1.konstatira da je proračun Odbora obuhvaćen naslovom 7. VFO-a „Europska javna uprava”, koji je 2022. iznosio ukupno 11,6 milijardi EUR, tj. 5,9 % potrošnje proračuna Unije; napominje da je 2022. proračun Odbora činio 0,95 % iz naslova 7. VFO-a;

2.konstatira da je Revizorski sud u godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. ispitao uzorak od 60 transakcija u području „Uprava”, koliko ih je ispitao i za 2021.; nadalje prima na znanje da Revizorski sud piše da administrativni rashodi obuhvaćaju rashode za ljudske resurse, uključujući rashode za mirovine, koji su 2022. činili oko 70 % ukupnih administrativnih rashoda, te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju te da njegov rad tijekom mnogo godina upućuje na to da je ta potrošnja općenito niskorizična;

3.konstatira da je Revizorski sud u okviru revizije za 2022. ispitao nadzorne i kontrolne sustave Odbora, posebno provedbu standarda unutarnje kontrole, upravljanje rizicima i funkcioniranje ključnih kontrola definiranih u Financijskoj uredbi, uključujući ex ante i ex post kontrole plaćanja;

4.konstatira da je 14 od 60 transakcija (23 %) sadržavalo pogreške, ali da Revizorski sud na temelju pet kvantificiranih pogrešaka procjenjuje da je stopa pogreške ispod praga značajnosti;

5.sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. navodi da nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi s Odborom;

6.konstatira da je 2022. konačni doneseni proračun Odbora iznosio 109 976 858 EUR, uključujući izmjenu proračuna br. 5/2022, što je ukupno povećanje od 3,03 % u odnosu na 2021.; napominje da su se odobrena sredstva u proračunskoj liniji 1004 za „Putne troškove i troškove boravka, pohađanje sastanaka i povezane troškove” između 2021. i 2022. povećala s 4 244 488 EUR na 8 158 838 EUR, tj. za 92 %, zbog nastavka putovanja nakon pandemije bolesti COVID-19; napominje da je inače raspodjela odobrenih sredstava po proračunskim linijama u proračunu za 2022. ostala usporediva s raspodjelom iz prethodnih godina;

7.konstatira da je proračun za službena putovanja za 2022. iznosio 419 657 EUR, u odnosu na 169 856 EUR 2021., tj. povećao se za 147 %, što se može objasniti brojem sastanaka putem interneta 2021. i na početku 2022. zbog ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, kao i povećanja cijena putovanja 2022.; napominje da se naknada za putne troškove i troškove sastanaka predsjedništva Odbora (predsjednik i prvi potpredsjednik), koji se financiraju iz općeg proračuna za troškove zastupnika, između 2021. i 2022. povećala s 49 852 EUR na 71 810 EUR, što je porast od 44 %; pozdravlja smjernice za troškovno učinkovitiju, svrsishodniju i održiviju politiku službenih putovanja koje su proslijeđene u lipnju 2022. kako bi se službena putovanja osoblja Odbora svela na najmanju moguću mjeru;

8.konstatira da je stopa izvršenja proračuna 2022. iznosila 99,2 %, što je nešto više nego 2021., kada je stopa izvršenja proračuna iznosila 98,9 %;

9.konstatira da je prosječan rok za plaćanje 2022. bio 17,87 dana, što je više nego 2021., kada je bio 16,11 dana; konstatira da se istodobno postotak elektroničkog izdavanja računa povećao s 32 % na 68 %; napominje da između tih dviju brojki ne postoji korelacija i poziva Odbor da dovrši digitalizaciju tijeka plaćanja kako bi se poboljšala njegova učinkovitost i pravodobnost;

10.napominje da je ruska ratna agresija na Ukrajinu stvorila proračunske pritiske za Odbor, među ostalim povećanjem inflacije i prilagodbama plaća, znatnim povećanjem troškova energije, kao i troškova izgradnje i sirovina; nadalje napominje da je Odbor mobilizirao političku potporu ukrajinskim lokalnim i regionalnim vlastima i organizirao aktivnosti povezane s ratom protiv Ukrajine što je utjecalo na proračun za službena putovanja, studije i osposobljavanje;

11.konstatira da su vlastite službe Odbora 2022. organizirale 14 postupaka javne nabave, uključujući 11 pregovaračkih postupaka javne nabave za usluge usmenog prevođenja na daljinu u državama članicama; napominje da su postupke javne nabave u području logistike pokrenule zajedničke službe koje Odbor dijeli s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom („EGSO”);

