporezivanja sjedišta na svoje stalne poslovne jedinice ili društva kćeri u jednoj ili više država članica domaćina primjenjuje ta pravila u razdoblju od sedam fiskalnih godina koje se može obnoviti.

2.Na kraju razdoblja iz stavka 1. pravila oporezivanja sjedišta prestaju se primjenjivati na stalne poslovne jedinice ili društva kćeri koja se nalaze u državi članici domaćinu, osim ako sjedište obavijesti tijelo kojem se podnosi prijava o obnavljanju primjene mogućnosti oporezivanja sjedišta, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 9.

1.Mogućnost primjene pravila oporezivanja sjedišta prekida se prije isteka sedmogodišnjeg razdoblja iz članka 7. stavka 1. zbog bilo kojeg od sljedećih razloga:

(a)MSP iz članka 2. stavka 1. prenosi svoju poreznu rezidentnost iz države članice u kojoj je sjedište ako MSP želi prestati primjenjivati pravila oporezivanja;

(b)u posljednje tri fiskalne godine zajednički promet stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri premašio je iznos koji je jednak trostrukom prometu koji je ostvarilo sjedište.

2.Pravila oporezivanja sjedišta prestaju se primjenjivati od fiskalne godine koja slijedi onu u kojoj je došlo do razloga iz stavka 1.

3.Tijelo kojem se podnosi prijava obavješćuje države članice domaćine o prekidu iz stavka 1. što prije, a svakako prije kraja fiskalne godine u kojoj je došlo do razloga za prekid.

4.Ako MSP iz članka 2. stavka 1. prenese svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu, može se odlučiti za primjenu pravila oporezivanja sjedišta u novoj državi članici porezne rezidentnosti u skladu s člancima od 4. do 7. To se smatra novom mogućnošću. Odredba iz članka 4. stavka 1. točke (b) ne primjenjuje se ako je prijenos porezne rezidentnosti MSP-a izvršen iz valjanih komercijalnih razloga u smislu članka 15. stavka 1. točke (a) Direktive Vijeća 2009/133/EZ.

Sjedište nema pravo obnoviti primjenu mogućnosti oporezivanja sjedišta ako je nastupila bilo koja od sljedećih situacija:

(a)u bilo koje tri fiskalne godine zajednički promet stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri premašio je iznos koji je jednak trostrukom prometu koji je ostvarilo sjedište;

(b)MSP je osnovao više od dva društva kćeri unutar Unije;

(c)kriterij utvrđen u članku 2. stavku 1. točki (d) nije ispunjen tijekom tri uzastopne fiskalne godine.

1.Sjedište podnosi poreznu prijavu sjedišta tijelu kojem se podnosi prijava. Država članica sjedišta pomaže MSP-u u izradi porezne prijave, posebno u pogledu pripisivanja oporezivog rezultata svakoj stalnoj poslovnoj jedinici i društvu kćeri u drugim državama članicama.

(b)poreznu obvezu MSP-a s obzirom na oporezivi rezultat svake stalne poslovne jedinice i do dva društva kćeri u drugim državama članicama. Porezna obveza izračunava se primjenom nacionalne porezne stope predmetne države članice domaćina na oporezivi rezultat, kako je izračunan u skladu s pravilima oporezivanja sjedišta.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

(a)imovinu i obveze koji se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici ili stalnim poslovnim jedinicama i do dva društva kćeri;

(b)dobit koja se može pripisati stalnim poslovnim jedinicama i do dva društva kćeri u drugim državama članicama.

(b)nacrt poreznog rješenja za svaku stalnu poslovnu jedinicu i društvo kćer.

