1.konstatira da je proračun Suda EU-a obuhvaćen naslovom 7. VFO-a „Europska javna uprava”, koji je 2022. iznosio 11,6 milijardi EUR (što čini 5,9 % ukupnog proračuna Unije); konstatira da je 2022. proračun Suda EU-a iznosio približno 0,5 milijardi EUR, odnosno 3,9 % ukupnih administrativnih rashoda;

2.konstatira da je Revizorski sud u godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. ispitao uzorak od 60 transakcija u području „Uprava”, koliko ih je ispitao i za 2021.; nadalje, prima na znanje da Revizorski sud navodi da administrativni rashodi obuhvaćaju rashode za ljudske resurse, uključujući rashode za mirovine, koji su 2022. činili oko 70 % ukupnih administrativnih rashoda, te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju te da njegov dugogodišnji rad upućuje na to da su ti rashodi općenito niskorizični;

3.konstatira da je Revizorski sud u okviru revizije za 2022. ispitao nadzorne i kontrolne sustave Suda EU-a, posebno provedbu standarda unutarnje kontrole, upravljanje rizicima i funkcioniranje ključnih kontrola definiranih u Financijskoj uredbi, uključujući ex ante i ex post kontrole plaćanja;

4.napominje da je 14 od (23 %) 60 transakcija sadržavalo pogreške, ali da Revizorski sud, na temelju pet kvantificiranih pogrešaka, procjenjuje da je stopa pogreške ispod praga značajnosti;

5.sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. ističe da nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi sa Sudom EU-a;

6.konstatira da je ukupni proračun dodijeljen Sudu EU-a za 2022. iznosio 467 900 000 EUR, što čini povećanje u odnosu na 444 049 000 EUR, koliko mu je dodijeljeno 2021. i 2020., i što je jednako povećanju od 5,4 % od 2021. do 2022., te da je 79 % proračuna za 2022. iskorišteno za njegove članove i osoblje, 14 % za zgrade, 6 % za informacijsku tehnologiju i 1 % za ostale rashode;

7.konstatira da je tijekom 2022. Sud EU-a izvršio 19 proračunskih prijenosa u skladu s člankom 29. Financijske uredbe, što čini ukupno 12,7 milijuna EUR ili 2,7 % odobrenih sredstava za tu financijsku godinu; nadalje, napominje da je stopa izvršenja proračuna za 2022. iznosila 98,43 %, što je u skladu s prethodnim godinama;

8.sa zadovoljstvom konstatira da je dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ustvrdio da su dodijeljena sredstva iskorištena u svrhu za koju su namijenjena i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te da uspostavljeni postupci kontrole pružaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija;

9.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a radi na širokom rasponu informatičkih sustava, kako interno tako i preko sporazuma o razini usluga, u raznim područjima, što će ga učiniti učinkovitijim u pogledu resursa;

10.napominje da je ruska ratna agresija na Ukrajinu na različite načine stvorila proračunske pritiske za Sud EU-a, među ostalim povećanjem inflacije i prilagodbama plaća, znatnim povećanjem troškova energije i troškova za niz roba i usluga;

11.konstatira da se opći proračun za službena putovanja Suda EU-a 2022. smanjio s 405 000 EUR koliko je iznosio 2021. na 390 000 EUR, što je smanjenje od 3,7 %, a to je prvenstveno posljedica promjena u metodama rada s većim brojem sastanaka na daljinu; nadalje napominje da Sud EU-a nema posebnu proračunsku liniju za službena putovanja i putovanja svojeg predsjednika; naposljetku konstatira da se proračunska linija za službena putovanja svih članova Suda EU-a smanjila s 280 000 EUR, koliko je iznosila 2021. na 270 000 EUR 2022., što je smanjenje od 3,6 %, a to je također prvenstveno posljedica povećane upotrebe alata za videokonferencije;

12.konstatira da su izvanredne mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19 tijekom 2022. postupno ukinute i da je Sud EU-a počeo normalno funkcionirati; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da se broj posjetitelja tijekom 2022. povećao na 11 653, što, međutim, još nije na razini prije pandemije, npr. 2019. kad je bilo 17 136 posjetitelja, ali da bi to također djelomično moglo biti posljedica novih mogućnosti virtualnog posjeta Sudu EU-a;

13.sa zadovoljstvom konstatira da je 2022. obilježena 70. obljetnica Suda EU-a, što je vrlo važna obljetnica za cijelu Uniju; pozdravlja činjenicu da je Sud EU-a iskoristio priliku za pokretanje inicijativa u okviru teme „Približavanje pravosuđa građanima”, uključujući novu inicijativu pružanja usluge internetskog prijenosa saslušanja na internetskoj stranici Curia;

