1.konstatira da prema izvješću Revizorskog suda godišnja računovodstvena dokumentacija Zajedničkog poduzeća za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2022. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje Zajedničkog poduzeća na dan 31. prosinca 2022. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom u skladu s Financijskom uredbom Zajedničkog poduzeća i računovodstvenim pravilima koja je donio računovodstveni službenik Komisije; utvrđuje da su transakcije na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

2.pohvaljuje pokretanje programa „Čisto zrakoplovstvo” 2022. i ulogu Zajedničkog poduzeća u razvoju inovativnih tehnologija za smanjenje emisija i buke zrakoplova;

3.prima na znanje da je konačni raspoloživi proračun Zajedničkog poduzeća za 2022. (uključujući ponovno unesena neiskorištena odobrena sredstva iz prethodnih godina, namjenske prihode i preraspodjelu sredstava u sljedeću godinu) obuhvaćao odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 411,2 milijuna EUR (u usporedbi s 182,6 milijuna EUR u 2021.) i odobrena sredstva za plaćanje u iznosu od 415,3 milijuna EUR (u usporedbi s 189,9 milijuna EUR u 2021.);

4.napominje da izmjene u veličini proračuna Zajedničkog poduzeća uvelike ovise o fazi provedbe višegodišnjih programa za istraživanja i inovacije; konstatira da je 2022. Zajedničko poduzeće započelo s provedbom programa Obzor Europa te stoga proračun za 2022. obuhvaća proračun za preuzimanje obveza za prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor Europa planirane za 2022. te proračun za plaćanja za povezana plaćanja u okviru pretfinanciranja;

5.konstatira da u njegovoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za 2022. postoje znatne razlike u iznosima doprinosa priznatih po kategoriji člana (Unija i privatni članovi); primjećuje da je tomu uzrok činjenica da se novčani doprinosi Unije potvrđuju i priznaju pri njihovu plaćanju Zajedničkom poduzeću na početku provedbe projekta, dok se doprinosi u naravi članova priznaju tek nakon potvrde nastalih i prijavljenih troškova provedbe projekta; poziva Zajedničko poduzeće da riješi pitanje razlike između priznatog iznosa novčanih doprinosa s jedne te doprinosa u naravi s druge strane iznošenjem informacija o pravnim obvezama Zajedničkog poduzeća na kraju godine; pozdravlja predanost Zajedničkog poduzeća potpunom rješavanju tog pitanja u godišnjim financijskim izvještajima za sljedeću godinu;

6.napominje, u pogledu programa Obzor 2020., da je Zajedničko poduzeće na kraju 2022. u potpunosti preuzelo obveze za najveći operativni doprinos Unije u iznosu od 1 716 milijuna EUR za potpisane sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru tog programa te da od tog iznosa preuzetih obveza oko 70,1 milijuna EUR (ili 4,1 %) tek treba platiti u narednim godinama za projekte koji još nisu dovršeni; usto primjećuje da su se privatni članovi pravno obvezali da će osigurati doprinose u naravi za operativne aktivnosti Zajedničkog poduzeća u iznosu od 968,3 milijuna EUR te doprinose u naravi za dodatne aktivnosti u iznosu od 1 223,1 milijuna EUR, odnosno 101,6 % minimalne ciljne vrijednosti koja iznosi 2 154,9 milijuna EUR; konstatira, nadalje, da su iznosi tih odobrenih obveza krajem 2022. bili u potpunosti prijavljeni;

7.konstatira da, kad je riječ o aktivnostima u okviru programa Obzor 2020., Zajedničko poduzeće nije primilo nova operativna odobrena sredstva za preuzimanje obveza jer je svoje posljednje pozive na podnošenje prijedloga zaključilo do kraja 2020.; prima na znanje da je stopa izvršenja operativnih odobrenih sredstava za plaćanje iznosila 78 % (u usporedbi s 2021.: 83 %);

8.napominje da su za znatan broj tekućih projekata u okviru programa Obzor 2020. tehničke aktivnosti odgođene ili smanjene zbog bolesti COVID-19 i agresivnog rata protiv Ukrajine te da su se zbog toga ti projekti morali izmijeniti ili produljiti, a završna plaćanja odgoditi za 2023.;

9.primjećuje da je, kad je riječ o programu Obzor Europa, Komisija tijekom 2022. uplatila novčane doprinose u iznosu od 178 milijuna EUR, od čega je Zajedničko poduzeće gotovo u cijelosti iskoristilo operativni doprinos od 176 milijuna EUR za plaćanja pretfinanciranja povezana s prvim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljenima u okviru tog programa;