12.konstatira da Odbor doprinosi postupku donošenja politika i odluka Unije iz perspektive regionalnih i lokalnih vlasti u Uniji te pruža okvir za jačanje suradnje između lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine te za približavanje Europe njezinim građanima; pozdravlja relevantnost doprinosa Odbora važnim temama Unije kao što je provedba Mehanizma za oporavak i otpornost, što je odraženo u Rezoluciji Parlamenta od 23. lipnja 2022. o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost SL C 32, 27.1.2023., str. 42.; nadalje, potiče Odbor da pomogne svojim članovima u sudjelovanju u lokalnim dijalozima s građanima o europskim pitanjima;

13.napominje da Odbor svoju misiju ostvaruje mišljenjima koja se odnose na zakonodavne prijedloge Komisije (zahtjevi za mišljenje), samoinicijativnim mišljenjima, u kojima se institucije Unije pozivaju na djelovanje, i rezolucijama, u kojima se ističe stajalište Odbora o određenim temama; napominje da je 2022. Odbor usvojio 55 mišljenja i 8 rezolucija, što je nešto manje nego 2021., kada je Odbor usvojio 60 mišljenja i 9 rezolucija; potiče Odbor da nastavi jačati svoju sposobnost pružanja dokaza s terena glavnim institucijama Unije s pomoću podataka, empirijskih analiza i zbirki najboljih praksi;

14.pozdravlja da je Odbor poduzeo konkretne korake kako bi ojačao svoje sudjelovanje u cijelom političkom i zakonodavnom ciklusu Unije u skladu sa svojim ovlastima na temelju Ugovora; posebno pozdravlja sporazum o suradnji između Parlamenta i Odbora te blisku suradnju između Odbora i nekoliko parlamentarnih odbora, međuklubova i glavnih uprava; konstatira da je 2022. Odbor organizirao 56 pripremnih i popratnih sastanaka s Parlamentom za izvjestitelje njegovih mišljenja; nadalje napominje da je 20 izvjestitelja Odbora sudjelovalo na sjednicama odbora Parlamenta 2022.; čestita Odboru na jačanju sudjelovanja u zakonodavnim trijalozima, posebno s obzirom na to da mu je odobren pristup dokumentima u okviru trijaloga; smatra da bi članove Odbora i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora trebalo pozvati na relevantne parlamentarne razmjene, uključujući sjednice odbora, o pitanjima s kojima se bave;

15.pozdravlja mjere koje je Odbor poduzeo tijekom 2022. kako bi optimizirao svoje resurse i poboljšao troškovnu učinkovitost te istodobno povećao učinak svojeg političkog rada u kontekstu programa „Going for IMPact”, a posebno 43 projekta pojednostavnjenja i digitalizacije kojima se doprinosi modernizaciji uprave Odbora i digitalizaciji radnih postupaka u okviru „Strategije za pojednostavnjenje pravila i postupaka Odbora za razdoblje 2020. – 2025.”;

16.pozdravlja aktivno sudjelovanje Odbora u radu Konferencije o budućnosti Europe s izaslanstvom od 30 članova, od kojih je 12 predstavljalo europske udruge lokalnih i regionalnih vlasti; napominje da je, nakon rada obavljenog 2021., Odbor 2022. organizirao 14 sastanaka s delegatima Konferencije o budućnosti Europe i 9 pripremnih sastanaka; ističe da je Odbor osnovao posebnu radnu skupinu „Konferencija o budućnosti Europe” za koordinaciju rada svih uključenih uprava i odjela; napominje da su prijedlozi iz završnog izvješća Konferencije o budućnosti Europe, objavljenog 9. svibnja 2022., uvršteni u projekt Odbora „Iskorištavanje potencijala regionalnih i lokalnih vlasti za jačanje EU-a”, koji je proveden tijekom 2022.;

17.naglašava da u tom završnom izvješću plenarna skupština Konferencije o budućnosti Europe u svojoj 40. preporuci, u okviru mjere br. 3, poziva na reformu Odbora regija kojom bi se objedinili odgovarajući kanali dijaloga za regije, gradove i općine, te bi mu se dala veća uloga u institucijskoj strukturi ako je riječ o pitanjima s teritorijalnim učinkom;

18.konstatira da je Odbor 2022. preispitao i ojačao svoj okvir unutarnje kontrole na razinama planiranja i izvješćivanja, sustava, financijske provjere i osjetljivih funkcija; čestita Odboru na razvoju namjenskog alata „Convergence”, platforme za planiranje, izvješćivanje, procjenu rizika i kontinuitet poslovanja; napominje da je nova politika za osjetljiva radna mjesta stupila na snagu 1. siječnja 2022. i da je o njoj osoblje obaviješteno 27. siječnja 2022.;