(b)nacrt poreznog rješenja za relevantne stalne poslovne jedinice i društva kćeri;

8.Ako porezno tijelo države članice domaćina odbije nacrt poreznog rješenja, ono revidira taj nacrt porezne procjene u vezi s pripisivanjem dobiti stalnoj poslovnoj jedinici i društvima kćeri u skladu s odredbama utvrđenima u primjenjivom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja čije su strane država članica domaćin i država članica sjedišta. Nakon što je pripisivanje dobiti stalnoj poslovnoj jedinici i društvima kćeri revidirano i priopćeno tijelu kojem se podnosi prijava u skladu s člankom 8.ae Direktive 2011/16/EU, tijelo kojem se podnosi prijava ponovno izračunava oporezivi rezultat u skladu s pravilima o oporezivanju države članice sjedišta, a ta država članica izdaje revidirano porezno rješenje. Porezni obveznik ima pravo žalbe na to revidirano porezno rješenje pred sudovima države članice sjedišta. Svi sporovi o iznosu dobiti koja se može pripisati stalnoj poslovnoj jedinici i društvima kćeri rješavaju se u skladu s primjenjivim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili odredbama utvrđenima u Direktivi Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017.

_________________

17 Direktiva Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji (SL L 265, 14.10.2017., str. 1.–14.).

9.Ako se u skladu s poreznim pravilima države članice domaćina određeni troškovi povezani sa zaposlenicima stalne poslovne jedinice ili društva kćeri mogu odbiti u porezne svrhe jer se odgovarajući iznosi oporezuju na razini zaposlenika ili podliježu davanjima za socijalno osiguranje, a u državi članici sjedišta ne postoji sličan porezni tretman kojim bi se omogućio takav odbitak, država članica sjedišta i država članica domaćin uz smjernice koje daje Komisija poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje mogućih neusklađenosti.

Ubiranje poreza koji duguju stalne poslovne jedinice i društva kćeri u državi članici domaćinu

1.Sjedište posredovanjem tijela kojem se podnosi prijava namiruje obveze poreza na dobit s obzirom na njegov oporezivi rezultat i oporezivi rezultat stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri u državama članicama domaćinima.

2.Tijelo kojem se podnosi prijava ubire porez koji odgovara poreznoj obvezi svake stalne poslovne jedinice i društva kćeri sjedišta u Uniji, primjenjuje poreznu stopu odgovarajuće države članice domaćina i bez kašnjenja prenosi odgovarajući iznos nadležnom tijelu odgovarajuće države članice domaćina.

3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje praktične mehanizme potrebne kako bi se osiguralo ubiranje i prijenos poreza koji odgovara poreznoj obvezi stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri iz države članice sjedišta u državu članicu domaćina. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.

1.Osim ako je drukčije određeno, pravila ove Direktive ne utječu na nacionalna pravila država članica kojima se uređuju lokalne porezne revizije, pravni lijekovi i postupci, kao ni na mehanizme za rješavanje sporova dostupne na razini Unije ili predviđene primjenjivim bilateralnim poreznim konvencijama o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ova Direktiva ne utječe na poslovne, računovodstvene i fiskalne obveze stalnih poslovnih jedinica i društava kćeri u skladu s nacionalnim pravilima države članice domaćina.

2.Porezna tijela države članice domaćina mogu zatražiti da zajedno s tijelom kojem se podnosi prijava provede nadzor koji obuhvaća izračun oporezivog rezultata stalne poslovne jedinice ili društva kćeri u skladu s pravilima oporezivanja sjedišta, pripisivanje dobiti stalnoj poslovnoj jedinici i/ili društvu kćeri i/ili primjenjivu poreznu stopu. Zajedničke revizije provode se u skladu s Direktivom Vijeća 2011/16/EU18. Neovisno o Direktivi 2011/16/EU, zahtjev za zajedničku reviziju porezno tijelo države članice sjedišta može podnijeti i poreznom tijelu države članice domaćina svake stalne poslovne jedinice ili društva kćeri.