10.primjećuje da je krajem 2022. stopa izvršenja proračuna Zajedničkog poduzeća za administrativna plaćanja (glava II.) bila niska te je iznosila 54 %; konstatira da je prema izvješću Zajedničkog poduzeća o proračunskom i financijskom upravljanju to uglavnom bila posljedica IT i komunikacijskih usluga koje su pružene tijekom posljednjeg tromjesečja 2022. i trebale biti plaćene 2023. te smanjenih troškova usluga koje pruža Komisija;

11.prima na znanje iz konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu Zajedničkog poduzeća za 2022. da je Zajedničko poduzeće 2022. objavilo dva otvorena postupka javne nabave, od kojih je prvi pokrenut radi pokrivanja vlastitih potreba, a drugi je pokrenut u ime šest zajedničkih poduzeća kao međuinstitucijski poziv na podnošenje ponuda (upravljane IT usluge); osim toga, napominje da je početkom 2022. Zajedničko poduzeće dodijelilo i potpisalo jedanaest međuinstitucijskih okvirnih ugovora o uslugama u području komunikacija koji su rezultat međuinstitucijskog otvorenog postupka javne nabave pokrenutog 2021. u ime triju zajedničkih poduzeća;

12.pozdravlja prvi otvoreni poziv Zajedničkog poduzeća na podnošenje prijedloga, koji je do kraja godine rezultirao s 19 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 654 milijuna EUR za tri osnovna područja: hibridni regionalni zrakoplovi na električni pogon, zrakoplovi na vodik i ultraučinkoviti zrakoplovi za kratke i srednje relacije; poziv sadržava 14 tema koje obuhvaćaju 13 inovacijskih aktivnosti i jednu mjeru za potporu koordinaciji; ukupno su odabrana 244 sudionika iz 24 različite zemlje;

13.pozdravlja 20 projekata za usmjeravanje zrakoplovstva prema održivoj budućnosti; konstatira da je pozivom na podnošenje prijedloga okupljen širok raspon javnih i privatnih partnera, istraživačkih centara i akademske zajednice kako bi se pronašla učinkovita rješenja kojima se mogu osigurati održivi zrakoplovi i klimatski neutralna budućnost zrakoplovstva uz proračunsku potporu od 654 milijuna EUR u bespovratnim sredstvima Unije;

14.konstatira da je plan radnih mjesta Zajedničkog poduzeća za 2022. sadržavao ukupno 44 radna mjesta statutarnog osoblja (privremeno osoblje, ugovorno osoblje i upućeni nacionalni stručnjaci), pri čemu je na kraju 2022. bilo popunjeno 40 radnih mjesta; napominje da dva radna mjesta upućenih nacionalnih stručnjaka nisu popunjena jer se u planu radnih mjesta za 2023. predviđa samo 41 radno mjesto i nijedan upućeni nacionalni stručnjak;

15.napominje da je, kad je riječ o rashodima u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa, ex post revizije provela Zajednička služba za reviziju koja djeluje u sklopu Komisijine Glavne uprave Komisije za istraživanje i inovacije (DG RTD); napominje da je Zajedničko poduzeće za rashode u okviru programa Obzor 2020. (poravnanje i završna plaćanja) prijavilo reprezentativnu stopu pogreške od 1,6 % i stopu preostale pogreške od 0,4 % Konsolidirano godišnje izvješće o radu Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo za 2022., poglavlje 4.1.1. te da za program Obzor Europa ex post revizije tek treba provesti jer se prva međuplaćanja očekuju tek 2024.;

16.napominje da je Revizorski sud radi procjene kontrola Zajedničkog poduzeća u pogledu operativnih plaćanja proveo reviziju nasumično odabranih plaćanja u okviru programa Obzor 2020. izvršenih 2022. na razini krajnjih korisnika Kad je riječ o transakcijama isplate bespovratnih sredstava ispitanima na razini korisnika, prag za mjerljive pogreške iznad kojeg ih se mora prijaviti iznosi 1 % troškova obuhvaćenih revizijom.; napominje da je u jednom slučaju Revizorski sud utvrdio i kvantificirao ozbiljnu pogrešku koja je bila rezultat potraživanja prekomjernih troškova za osoblje jer je korisnik podnio prijavu troškova na temelju troškova za osoblje predviđenih proračunom;