19.napominje da su se do travnja 2022. svi sastanci održavali putem interneta, dok su se od travnja 2022. statutarni sastanci organizirali uz fizičku prisutnost, dok su se drugi sastanci mogli organizirati na daljinu ili u hibridnom obliku; napominje da se do revizije Poslovnika Odbora 2023. i dalje plaćala paušalna naknada za sastanke u iznosu od 200 EUR za sastanke na daljinu i hibridne sastanke u skladu s pravilima koja su na snazi od 2021.; napominje da je od srpnja 2023. naknada za sastanke na daljinu utvrđena na 50 % standardne naknade za sastanke (tj. trenutačno 50 % od 359 EUR, što iznosi 179,50 EUR); smatra da je sudjelovanje na daljinu važan instrument za moderne institucije s obzirom na to da se njime, među ostalim, smanjuju troškovi sastanaka i omogućuje šire sudjelovanje, posebno tijekom kriznih situacija, kao što se pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19; sa zadovoljstvom primjećuje da su preporuke unutarnje revizije o primjerenosti planiranja i upravljanja naknadama i povratima članovima za sudjelovanje na sastancima provedene na zadovoljavajući način;

20.konstatira da je na kraju 2022. Odbor imao ukupno 533 člana osoblja, u usporedbi s 547 članova osoblja 2021. i 537 članova osoblja 2020.; konstatira da je na kraju 2022. u Odboru bilo zaposleno 56 ugovornih djelatnika i 89 privremenih djelatnika, od čega je 21 ugovorni djelatnik imao ugovor na neodređeno vrijeme, a tri privremena djelatnika bila su zaposlena na privremenom radnom mjestu, uključujući predsjednika, s ugovorom na neodređeno vrijeme u dva slučaja i u trajanju od pet godina u slučaju predsjednika; osim toga, napominje da je Odbor zapošljavao 8 privremenih djelatnika i 14 vanjskih članova osoblja koji rade na licu mjesta, ne računajući vanjske pružatelje usluga u području logistike i informacijske tehnologije; napominje da je 2022. stopa popunjenosti radnih mjesta u planu radnih mjesta iznosila 96 %;

21.konstatira da je novi pilot-projekt o hibridnom radnom režimu, čiji je cilj uskladiti okvir ljudskih resursa s novim načinima rada, stupio na snagu u travnju 2022., čime se osoblju Odbora pruža mogućnost da organizira svoj tjedni i svakodnevni rad s visokim stupnjem fleksibilnosti i da radi na daljinu do 60 % svojeg radnog vremena; pozdravlja činjenicu da se novim režimom omogućuje niz formula na nepuno radno vrijeme na temelju zakonskih prava predviđenih Pravilnikom o osoblju; sa zadovoljstvom napominje da je 90,25 % onih koji su odgovorili na anketu za osoblje iz prosinca 2022. izrazilo zadovoljstvo tim fleksibilnim aranžmanima;

22.sa zabrinutošću prima na znanje da je 2022. u Odboru prijavljeno 16 slučajeva sindroma izgaranja na poslu; nadalje napominje da je Odbor 2022. uspio reintegrirati 15 članova osoblja nakon dugotrajnog izbivanja zbog sindroma izgaranja na poslu, zahvaljujući personaliziranim daljnjim mjerama nakon dugotrajnog bolovanja; pozdravlja preventivne mjere koje je Odbor poduzeo kako bi smanjio psihosocijalne rizike i sindrom izgaranja na poslu; u tom pogledu cijeni proaktivan pristup zdravstvene službe, konferencije za podizanje razine osviještenosti, osposobljavanja i tečajeve koje organizira Odbor;

23.konstatira da je Odbor nastavio podizati razinu osviještenosti o mjerama uvedenima za borbu protiv uznemiravanja na radnome mjestu, u skladu sa svojom Odlukom od 26. travnja 2021. o zaštiti dostojanstva na radnome mjestu, upravljanju sukobima i borbi protiv uznemiravanja, ponajprije posebnim smjernicama, internom komunikacijom i organizacijom nekoliko informativnih sastanaka za osoblje i rukovoditelje; napominje da se 2022. Odbor morao suočiti s novom optužbom za psihološko uznemiravanje člana osoblja EGSO-a protiv člana osoblja Odbora, koju oba odbora još uvijek ispituju; poziva Odbor da izvijesti o daljnjem postupanju u vezi s tom optužbom, posebno uzimajući u obzir međuinstitucijsku perspektivu;