14.konstatira da su 2022. među novim predmetima na Sudu 68 % bili zahtjevi za prethodnu odluku, 24 % žalbe protiv odluka Općeg suda, a 4 % postupci protiv država članica zbog neispunjavanja obveza; nadalje, napominje da se 2022., kad je riječ o Općem sudu, 46 % novih predmeta odnosilo na tužbe za poništenje akata institucija Unije, 30 % na tužbe povezane s intelektualnim vlasništvom, a 7 % na sporove između institucija Unije i njihova osoblja;

15.primjećuje da je broj predmeta pokrenutih pred dvama sudovima 2022. usporediv s brojem predmeta za prethodnu godinu (1710 predmeta 2022. u usporedbi s 1720 predmeta 2021.) te ističe da su Sud i Opći sud 2022. ukupno uspjeli zaključiti 1666 predmeta, u usporedbi s 1723 predmeta 2021., što odgovara prosjeku posljednjih godina (1692 predmeta godišnje u razdoblju od 2018. do 2021.); napominje, međutim, da se ukupni broj predmeta koji su u tijeku povećava, pri čemu je 2022. u tijeku bilo 2585 predmeta, u usporedbi s 2541 predmetom 2021.;

16.konstatira da je prosječno trajanje postupaka za predmete pred Sudom ostalo slično onome prethodne godine, odnosno 16,4 mjeseca 2022. u usporedbi sa 16,6 mjeseci 2021. godine; pozdravlja činjenicu da se prosječno trajanje tužbenih postupaka za predmete pred Općim sudom smanjilo u odnosu na prethodnu godinu, odnosno da je 2022. iznosilo 16,2 mjeseca, a 2021. 17,3 mjeseca;

17.pozdravlja činjenicu da je Sud EU-a podnio sažeto izvješće o broju i vrsti unutarnjih revizija provedenih na Sudu EU-a te sažetak preporuka i mjera poduzetih na temelju tih preporuka u skladu s člankom 118. stavkom 8. Financijske uredbe; napominje da unutarnji revizor ima godišnji program rada s višegodišnjom komponentom;

18.konstatira da su se najvažnije unutarnje revizije 2022. odnosile na upravljanje bankovnim računima, riznicu i izvršenje plaćanja, ugovore o osiguranju i pokriće rizika, širenje informacija o održivosti i upravljanje procesom prevođenja;

19.konstatira da Sud EU-a u odgovorima na upitnik Odbora Parlamenta za proračunski nadzor proveden u okviru ovog postupka davanja razrješnice navodi da su unutarnje revizije rezultirale brojnim preporukama koje su relevantne službe pozdravile; traži da Parlament bude obaviješten ako relevantne službe ne budu slijedile preporuke unutarnjeg revizora;

20.konstatira da Sud čini 27 sudaca i 11 nezavisnih odvjetnika te da 2022. nije stupio na dužnost nijedan novi sudac; nadalje, napominje da Opći sud čine 54 suca i da je 2022. na dužnost stupilo osam novih sudaca;

21.sa zabrinutošću konstatira da Sud i Opći sud i dalje imaju vrlo neujednačen rodni sastav i da je od osam novih sudaca koji su 2022. preuzeli dužnost na Općem sudu bilo pet muškaraca i tri žene; ponovno izražava zadovoljstvo zbog pisma predsjednika Općeg suda predsjedniku Konferencije predstavnika država članica iz 2021., u kojem se države članice pozivaju da pri imenovanju kandidata za zamjenu sudaca uzmu u obzir potrebu za rodnom ravnotežom; žali zbog toga što je izostao odgovor na to pismo;

22.cijeni činjenicu da je Sud EU-a u kontekstu odgovora na upitnik Odbora Parlamenta za proračunski nadzor pružio vrlo detaljne informacije o raspodjeli osoblja krajem 2022.;

23.prima na znanje da je na kraju 2022. Sud EU-a zapošljavao 2253 člana osoblja, što je blago povećanje s 2247 članova osoblja na kraju 2021. i 2239 na kraju 2020.; napominje da je u skladu s općom rodnom raspodjelom na kraju 2022. bilo 893 muškarca, odnosno 40 %, i 1360 žena, odnosno 60 %; nadalje, napominje da je u skladu s općom raspodjelom među kategorijama osoblja bilo 1300 dužnosnika (58 %), 774 privremena djelatnika (34 %) i 179 ugovornih djelatnika (8 %), što je mali pad postotka dužnosnika u odnosu na 2021., odnosno malo povećanje postotka privremenih djelatnika, dok u pogledu ugovornih djelatnika nije bilo promjena;