17.pozdravlja činjenicu da je Zajedničko poduzeće do kraja 2022. osmislilo i primijenilo cjelovit pristup ex ante kontrolama koji se temelji na riziku i koji je u skladu sa smjernicama Zajedničkog centra za provedbu koji djeluje u sklopu Glavne uprave Komisije za istraživanje i inovacije, uzimajući u obzir rizične okolnosti specifične za Zajedničko poduzeće; napominje da je Zajedničko poduzeće u tu svrhu utvrdilo najrelevantnije kriterije rizika i na temelju njih osmislilo pristup praćenju koji se temelji na riziku; primjećuje da mu je takav pristup omogućio da procijeni razinu rizika svakog projekta i korisnika tijekom glavnih faza provedbe projekta, kao što su priprema sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, izmjena tog sporazuma, izvješćivanje i plaćanje; u tom pogledu napominje da je Zajedničko poduzeće izradilo i interne smjernice o svojem pristupu koji se temelji na riziku te je obučilo i usmjeravalo svoje osoblje u vezi s njegovom pravilnom i dosljednom primjenom;

18.primjećuje da je detaljna analiza uzorka slučajeva pojačanog praćenja u Zajedničkom poduzeću koju je proveo Revizorski sud otkrila nekoliko nedostataka zbog kojih je onemogućeno njihovo djelotvorno i učinkovito praćenje; napominje da oznaka pojačanog praćenja nakon isteka utvrđenog roka nije obnovljena ni zatvorena te da službenik nije ponovno procijenio razinu rizika nakon provedbe kontrolnih mjera;

19.slaže se s Revizorskim sudom da bi Zajedničko poduzeće trebalo zajamčiti da se uz sve pojačane mjere praćenja provode i posebne kontrolne mjere usmjerene na utvrđene rizike te da se daljnji koraci u vezi s njima obavljaju u unaprijed utvrđenom roku;

20.naglašava, kao što je to učinio i Revizorski sud, da je u okviru programa Obzor Europa postalo još važnije da zajednička poduzeća primjenjuju svoj poseban pristup upravljanju bespovratnim sredstvima koji se temelji na riziku;

21.ističe da u strukturi korisnika i/ili projekata Zajedničkog poduzeća dolazi do znatnih promjena u okviru programa Obzor Europa, kao što su povećan broj malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), novih korisnika i većih konzorcija te zahtjev da se za aktivnosti u okviru programa Obzor Europa primjenjuju samo otvoreni postupci javne nabave, zbog čega čimbenici rizika utvrđeni u prethodnim programima možda više nisu relevantni te se mogu pojaviti novi čimbenici rizika;

22.pozdravlja činjenicu da je u rujnu 2022. Čisto zrakoplovstvo postalo osnivač Saveza za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija (AZEA), koji okuplja javne i privatne dionike iz cijelog zrakoplovnog sektora kako bi se poduprlo uvođenje zrakoplova s pogonom na vodik i električnih zrakoplova;

23.prima na znanje da program „Clean Sky 2” prelazi u fazu rezultata i svjestan je da je radno opterećenje 2022. bilo povećano zbog istodobnog vođenja nekoliko projekata u okviru programa „Clean Sky 2” i pokretanja programa „Čisto zrakoplovstvo”;

24.prima na znanje neovisnu studiju prema kojoj procijenjena socioekonomska korist programa „Clean Sky 2” za Europu iznosi 8,6 milijardi EUR; ističe da je prema zaključcima te studije strateški program za istraživanja i inovacije u okviru programa „Čisto zrakoplovstvo” istodobno „otporan” i „primjeren svrsi”; ističe da bi navedeno vrijedilo čak i u širokom rasponu mogućih gospodarskih scenarija, potencijalnih kretanja i strukturnih promjena u zrakoplovnom sustavu;

25.poziva na širenje i poticanje integracije istraživačkih i inovacijskih vrijednosnih lanaca u području klimatski neutralnog zračnog prometa, uključujući akademsku zajednicu, istraživačke organizacije, industriju i MSP-ove, na način da se iskoriste sinergije s nacionalnim i europskim programima te olakša prihvaćanje vještina povezanih s industrijom duž cijelog lanca vrijednosti;

26.konstatira da su „primjedbe” u godišnjim izvješćima za zajednička poduzeća zapravo „preporuke Revizorskog suda bez vremenskih rokova”; napominje da Revizorski sud svake godine prati mjere poduzete u vezi s tim primjedbama i njihov status ocjenjuje ocjenom „otvorena” ili „zaključena” primjedba;

27.napominje da su od triju primjedbi Revizorskog suda (jedna 2020. i dvije 2022.) dvije zaključene: primjećuje da se otvorena primjedba odnosi na zapošljavanje vanjskih djelatnika, što Zajedničko poduzeće opravdava ograničenjima u planu radnih mjesta stalnih zaposlenika i radnim opterećenjem koje je bilo posljedica paralelne provedbe programa Obzor 2020. i Obzor Europa.