24.konstatira da je na kraju 2022. Odbor zapošljavao 56,8 % žena i 43,2 % muškaraca u odnosu na 56,6 % žena 2021. i 55,5 % žena 2020.; sa zabrinutošću napominje da raspodjela žena prema platnim razredima i statusu slijedi isti trend kao i prethodnih godina te žali zbog toga što je, unatoč imenovanju nove direktorice 2023. i nekim naporima da se više žena privuče na rukovodeće položaje, situacija i dalje posebno neuravnotežena i na razini višeg i na razini srednjeg rukovodstva; preporučuje da oglasi za slobodna radna mjesta budu uključiviji i da se više žena potiče da se prijave na položaje višeg i srednjeg rukovodstva, među ostalim osiguravanjem uravnotežene zastupljenosti u povjerenstvima za odabir, pružanjem mogućnosti osposobljavanja za žensko osoblje koje se želi pripremiti za karijeru na rukovodećim položajima i predlaganjem fleksibilnijih radnih uvjeta;

25.pozdravlja da je 7. srpnja 2022. Odbor donio novu petogodišnju strategiju i akcijski plan za raznolikost i uključivanje za razdoblje od 2022. do 2026.; potiče Odbor da nastavi ulagati napore u postizanje ciljnih vrijednosti utvrđenih u toj strategiji i akcijskom planu, posebno ciljne vrijednosti rodne ravnopravnosti od 40 % žena na višim rukovodećim položajima do 2024., uz konačni cilj uvođenja jednakosti; pozdravlja podizanje razine osviještenosti i ciljane mjere uvedene za promicanje i poboljšanje raznolikijeg i uključivijeg radnog mjesta na razini zastupljenosti osoblja i kontaktnih točaka u svim odjelima Odbora pod koordinacijom posebnog koordinatora za raznolikost i uključivanje;

26.napominje da je Odbor 2022. zapošljavao članove osoblja koji predstavljaju sva državljanstva Unije i jednog člana osoblja ukrajinskog državljanstva; konstatira da iako pozdravlja napore Odbora da uravnoteži geografsku raspodjelu među svojim osobljem, zemljopisna ravnoteža mogla bi se i dalje poboljšati s obzirom na to da su neke nacionalnosti i dalje prekomjerno zastupljene u usporedbi s drugima; potiče Odbor da nastavi poduzimati radnje za postizanje odgovarajuće geografske ravnoteže među svojim osobljem s posebnim naglaskom na razini rukovodstva; pozdravlja sudjelovanje Odbora u međuinstitucijskoj radnoj skupini za geografsku ravnotežu čiji je cilj razmjena najboljih praksi i stvaranje sinergija među institucijama Unije;

27.konstatira da je 2022. Odbor prvi put proveo probni međuinstitucijski program praćenja rada u kojem su sudjelovale tri institucije Unije i 25 sudionika, radi boljeg razumijevanja metoda rada i postupaka drugih institucija, jačanja međuinstitucijske suradnje, promicanja mobilnosti i pružanja fleksibilnije radne snage; čestita Odboru na pokretanju te inovativne međuinstitucijske inicijative, koju je Europska upravna škola zatim proširila i preuzela od 2023.;

28.konstatira da je Odbor 2022. imao 60 stažista, od kojih su 48 bili plaćeni stažisti, a 12 studijskih posjetitelja koji su u dva slučaja primali socijalnu naknadu; pozdravlja nova pravila odobrena 2022. u vezi s naknadama za stažiste, prema kojima se studijski posjeti mogu odobriti samo ako stažist prima sredstva iz drugog izvora ili ako je stažiranje obvezno u kontekstu studija stažista i prema kojima sve vrste stažista mogu zatražiti socijalnu naknadu u propisno opravdanim slučajevima; pozdravlja činjenicu da su radni uvjeti stažista usklađeni s onima osoblja u okviru novih fleksibilnih radnih uvjeta prema kojima svi stažisti mogu raditi na daljinu iz inozemstva jedan dan po mjesecu stažiranja;

29.pozdravlja napore Odbora da poveća etičku osviještenost među svojim osobljem i provedbu etičkih pravila u različitim postupcima, kao što je zapošljavanje, te etičkih obveza i prava na različitim administrativnim položajima, vanjskim aktivnostima, osposobljavanju i napuštanju službe, kao nastavak unutarnje revizije osviještenosti osoblja o etici; napominje da su osnovni dokumenti i pravila na kojima se temelji etički okvir objavljeni na intranetu Odbora kako bi se podigla razina osviještenosti osoblja o etičkim pravilima; nadalje napominje da je 2022. Odbor organizirao 14 kolektivnih tečajeva osposobljavanja, posebno o temama povezanima s etikom, koji su obuhvaćali 107 članova osoblja, te da je 75 % osoblja sudjelovalo u općem tečaju osposobljavanja o etici tijekom 2022.;

30.konstatira da je 2022. Odbor nastavio s provedbom svojega kodeksa ponašanja za članove iz 2020. i u tom pogledu pojačao svoje napore kako bi prikupio financijske izjave članova koje nedostaju; napominje da šest zamjenika članova imenovanih u siječnju 2020. još nije bilo dostavilo svoje financijske izjave do lipnja 2023. i da je Odbor, iako nijedan od tih šest članova nije sudjelovao ni na jednom sastanku Odbora od svojeg imenovanja, pokrenuo provedbeni postupak utvrđen u kodeksu ponašanja članova;