24.prima na znanje da je u skladu s rodnom raspodjelom u višem rukovodstvu bilo devet muškaraca i šest žena, odnosno 60 % muškaraca i 40 % žena; napominje da je u skladu s rodnom raspodjelom u srednjem rukovodstvu bilo 36 muškaraca i 24 žene, što je također 60 % muškaraca i 40 % žena;

25.pozdravlja činjenicu da su među osobljem Suda EU-a zastupljene sve nacionalnosti Unije; međutim, sa žaljenjem konstatira da su državljani nekih država članica prekomjerno zastupljeni; primjećuje, međutim, da francuski državljani čine 505 od 2253 člana osoblja, odnosno 22 %, i da je njihova prevelika zastupljenost čak i veća među asistentima, skupini u kojoj čine 223 od 719 članova osoblja, odnosno 31 %; konstatira da su belgijski državljani, kojih ima 108, i talijanski državljani, kojih ima 97, najviše zastupljeni na administratorskim radnim mjestima (AD) gdje je ukupno 1274 zaposlenika; također primjećuje da je Cipar najmanje zastupljena država, sa samo dva državljanina na administratorskim radnim mjestima (AD) u svojstvu dužnosnika, odnosno privremenog djelatnika i bez ijednog državljanina na asistentskim i tajničkim radnim mjestima (AST-SC); konstatira da bi Sud Europske unije trebao težiti ujednačenijoj zastupljenosti građana Unije na svim radnim mjestima te nastojati zajamčiti primjerenu geografsku raspodjelu;

26.potiče Sud Europske unije da podrži višejezično radno okružje; konstatira da se 90 % svakodnevnih administrativnih poslova obavlja na francuskom jeziku unatoč činjenici da se, u skladu s poglavljem 8. člankom 36. Poslovnika Suda Europske unije, postupak može voditi na bilo kojem jeziku Unije (bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom ili švedskom); potiče na češću upotrebu drugih dvaju radnih jezika Europske unije, njemačkog i engleskog, u svakodnevnom administrativnom radu Suda Europske unije kako bi se potaknula višejezičnost i kako bi se zapošljavanje učinilo dostupnijim državljanima svih država članica, uključujući one u kojima se francuski jezik ne uči u školama; napominje da bi se time također doprinijelo ravnopravnijoj raspodjeli nacionalnosti među osobljem Suda EU-a te poziva sve institucije da zajamče višejezičnost;

27.pozdravlja napore međuinstitucijske skupine na visokoj razini za povećanje privlačnosti Luksemburga za osoblje; potiče Sud EU-a da nastavi surađivati s ostalim institucijama čije je sjedište u Luksemburgu na različitim mjerama, uključujući ideju o uvođenju posebne naknade za stanovanje kako bi se nadoknadile visoke najamnine koje u prvom redu utječu na osoblje u nižim platnim razredima te kako bi se osiguralo da osoblje Suda Europske unije može iskoristiti odgovarajuće aranžmane za svoje uvjete živote; traži da Parlament bude obaviješten o napretku svih takvih inicijativa;

28.sa zadovoljstvom prima na znanje da je Sud EU-a 1. svibnja 2022. uveo novi sustav rada na daljinu koji omogućuje rad od kuće dva dana tjedno; nadalje konstatira da taj sustav omogućuje osoblju da radi do 10 dana godišnje izvan mjesta rada te da je anketa među rukovoditeljima pokazala općenito zadovoljstvo tom mogućnošću, koja se pokazala kompatibilnom s pravilnim funkcioniranjem službi;

29.sa zabrinutošću prima na znanje da je broj dana bolovanja 2022. na Sudu EU-a iznosio 23 702, što je povećanje od 38 % u odnosu na 2021. kad je broj dana bolovanja iznosio 17 138; istodobno konstatira da je 2019. bilo 25 629 dana bolovanja i da bi relativno mali broj bolovanja 2021. mogao biti povezan s pandemijom bolesti COVID-19;