_________________

18 Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

1.Ako sjedište kako je definirano u članku 3. stavku 2. Direktive o uspostavi oporezivanja sjedišta za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća20 i koje odluči primjenjivati pravila oporezivanja sjedišta na svoje stalne poslovne jedinice ili svoja društva kćeri u skladu s člankom 6. te direktive, ispunjava uvjete prihvatljivosti za primjenu takvih pravila, nadležno tijelo države članice sjedišta automatskom razmjenom informacija priopćuje nadležnom tijelu države članice stalne poslovne jedinice ili društava kćeri da se oporezivi rezultat relevantne stalne poslovne jedinice ili društva kćeri izračunava u skladu s pravilima oporezivanja sjedišta. Takva se komunikacija odvija u roku od jednog mjeseca od obavijesti sjedišta o njegovoj odluci primjene mogućnosti oporezivanja sjedišta.

______________________

20 Direktiva…[Ured za publikacije: u tekst umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL te direktive].

2.Nadležno tijelo države članice stalne poslovne jedinice ili društva kćeri obavješćuje nadležno tijelo države članice sjedišta o poreznoj stopi koja se primjenjuje u svrhu utvrđivanja porezne obveze stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri koja se nalaze na njezinu državnom području, u roku od dva mjeseca od obavijesti nadležnog tijela države članice sjedišta o odluci o primjeni pravila oporezivanja sjedišta.

3.Nadležno tijelo države članice sjedišta putem automatske razmjene informacija priopćuje informacije navedene u stavku 2. ovog članka nadležnim tijelima država članica stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri u skladu s praktičnim mehanizmima donesenima na temelju članka 21.

iii.nacrt poreznog rješenja za relevantne stalne poslovne jedinice i društva kćeri;

6.Ako porezno tijelo države članice stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri revidira nacrt poreznog rješenja u vezi s pripisivanjem dobiti stalnoj poslovnoj jedinici ili društvu kćeri u skladu s odredbama utvrđenima u primjenjivom bilateralnom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između države članice domaćina i države članice sjedišta, nakon odbijanja nacrta poreznog rješenja koji je izdala država članica sjedišta, nadležno tijelo države članice stalnih poslovnih jedinica ili društava kćeri dostavlja to revidirano porezno rješenje nadležnom tijelu države članice sjedišta u roku od mjesec dana od njegova izdavanja u svrhu ponovnog izračuna oporezivog rezultata stalne poslovne jedinice ili društva kćeri, izdavanja revidiranog poreznog rješenja i naplate poreza.

Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih i provedbenih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.

2.Informacije, uključujući osobne podatke, koje se obrađuju na temelju ove Direktive čuvaju se samo u razdoblju koje je strogo nužno za ostvarivanje ciljeva ove Direktive („razdoblje zadržavanja“), točnije u svrhu provjere uvjeta prihvatljivosti ili utvrđivanja porezne obveze poreznih obveznika, u skladu s nacionalnim pravilima o rokovima pojedinačnog voditelja obrade za čuvanje takvih podataka. Razdoblje zadržavanja započinje teći kada se osobni podaci prvi put obrađuju za potrebe ove Direktive i ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od sedam godina.

1.Pet godina nakon početka primjene ove Direktive Komisija ispituje i ocjenjuje njezino funkcioniranje i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Komisija u izvješću, između ostalog, ispituje trebaju li se pravila oporezivanja sjedišta primjenjivati i na jedno ili više društava kćeri MSP-ova. Izvješću se prema potrebi prilaže prijedlog izmjena ove Direktive.

2.Države članice Komisiji dostavljaju relevantne informacije za evaluaciju Direktive, u skladu sa stavkom 3., uključujući objedinjene podatke o broju prihvatljivih MSP-ova u usporedbi s MSP-ovima koji su se za to odlučili, njihovom prometu i troškovima usklađivanja u odnosu na promet; podatke o broju MSP-ova koji su poslovanje proširili prekogranično osnivanjem stalne poslovne jedinice i o broju MSP-ova koji su diskvalificirani zbog osnivanja više od dva društva kćeri ili o troškovima usklađivanja za MSP-ove koji primjenjuju tu mogućnost.

Države članice do 31. prosinca 2024. donose i objavljuju mjere koje su potrebne radi usklađivanja s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te mjere od 1. siječnja 2025.