31.konstatira da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 2022. istraživao tri slučaja, od kojih se jedan novi predmet odnosio na vanjske dohodovne aktivnosti, a dva predmeta u tijeku, zaključena iste godine, odnosila su se na neopravdanu isplatu putnih naknada i optužbe za financijske prijestupe, uznemiravanje i loše upravljanje u zajedničkoj službi Odbora i EGSO-a; napominje da je slučaj koji se odnosi na neopravdanu isplatu putnih naknada zatvoren početkom 2022. zahtjevom Odbora dotičnom zastupniku za povrat primljene naknade iz etičkih razloga zbog nepostojanja pravne osnove za povrat tih iznosa; napominje da je početkom 2024. dotični zastupnik priopćio da iz etičkih razloga namjerava vratiti iznos koji je OLAF prvotno zatražio te da su financijske službe Odbora spremne poduzeti sve potrebne korake u tom pogledu; traži od Odbora da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o svim daljnjim mjerama u vezi s tim predmetom u skladu sa zakonskim obvezama osoblja prema Pravilniku o osoblju, posebno zato što je slučaj uključivao člana Odbora koji je istodobno bio akreditirani parlamentarni asistent, pri čemu je Bruxelles bio ugovorno mjesto rada pa nije bilo potrebe za putnim troškovima za sjednice Odbora koje se održavaju u Bruxellesu; napominje da je predmet koji se odnosi na optužbe o financijskim prijestupima, uznemiravanju i lošem upravljanju u zajedničkoj službi doveo do postupka upravljanja sukobima u kojem su sudjelovale dotične osobe, njihova hijerarhija i odgovarajući odjeli za ljudske resurse s akcijskim planom u pet točaka koji je proveden tijekom 2021. i 2022.;

32.konstatira da je 2022. Odbor nastavio provoditi mjere transparentnosti, kao što je objavljivanje izjava o financijskim interesima članova na njegovim internetskim stranicama, ali se nije službeno pridružio registru transparentnosti EU-a uspostavljenom međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (Međuinstitucijski sporazum)3; svjestan je da je Odbor u srpnju 2023. usvojio nove mjere transparentnosti usmjerene na članove i izvjestitelje koji obnašaju dužnost u skladu s načelima registra transparentnosti EU-a, te je o njima obavijestio upravni odbor registra transparentnosti EU-a; konstatira da je 20. studenoga 2023. upravni odbor registra transparentnosti EU-a ocijenio da su mjere transparentnosti u skladu s ciljevima Međuinstitucijskog sporazuma i pozdravio uredbu Odbora kao važan korak u daljnjem jačanju zajedničkog okvira i poticanju zajedničke kulture transparentnosti na razini Unije; pozdravlja činjenicu da se Odbor službeno pridružio registru transparentnosti EU-a od 1. siječnja 2024.;

33.konstatira da 2022. Odbor nije otkrio nijedan sukob interesa zbog kojega bi administracija trebala poduzeti daljnje mjere; napominje da se Odbor nastavio oslanjati na postojeća pravila za sprečavanje sukoba interesa i izbjegavanje „rotirajućih vrata” između javnog i privatnog sektora i promicati ih u okviru osposobljavanja o etici i podizanja razine osviještenosti;

34.prima na znanje da 2022. Odboru nije prijavljen ni jedan slučaj aktivnosti zviždača; napominje da se Odbor nastavio oslanjati na mjere koje su na snazi od 2015. u vezi sa zviždačima i promicati ih u okviru osposobljavanja o etici i podizanja razine osviještenosti;

35.žali zbog toga što Odbor nije donio internu strategiju za borbu protiv prijevara; ponavlja svoj poziv Odboru u rezoluciji o davanju razrješnice za 2021. da pokrene internu analizu rizika od prijevara i da se uskladi s nadležnim službama Komisije radi donošenja odgovarajuće interne strategije za borbu protiv prijevara;

36.konstatira da je kombinirani proračun za informacijsku tehnologiju Odbora i EGSO-a 2022. iznosio 11 712 000 EUR, uključujući povećanje od 750 000 EUR unutarnjim proračunskim prijenosom tijekom godine, u odnosu na 12 860 000 EUR 2021., što je smanjenje od 9 %;