30.sa zabrinutošću primjećuje da je 46 članova osoblja prijavilo iscrpljenost zbog razloga povezanih s poslom, dok medicinske službe Suda EU-a procjenjuju da su 2022. postojala 23 slučaja u kojima su članovi osoblja pokazali simptome koji bi se mogli povezati s dijagnozom izgaranja na poslu; napominje da je Sud EU-a ponudio tečajeve osposobljavanja za rukovodeće osoblje kako bi se podigla razina osviještenosti o raznim rizicima povezanima sa sindromom izgaranja na poslu i dobrobiti osoblja; poziva Sud EU-a da se nastavi baviti tim problemom, da dodatno razmotri kako se sindrom izgaranja na poslu može spriječiti i da poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurao dobrobit svojeg osoblja te smanjio broj slučajeva povezanih sa sindromom izgaranja na poslu; predlaže Sudu EU-a i ostalim institucijama da uvedu okvir za komentare osoblja kako bi se osiguralo da osoblje neće biti izloženo odmazdi; poziva da se sadržaj tih komentara shvaća ozbiljno i da se analizira kako bi se lakše utvrdili izvori izgaranja na poslu i poboljšala situacija u tom pogledu;

31.potiče službe za ljudske resurse da budu svjesnije posljedica i simptoma dugotrajnog COVID-a, ostalih virusnih bolesti i autoimunih bolesti; poziva da se zdravstvenim osiguranjem koje pružaju Sud EU-a i sve ostale institucije Unije financijski obuhvate terapije potrebne za liječenje tih stanja;

32.konstatira da je 2023. pokrenuta administrativna istraga u slučaju koji bi se mogao smatrati seksualnim uznemiravanjem u vezi s činjenicama koje su se dogodile 2022. i da je ta istraga još u tijeku;

33.sa zadovoljstvom primjećuje da Sud EU-a nudi tečajeve osposobljavanja za poticanje raznolikosti u svojim službama; nadalje napominje da Sud EU-a ima 27 članova osoblja s invaliditetom, od kojih 14 s teškim invaliditetom; cijeni činjenicu da su tijekom 2022. provedene važne daljnje mjere u vezi s unutarnjom revizijom iz 2021. kako bi se zajamčila prava osoba s invaliditetom;

34.prima na znanje da je Sud EU-a tijekom 2022. primio 267 stažista; sa zadovoljstvom primjećuje da je Sud EU-a od jeseni 2022., u skladu s preporukom Parlamenta, odlučio isplatiti naknadu svim stažistima osim onih koji primaju bespovratna sredstva iz ostalih izvora; potiče Sud EU-a da ispita jesu li razmjerno zastupljeni stažisti iz svih država članica;

35.žali zbog toga što je Sud EU-a 2022. prihvatio neplaćene pripravnike, bilo tijekom prijelaznog razdoblja nakon donošenja nove odluke o pripravništvu u studenome 2021. bilo zbog alternativnih izvora financiranja; ističe razliku između Suda EU-a, koji ne provodi politiku plaćenog pripravništva, i ostalih europskih institucija, koje provode takve politike; potiče Sud da osigura transparentnost vanjskih izvora financiranja za neplaćene pripravnike i da obrazloži zadržavanje te politike;

36.i dalje cijeni reforme provedene 2021. u vezi s članovima Suda i Općeg suda u vezi s njihovim kodeksom ponašanja i izjavama o financijskim interesima, što zajedno s novim zahtjevima za životopis članova čini poboljšanje transparentnosti Suda EU-a; međutim, smatra da bi se valjanost i korisnost izjava o financijskim interesima mogle poboljšati nekom vrstom provjere i kontrole kvalitete;

37.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a od 2018. objavljuje popis vanjskih aktivnosti koje provode članovi Suda i Općeg suda; napominje da je taj popis teško čitljiv za širu javnost i preporučuje da se on učini informativnijim tako da se u nj uključe informacije o prirodi vanjskih aktivnosti; naglašava da se od članova očekuje da se u potpunosti posvete obavljanju svojih dužnosti na Sudu EU-a te da mogu obavljati vanjske aktivnosti samo ako su povezane s obavljanjem njihovih dužnosti i uz prethodno odobrenje samo ako su te aktivnosti u skladu sa zahtjevima kodeksa ponašanja, a posebno s obvezom da budu dostupni za pravosudne aktivnosti;

38.prima na znanje odluku iz 2021. o putovanjima članova, službenim putovanjima te korištenju vozača i automobila, što znači da će članovi morati platiti sve tekuće troškove za korištenje vozila koje nije obuhvaćeno putnim nalogom iznad 10 000 km; smatra da se vozni park ne bi trebao koristiti ni pod kakvim okolnostima izvan okvira strogog obavljanja dužnosti članova Suda EU-a; traži od svih institucija Unije da postignu dogovor o jedinstvenom sustavu koji će se primjenjivati horizontalno, čime bi se smanjila zbunjenost te povećala transparentnost i učinkovitost u korištenju javnog novca;