37.napominje da Odbor ima digitalnu strategiju čiji je cilj pružanje informatičkih usluga u skladu s najboljim praksama upravljanja informacijskom tehnologijom uz optimizaciju upotrebe ljudskih i financijskih resursa; napominje da je Odbor tijekom 2022. radio na prilagodbi i razvoju nekoliko strateških informatičkih alata radi poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti političkog rada Odbora te njegovih administrativnih postupaka i radnih postupaka; napominje da se glavni projekt informatičke infrastrukture 2022. odnosio na prilagodbu tipologije mreže potrebne za novu računalnu sobu u zgradi Jacques Delors (JDE) u skladu s planom za hibridni oblak;

38.konstatira da je Odbor 2022. povećao broj hibridnih sastanaka kako bi se prilagodio hibridnom radu i uskladio svoje prakse s novim smjernicama za troškovno učinkovitiju, svrsishodniju i održiviju politiku službenih putovanja koje je u lipnju 2022. priopćio glavni tajnik, prema kojima Odbor mora optimizirati svoj način rada i zamijeniti što više službenih putovanja osoblja videokonferencijama; shvaća da je za taj novi način rada potrebna tehnička nadogradnja u pogledu opreme za dvorane za hibridne sastanke;

39.konstatira da je Odbor 2022. donio nova interna pravila o zaštiti podataka koja sadržavaju ograničenja određenih prava ispitanika u vezi s obradom osobnih podataka u kontekstu aktivnosti i postupaka koje provodi Odbor; nadalje napominje da Europski nadzornik za zaštitu podataka 2022. nije proveo nijednu istragu ili ispitivanje u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi Odbor;

40.primjećuje da Odbor 2022. nije iskusio nijedan kibernapad; napominje da se Odbor i nova zajednička Uprava za inovacije i informacijsku tehnologiju EGSO-a sastoje od tri odjela: Odjela za digitalnu transformaciju, Odjela za digitalna rješenja i Odjela za digitalne platforme; napominje da je Odjel za digitalne platforme, među ostalim, odgovoran za kibernetičku sigurnost; traži od Odbora da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o tome kako je stvaranje te nove strukture doprinijelo poboljšanju pripravnosti njegova osoblja u području kibernetičke sigurnosti, u skladu s okvirom za kibersigurnost NIST-a (Nacionalni institut za norme i tehnologiju) i u suradnji sa službom za kibernetičku sigurnost institucija, tijela i agencija Unije (CERT-EU); potiče Odbor da podigne razinu osviještenosti o kibernetičkoj sigurnosti svojih članova i osoblja, da provodi redovite procjene rizika svoje informatičke infrastrukture te da osigura redovite revizije i testiranja svoje kibernetičke obrane;

41.pozdravlja napore Odbora u poticanju tehnologije otvorenoga koda u vlastitim sustavima, posebno u glavnim operativnim aplikacijama koje se upotrebljavaju za upravljanje političkim radom Odbora („Agora” i „Phoenix”); nadalje napominje da Odbor prati upotrebu tehnologija otvorenoga koda u svojem godišnjem portfelju IT-a kako bi se one primjenjivale na nove aplikacije;

42.konstatira da su Odbor i EGSO izgubili 5 000 m² uredskog prostora nakon preuzimanja ugovora o najmu bivše zgrade ESVD-a u zgradi Belliard 100 (B100), koji je stupio na snagu u rujnu 2021., te razmjene zgrada na adresama Belliard 68 i Trèves 74 koje su pripadale Odboru i EGSO-u i zgrade na adresi Van Maerlant 2 (VMA) koja je pripadala Komisiji, a koja je stupila na snagu u rujnu 2022.; napominje da su radovi opremanja dviju novostečenih zgrada bili potrebni kako bi se omogućilo gušće korištenje uredskog prostora; pozdravlja činjenicu da je 2022. osnovana zajednička radna skupina za nove načine rada kako bi se razmotrila moguća optimizacija načina organizacije rada i načina upotrebe uredskog prostora, uz istodobno smanjenje ekološkog otiska;

43.konstatira da je 2022. ukupni proračun Odbora za opremanje prostorija iznosio 883 792 EUR; napominje da su radovi na obnovi zgrade B100 i zgrade VMA koje su proveli Odbor i EGSO uključivali upotrebu pametnih tehnologija sa snažnom okolišnom komponentom; traži od Odbora da pruži najnovije informacije o povratu ulaganja tih tehnoloških instalacija, ali ipak preporučuje oprez od preuzimanja dugoročnih obveza u pogledu novog uredskog prostora prije nego što se te mjere u potpunosti ne istraže;

44.konstatira da je 2022. strategija upravljanja nekretninama Odbora i EGSO-a bila usmjerena na geografsku koncentraciju zgrada koja je postignuta fizičkim povezivanjem svih zgrada kojima se koriste Odbor i EGSO s njihovom glavnom zgradom (JDE); pozdravlja novu fizičku povezanost sa zgradama Parlamenta, koja je postala operativna u studenome 2022., jer nudi izravniji, jednostavniji i za 125 m kraći put između zgrada Odbora i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te zgrada Parlamenta;