39.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a sve nove zaposlenike obučava o svim etičkim aspektima, kao i o pravima i obvezama dužnosnika i službenika kako je utvrđeno u Pravilniku o osoblju, što obuhvaća i prijavljivanje nepravilnosti, zabranu uznemiravanja, sprečavanje sukoba interesa i ostala etička pitanja; također pozdravlja organiziranje šest tečajeva osposobljavanja nazvanih „Pravila dobrog ponašanja” u kojima je sudjelovalo 70 članova osoblja i 11 tečajeva osposobljavanja nazvanih „Unutarnja kontrola” u kojima je sudjelovalo 80 članova osoblja; potiče Sud EU-a da uvede obvezu za sve zaposlenike, bez obzira na duljinu njihova radnog staža na Sudu EU-a, da pohađaju jedan tečaj osposobljavanja o pravilima dobrog ponašanja kako bi se potaknulo sigurno i produktivno radno okružje i etičko rješavanje predmeta;

40.sa zadovoljstvom konstatira da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 2022. nije otvorio nove istrage koje uključuju Sud EU-a, ali da je u tijeku jedna istraga u vezi s ponašanjem osoblja koje bi moglo činiti ozbiljno kršenje obveza te da u četirima predmetima koje je Europski ombudsman obradio u vezi sa Sudom EU-a nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju, što znači da Europski ombudsman 2022. nije izdao nikakve preporuke u pogledu Suda EU-a; konstatira da 2022. na Sudu EU-a nije zabilježen nijedan slučaj povezan sa zviždačima;

41.duboko žali zbog toga što novi kodeks ponašanja za članove osoblja, za koji se prvotno očekivalo da će biti dovršen do kraja 2021., na kraju 2022. još nije bio dovršen; napominje da se očekivalo da će novi kodeks ponašanja biti donesen do kraja 2023., ali da je postupak njegova donošenja i dalje u tijeku; poziva Sud da bez odgode dovrši i donese novi kodeks ponašanja u skladu sa zahtjevima iz prethodnih ciklusa davanja razrješnice te traži da Parlament što prije bude obaviješten o njegovu donošenju i sadržaju;

42.pozdravlja činjenicu da 2022. nije otkriven nijedan slučaj sukoba interesa; konstatira da je razmotreno 112 zahtjeva u skladu s člankom 16. Pravilnika o osoblju koji se odnose na profesionalne aktivnosti nakon odlaska iz službe i da su svi odobreni; nadalje, konstatira da je zaprimljeno devet zahtjeva za obavljanje vanjske aktivnosti tijekom dopusta zbog osobnih razloga i da su svi odobreni; smatra da bi to područje mogao ispitati unutarnji revizor ili predloženo tijelo EU-a za etička pitanja;

43.pozdravlja činjenicu da je Sud EU-a ubrzao provedbu integriranog sustava upravljanja predmetima (SIGA), koji će mu omogućiti da radi na potpuno digitalnim, sigurnim i integriranim radnim procesima te pozdravlja činjenicu da je napredovao u provedbi programa HAN/Ares u pogledu svih administrativnih službi Suda EU-a; traži od Suda EU-a da obavještava Parlament o toj provedbi u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice;

44.cijeni činjenicu da je Sud EU-a odlučio da više neće koristiti platforme u oblaku za obrađene osjetljive pravosudne podatke kako bi zaštitio podatke i vlasništvo nad sustavom i da mu je cilj da se svi njegovi podaci smjeste na njegovoj lokaciji kako ne bi došlo do ovisnosti o bilo kojem vanjskom sustavu kad je riječ o kritičnom poslovanju; nadalje pozdravlja politiku Suda EU-a da se izbjegne upotreba bilo kakvog alata ili infrastrukture smještene u oblaku u svrhu postupanja s informacijama koje nisu javne kako bi se zaštitili osobni podaci i zadržala potpuna kontrola nad sustavima i podacima;

45.sa zadovoljstvom primjećuje uzlazni trend stope korištenja e-Curije: 2022. godine 94 % podnesaka Općem sudu podneseno je preko e-Curije, u usporedbi s 93 % tijekom 2021., a stopa korištenja e-Curije na Sudu iznosila je otprilike 87 % svih podnesaka podnesenih na taj način tijekom 2022. usporedbi s 85 % tijekom 2021. godine;

46.konstatira da 2022. nije bilo obavijesti o daljnjim upitima Europskog nadzornika za zaštitu podataka; sa zanimanjem iščekuje odluku o istrazi s početka 2021. o korištenju internetskih usluga trećih strana i obvezi stavljanja na raspolaganje suštine sporazuma o zajedničkom voditelju obrade; također sa zanimanjem iščekuje odluku o istrazi u vezi s korištenjem usluga u oblaku koje pružaju Amazon Web Services i Microsoft u okviru ugovora Cloud II od strane institucija, tijela i agencija Unije;

47.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a razmatra na koji bi se način i u kojoj mjeri digitalne tehnologije trebale upotrebljavati u njegovu radu, na primjer za utvrđivanje sličnosti među predmetima, za prevođenje, za pretvaranje govora u tekst i za automatizirane sažetke ostalih dokumenata; ističe da će, posebno u pravnoj instituciji kao što je Sud EU-a, uvijek trebati procjenjivati etičnost automatiziranih postupaka i dopunjavati ih ljudskim nadzorom i kontrolom; ističe važnost mogućnosti unakrsnog upućivanja na predmete s pomoću ključnih pojmova i ključnih pokazatelja kako bi se pronašla preklapanja ili obrasci u sadržaju predmeta; također potiče Sud EU-a da razmotri mogućnosti za bolji prijenos informacija sucima i njihovim timovima;

48.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a koristi operativne sustave otvorenog koda u otprilike jednoj trećini svoje baze poslužitelja i da je njegov prvi izbor oslanjanje na sustave na internom poslužitelju na temelju tehnologije otvorenog koda jer to Sudu EU-a omogućuje da zadrži tehničku kontrolu nad svojim sustavima i da kontrolira pohranu i protok podataka te da tako osigura bolju zaštitu podataka i privatnost; potiče Sud EU-a da se pridruži inicijativi otvorenog koda koju je pokrenuo Europski nadzornik za zaštitu podataka provedbom rješenja otvorenog koda Nextcloud;

49.poziva Sud EU-a da na svojim internetskim stranicama stavi na raspolaganje sve spise povezane s određenim predmetom nakon objavljivanja presude te da istodobno osigura da se privatne ili osjetljive informacije ne objavljuju kako bi se zaštitili osobni podaci;

50.pozdravlja angažman Suda EU-a na integraciji alata umjetne inteligencije u svojem radu i činjenicu da je u srpnju 2023. donesena sveobuhvatna strategija u vezi s umjetnom inteligencijom; naglašava da je od ključne važnosti da se umjetna inteligencija upotrebljava tako da se u potpunosti čuvaju neovisnost, kvaliteta i postojanost pravnih postupaka, da se u potpunosti uzimaju u obzir etička pitanja i da se koristi pod nadzorom i kontrolom čovjeka te da se omogući ljudska intervencija kako bi se izbjegle negativne posljedice ili rizici ili kako bi se sustav zaustavio ako ne funkcionira kako je predviđeno; pozdravlja činjenicu da je Sud EU-a osnovao odbor za umjetnu inteligenciju zadužen za rješavanje etičkih aspekata i postavljanje jasnih granica za upotrebu umjetne inteligencije; podsjeća na to da bi Sud EU-a trebao osigurati potpunu kontrolu od strane korisnika, u skladu s „Europskom etičkom poveljom o upotrebi umjetne inteligencije u pravosudnim sustavima i njihovu okružju”; očekuje donošenje smjernica za osoblje u vezi s upotrebom umjetne inteligencije do kraja jeseni 2023., kako je naznačeno, i traži da Parlament bude obaviješten o njihovu sadržaju;

51.sa zabrinutošću konstatira da Sud EU-a izvješćuje da je broj kibernetičkih napada 2022. nastavio rasti; osjeća olakšanje zbog činjenice da su, u skladu s odgovorima dostavljenima Sudu EU-a na pitanja Odbora za proračunski nadzor Parlamenta u listopadu 2023., svi napadi, unatoč njihovoj raznolikosti i opsegu, rješavani s pomoću postojećih sustava zaštite ili posebnog tima za reagiranje na incidente na Sudu EU-a; istodobno pozdravlja činjenicu da Sud EU-a aktivno sudjeluje u relevantnim međuinstitucijskim strukturama Unije u cilju jačanja cjelokupne kibernetičke sigurnosti institucija Unije; snažno potiče upravu Suda EU-a da nastavi jačati kibernetičku sigurnost i da to bude prioritet, da proaktivno ispita zbog kojeg je aspekta informatičke infrastrukture Sud EU-a podložan napadima i da to ispravi što je prije moguće te da osigura redovite revizije i testiranja svoje obrane od kibernetičkih napada;