45.napominje da su Odbor i EGSO pokrenuli višegodišnji projekt povezan s tehničkom nadogradnjom sustava usmenog prevođenja za sve konferencijske dvorane počevši od 2022.; napominje da je Odbor 2022. za taj projekt namijenio iznos od 200 000 EUR;

46.pozdravlja predanost Odbora i EGSO-a sustavnoj primjeni načela „dizajn za sve” na svoju infrastrukturu kako bi se osigurala tehnička pristupačnost njihove zgrade; napominje da su Odbor i EGSO poduzeli niz različitih mjera kako bi osigurali pristupačnost svojih zgrada osobama s različitim vrstama invaliditeta;

47.pozdravlja održive prakse, a posebno pristup bez papira Odbora i EGSO-a, koji je doprinio smanjenju njihova ekološkog otiska u skladu s njihovom digitalnom strategijom; napominje da je aplikacija „Phoenix” koja se upotrebljava za potporu političkom radu Odbora prilagođena 2022. kako bi izrađivala „izvješća o ugljiku” za putovanja i kako bi se Odboru i EGSO-u omogućilo da izračunaju svoju ravnotežu ugljika; napominje da je akcijski plan koji je proizišao iz revizije uspješnosti u okviru sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) proveden s mjerama u području dokumentiranja, preispitivanja postupaka, poboljšanja planiranja, upravljanja rizicima i nadzora; čestita Odboru i EGSO-u na premašivanju ciljeva EMAS-a za razdoblje 2021. 2025., osim ciljeva povezanih s potrošnjom plina;

48.konstatira da je 2022. ukupna proizvodnja električne energije generirane solarnim pločama u zgradama Odbora i EGSO-a iznosila približno 15,5 MWh, što čini 0,25 % ukupne godišnje potrošnje Odbora i EGSO-a; napominje da je na dan 16. rujna 2022. samo zgrada JDE bila opremljena solarnim pločama; svjestan je da će se zbog administrativnih postupaka Odbor i EGSO suočiti s kašnjenjem u pogledu mogućnosti proširenja ugradnje solarnih ploča;

49.napominje da je Odbor uspostavio plan održive mobilnosti koji obuhvaća financijski doprinos pretplati osoblja na javni prijevoz i aktivnostima podizanja razine osviještenosti; napominje da 2022. nije organizirana nova anketa o mobilnosti osoblja, ali da je takva anketa predviđena za 2024.; pozdravlja činjenicu da 76 % osoblja Odbora koristi ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva za putovanje na posao;

50.pozdravlja proračunske i administrativne uštede ostvarene međuinstitucijskom suradnjom, posebno blisku suradnju uspostavljenu na administrativnoj razini s EGSO-om s kojim Odbor dijeli prostore i zajedničke službe u području prevođenja, infrastrukture, logistike i IT-a, uz zadržavanje potpune institucijske autonomije; napominje da je 1. listopada 2022. u okviru novog sporazuma o suradnji koji su Odbor i EGSO potpisali 2022. osnovana zajednička Uprava za inovacije i informacijsku tehnologiju; nadalje napominje da su Odbor i EGSO 2022. udružili 470 članova osoblja i 55 milijuna EUR, ne računajući rashode povezane s plaćama; poziva Odbor da nastavi i proširi tu suradnju u drugim područjima kako bi se izbjeglo udvostručavanje i dodatno racionalizirali operativni troškovi usluga dostupnih u prostorijama koje dijele Odbor i EGSO; poziva Odbor i EGSO da istraže mogućnost uspostave jedinstvene administracije za svoje zajedničke službe, uz zadržavanje zasebnih uprava ili jedinica za službe koje se bave pitanjima povezanima s njihovim posebnim i neovisnim mandatima;

51.pozdravlja nastojanje Odbora da ostvari sinergije kupnjom usluga od drugih institucija putem sporazuma o razini usluga i sudjelovanjem u međuinstitucijskim koordinacijskim tijelima i međuinstitucijskim postupcima javne nabave;

52.poziva Odbor da nastavi istraživati mogućnost sinergija s drugim institucijama u pogledu logistike, digitalnih usluga, usluga vozača i drugih administrativnih zadaća, kao i određenih aktivnosti informiranja i komunikacije, posebno u državama članicama, u kojima članovi Odbora imaju različite mreže podrške i oslanjaju se isključivo na svoje lokalno osoblje;