52.prima na znanje da je Sud EU-a 2022. i 2023. analizirao mogućnosti otvorenih podataka i da namjerava podijeliti sve objavljene informacije dostupne na njegovim internetskim stranicama kao otvorene podatke; međutim, upozorava Sud EU-a da treba imati osobe koje će provesti provjere prije nego što se informacije objave i stave na raspolaganje kao otvoreni podaci, uzimajući u obzir sigurnost, povjerljivost, pravo na privatnost i prava intelektualnog vlasništva;

53.sa zanimanjem primjećuje da je Sud EU-a osnovao radnu skupinu s predstavnicima raznih organizacijskih dijelova Suda EU-a i njegova odbora osoblja kako bi se razmotrilo pitanje optimizacije popunjenosti prostora Suda EU-a i da je ona donijela zaključke 2023.; traži da Parlament bude obaviješten o provedbi tih zaključaka i posljedicama za organizaciju radnog prostora;

54.sa zanimanjem primjećuje da je provedena unutarnja revizija u vezi s pristupačnosti zgrada za osobe s invaliditetom i da Sud EU-a provodi odgovarajuće mjere u skladu s novim luksemburškim zakonodavstvom; pozdravlja činjenicu da te mjere uključuju osiguravanje pristupačnosti sudnica za osobe smanjene pokretljivosti, primjerice s pomoću taktilnog popločavanja i rukohvata; traži da Parlament bude obaviješten o daljnjim inicijativama u tom području;

55.iznimno cijeni činjenicu da Sud EU-a sastavlja zasebno godišnje izvješće o ekološkom otisku institucije, koje bi moglo poslužiti kao model za ostale institucije;

56.čestita Sudu EU-a na postignutim rezultatima u pogledu znatnog smanjenja opće potrošnje 2022. u odnosu na baznu godinu 2015.; smatra posebno impresivnim činjenicu da su troškovi grijanja smanjeni za 23,6 %, potrošnja papira za 42,6 %, otpad iz kantina za 49,9 %, a emisije stakleničkih plinova za 31,7 %;

57.primjećuje da je Sud EU-a postavio solarne ploče površine 3 447,8 m2, koje su 2022. proizvele 452 959 kWh energije; potiče Sud EU-a da nastavi raditi na utvrđivanju mogućnosti u pogledu smanjenja opće potrošnje, recikliranja i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora;

58.pozdravlja činjenicu da je Sud EU-a poduzeo nekoliko inicijativa za poticanje i povećanje održive mobilnosti, uključujući subvencije za javni prijevoz, subvencije za samoposlužne bicikle, poboljšana parkirališta za bicikle i poboljšane objekte za hibridne i električne automobile;

59.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a ima širok raspon sporazuma o razini usluga s ostalim institucijama Unije, što pomaže u smanjenju troškova za uključene institucije i osigurava da se u institucijama koriste slični postupci, tehnike i radni procesi; posebno cijeni sporazume o razini usluga s Uredom Europske komisije za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu te sporazum o razini usluga s Glavnom upravom Komisije za digitalne usluge kao pružateljem usluga smještaja informacijskih sustava Suda EU-a na poslužitelju, uključujući portale eCuria, Cvria i ostale; također prima na znanje kontinuiranu suradnju unutar Međuinstitucijskog odbora za pismeno i usmeno prevođenje; konačno pozdravlja činjenicu da je 2023. godine, nakon pregovora koji su se vodili tijekom 2022., potpisan novi sporazum o razini usluga s Uredom za publikacije Europske unije koji prvi put obuhvaća sve aspekte suradnje;

60.sa zadovoljstvom primjećuje da je Sud EU-a, zajedno sa svim ostalim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, pokrenuo postupak zajedničke javne nabave osiguranja od nezgode kako je navedeno u članku 73. Pravilnika o osoblju;

61.pozdravlja činjenicu da je dodatno razvijena suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) i da je potpisan memorandum o razumijevanju kako bi se stvorila temeljita suradnja u pogledu bibliografskih i dokumentacijskih usluga u korist obiju institucija; nadalje pozdravlja činjenicu da je tužiteljima Ureda europskog javnog tužitelja predloženo posebno osposobljavanje kako bi im se omogućilo da se upoznaju s aktivnostima Suda EU-a;

62.cijeni činjenicu da Sud EU-a u potpunosti surađuje s OLAF-om, Revizorskim sudom, Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i Europskim ombudsmanom, među ostalim tako da ažurira svoje interne odluke o istragama OLAF-a kako bi se osigurala usklađenost s najnovijim zahtjevima;