53.pozdravlja spremnost Odbora da prije europskih izbora 2024. dodatno razvije suradnju s drugim institucijama, posebno s Parlamentom, s pomoću plana kojim se predviđa daljnje jačanje suradnje i veća uloga Odbora te lokalnih i regionalnih vlasti u tom kontekstu; prima na znanje reviziju sporazuma o suradnji s Parlamentom i Komisijom, o čemu je Konferencija predsjednika odlučila u studenome 2022.;

54.napominje da Odbor surađuje s Komisijom (za godišnju naknadu) na rješavanju pitanja ljudskih resursa i upotrebi raznih informatičkih platformi za financijsko upravljanje i ljudske resurse; napominje da Odbor svoje plenarne sjednice održava u prostorijama Parlamenta i Komisije kako bi nadoknadio nedostatak kapaciteta vlastitih konferencijskih dvorana te da Odbor kupuje usluge usmenog prevođenja od tih dviju institucija; napominje da Odbor razmatra mogućnosti korištenja usluga usmenog prevođenja na daljinu s obzirom na brz razvoj tog sektora;

55.napominje da Odbor promiče vidljivost i učinak svojeg rada na temelju međuinstitucijske suradnje ciljanim predstavljanjem svojih izvješća drugim institucijama, npr. predstavljanje 11 izvješća Parlamentu 2022., bilateralnim sastancima na razini izvjestitelja, političkim razmjenama tijekom službenih događanja i konferencija, ciljanom distribucijom mišljenja i radom u mrežama;

56.konstatira da je 2022. ukupni proračun Odbora za komunikaciju iznosio 2,2 milijuna EUR, u odnosu na 2,1 milijun EUR 2021., što je povećanje od 4 %; napominje da je u okviru tog proračuna oko 439 000 EUR iskorišteno za događanja, 795 000 EUR za medije i 1 099 000 EUR za digitalnu komunikaciju; napominje da je cilj komunikacije Odbora povećati institucijski i politički profil Odbora kao skupštine regija, gradova, sela i općina Unije te ulogu njegovih članova;

57.napominje da je Odbor 2022. nastavio biti domaćin redovitih sastanaka glavnih direktora za komunikaciju svih institucija Unije, s naglaskom na pripremi koordiniranih komunikacijskih aktivnosti uoči europskih izbora 2024.; potiče Odbor da nastavi podupirati institucijsku komunikacijsku kampanju Parlamenta za europske izbore 2024. putem svojih lokalnih i regionalnih mreža;

58.pozdravlja komunikacijsku strategiju utemeljenu na podacima koju je razvio Odbor kako bi se premostio jaz prema građanima Unije na lokalnoj i regionalnoj razini upotrebom multiplikacijskih kanala, kao što su europske mreže „regionalnih i lokalnih savjetnika” koje su krajem 2022. imale 2037 registriranih članova i program za „mlade izabrane političare” sa 775 sudionika u događanjima za mlade izabrane političare 2022., što je povećanje od 15 % u odnosu na 2021.; napominje da je Odbor također pružio osposobljavanje i izgradnju kapaciteta za lokalne i regionalne vlasti u području uključivanja građana i participativne demokracije pod nazivom „Novo poglavlje za participativnu demokraciju”; napominje da je u studenome 2022. Predsjedništvo Odbora pozvalo svakog člana da svake godine održi barem jedan dijalog u svojoj izbornoj jedinici; napominje da je Odbor uspostavio sinergije s mrežom centara Europe Direct u državama članicama radi organizacije lokalnih događanja;

59.napominje da je Odbor 2022. nastavio provoditi tri komunikacijske kampanje u skladu s političkim prioritetima za mandat 2020. 2025. i to: Europa bliža građanima, Izgradnja otpornih regionalnih i lokalnih zajednica i Promicanje kohezije kao temeljne vrijednosti EU-a; pozdravlja napore Odbora da proširi svoju publiku putem digitalne komunikacije i informiranja medija, s 18 890 medijskih spominjanja 2022., što je povećanje od 20 % od 2020. do 2022.;

60.konstatira da je krajem 2022. Odbor imao 175 000 pratitelja na svojim kanalima društvenih medija, tj. 16 % više nego 2021., od čega 54 800 pratitelja (povećanje od 8 %) na X-u (bivšem Twitteru), 58 100 (povećanje od 6 %) na Facebooku, 52 100 (povećanje od 33 %) na LinkedInu i 10 500 (povećanje od 67 %) na Instagramu;

61.napominje da Odbor doprinosi Komisijinu portalu otvorenih podataka skupovima podataka o podacima članova i podacima o mišljenjima, ali i da upotrebljava i promiče otvorene podatke među lokalnim i regionalnim vlastima, čime podržava veću transparentnost u svojem poslovanju putem slobodno dostupnih podataka u formatu koji mogu čitati i ljudi i strojevi te jača svoju povezanost s građanima.