63.potiče Sud EU-a da podijeli broj predmeta povezanih s intelektualnim vlasništvom i konkretne sporne točke s Komisijom i Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo kako bi se istražili razlozi zbog kojih se 30 % predmetnih mjera pred Općim sudom Suda EU-a 2022. odnosilo na intelektualno vlasništvo, s ciljem da se pomogne u utvrđivanju mogućih nedostataka u zakonodavnim aktima Unije; smatra da bi se proračun Unije mogao poštedjeti kad je riječ o rješavanju tih predmeta ako bi se konkretno sporno pitanje moglo utvrditi i riješiti novim zakonodavnim aktom Unije;

64.prima na znanje aktivnosti Pravosudne mreže Europske unije koje su doprinijele poticanju i olakšavanju suradnje između Suda EU-a i nacionalnih sudova, posebno u području pravosudnog praćenja, pravnih istraživanja, višejezične terminologije i tehnoloških inovacija, kao i promicanju objedinjavanja najučinkovitijih praksi u pravosuđu;

65.konstatira da je 2022. proračun za komunikacije, koji obuhvaća pripremu sadržaja i tiskanje unutarnjih i vanjskih publikacija, iznosio 527 500 EUR, što je povećanje od 3,3 % u odnosu na 2021.;

66.pozdravlja činjenicu da je Sud EU-a iskoristio svoju 70. obljetnicu kao priliku da poboljša transparentnost i komunikaciju s građanima Unije te da organizira dva dana otvorenih vrata uz mogućnost da građani postavljaju pitanja na licu mjesta; potiče Sud EU-a da razmotri daljnje postupanje u vezi s tim inicijativama i u tijekom sljedećih godina;

67.sa zadovoljstvom prima na znanje da je Sud EU-a 2022. počeo pružati uslugu internetskog prijenosa saslušanja predmeta dodijeljenih Velikom vijeću, čime se javnosti pruža prilika da bolje razumije kako funkcionira Sud EU-a; potiče Sud EU-a da proširi tu inicijativu kako bi se osigurala veća transparentnost;

68.pozdravlja činjenicu da Sud EU-a aktivno sudjeluje u projektu „EU Voice” koji je pokrenuo Europski nadzornik za zaštitu podataka radi interakcije s javnošću i čiji je cilj promicanje upotrebe decentraliziranih, besplatnih društvenih mreža otvorenog koda kao alternative onima koje su u nečijem vlasništvu;

69.smatra da bi, s obzirom na to da se od Suda sve više zahtijeva da odlučuje o ustavnim pitanjima povezanima s ljudskim pravima i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, trebalo poboljšati transparentnost i otvorenost sudskog postupka Unije; u tom smislu pozdravlja uspostavu sustava internetskog prijenosa rasprava na Sudu Europske unije kojim se poboljšava pristup šire javnosti Sudu i jača njegova dimenzija „građanskoga suda”; u tom pogledu ističe da novi sustav internetskog prijenosa treba postupno dopunjavati dodatnim vanjskim komunikacijskim sredstvima kojima će se omogućiti veća vidljivost djelovanja institucije;

70.pozdravlja činjenicu da je 2022., nakon završetka pilot-faze 2021., pokrenuta inicijativa u okviru koje se nude posjeti Sudu EU-a na daljinu, čime se mladima u dobi od 15 do 18 godina pruža mogućnost da saznaju kako Sud EU-a radi i kako sudska praksa utječe na njihov svakodnevni život, kao i da bolje razumiju prava koja imaju kao građani Unije i demokratske vrijednosti Unije; potiče Sud EU-a da proširi posjete na daljinu kako bi se obuhvatili mladi u dobi od 15 do 29 godina; nadalje potiče Sud EU-a da ponudi i posjete na daljinu za građane svih dobnih skupina te naglašava da bi posjeti na daljinu trebali biti što dostupniji svim Europljanima;

71.prima na znanje da Sud EU-a, zajedno s nekoliko drugih institucija Unije, aktivno sudjeluje u projektu koji je pokrenuo Europski nadzornik za zaštitu podataka s redovitim publikacijama na decentraliziranoj društvenoj mreži Mastodon primjenom besplatnog softvera otvorenog koda; konstatira da se Sud EU-a također koristi platformama X (bivši Twitter) i LinkedIn te da je nastavio s prijašnjom praksom objavljivanja na platformama X (bivši Twitter) i Mastodon čim se pronašlo tehničko rješenje koje omogućuje automatizirano usporedno objavljivanje; potiče Sud EU-a da, ako ima račun na društvenoj mreži na nekoj platformi, redovito objavljuje sadržaj kako taj račun na društvenoj mreži ne bi stagnirao jer bi tako postojao rizik od stvaranja dojma neaktivnosti u svakodnevnom radu Suda EU-a.